Ugu Yesu te Pilato re
(Marako 15:1Luka 23:1-2Yoane 18:28-32)
1 Ṛo kyenoŋboci oko kohanii 'desi cini ndi 'di'desii be rayitate Yesu lomvo nda ufune. 2 Ànya embeyi nda te nyori si, uguyi nda te ago ozoyi nda te Pilato wari'ba Roma'ba ro ri.
Odra Yuda ro
(Losi Lazo'bai ro 1:18-19)
3 Ondro Yuda, kunite ape vure Yesu rote oko, nda etadrite ago nda logo mo'di kaciro se 'butenätu ana te kohanii 'desi ndi 'di'desii be ri. 4 Nda atate ekye: “Maye takozi te mano taenjiako'ba ono drí na ozo si odrane!”
Ànya zayitadrite ekye: “Ta amaro gi du be ya? 'Do te losi miro!”
5 Yuda da parata te vuru Yekalu ya ago oyite, ndi nda oyite ago yi andivo ndaro te.
6 Kohanii 'desi ku'duyi parata ana te ago atayite ekye: “Ono orivoya parata kari ro, ago Ota amaro voro ko o'bane vo parata Yekalu ro o'baro ya.” 7 Tadriole tana ro vosi oko, ànya gyeyi lowo lakazaobe'ba rote parata se ana si, avo atrai ro oseza. 8 Ta'doro äzi lowo se ana te Lowo Kari ro le tu ono si.
9 'Dooko tase nebi Yeremaya katabe ana a'dote ŋgye se ekye: “Ànya ruyi mo'di kaciro 'butenätu te, lagye se lidri Yisaraele ro kolebe nda ogyene sina ro, 10 ago agye lowo lakazaobe'ba rote parata na si, oso Opi kota mabe ronye.”
Pilato Eji Yesu te
(Marako 15:2-5Luka 23:3-5Yoane 18:33-38)
11 Yesu edrete wari'ba Roma'ba ro kandra, se eji nda te ekye: “Inye'do mi ni 'bädri'ba Yudai ro owo ya?”
Yesu zatadrite ekye: “Nyata teṛo ŋgye.” 12 Oko nda ata ta aza kote tase kohanii 'desi ndi 'di'desii be kikicuyi nda be ana tadrina ozaza.
13 Ta'doro Pilato atate ndäri ekye: “Inye'do nyeri tase cini ànya kayibe mi kicu tana ro ono ko ya?”
14 Oko Yesu gatezo tadri aza alona ozane, se tana 'ba wari'ba laro tawi.
Ape Vure Yesu rote Ufune
(Marako 15:6-15Luka 23:13-25Yoane 18:39–19:16)
15 Tu Karama Lävu Odra ro ro cini si wari'ba Roma'ba ro ratate kamba'ba alo aza se lowa kejitate tana ro onjine. 16 Tu gi ana si kamba'ba aza orivoya uniuniro äzite Baraba. 17 Ta'dota ondro lowa kotokalate oko, Pilato eji ànya te ekye: “Mìle märi a'di onjine ayani dritairo ämiri ya? Baraba kode Yesu se äzibe Mesiya ono ayani ya?” 18 Nda ni ṛote kado anjioko drikaca'bai Yudai ro ozoyi Yesu te ndäri tana ànya orivoya yaoko be.
19 Ondro Pilato dri orivoya vo vureope roya oko, toko ndaro zo lazo te ndäri ekye: “Miye ŋga aza ko mano taenjiako'ba 'do ri, tana ŋgäkyi be tori eza ma te tu ta ndaro ta.”
20 Kohanii 'desi ndi 'di'desii be soyi ya lowa rote Pilato ejine Baraba onjine dritairo ago Yesu ufune ayani. 21 Oko Pilato eji lowa te ekye: “'Di ritu kwoi lakosi mìle märi a'di onjine ayani dritairo ämiri ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Baraba!”
22 Pilato eji ànya te ekye: “Oko mayena e'di Yesu se äzibe Mesiya ono riya?” Ànya zayitadrite ekye: “Nyoto nda!”
23 Oko Pilato ejitate ekye: “Tase kozi nda koyebe e'di ya?” 'Dooko ànya go trete ndra kporo amba si ekye: “Nyoto nda!”
24 Ondro Pilato kondrete ta a'do kote kadoro, ago amo kate ugu a'do ndra oko, nda ru gyi te, ago jo drí ndaro te lowa milesi, ago atate ekye: “Ma maro orivoya wäṛi ni odra mano ono ro yasi! Ono orivoya taoye amiro!”
25 Lowa cini zatadrite ekye: “Mi'ba kari ndaro kori ama dri ago ŋgwai amaro dri!”
26 'Dooko Pilato onji Baraba te dritairo ànyari, ago nda 'ba a'bi Yesu te ago ozo nda te otone.
Kyila'bai Guyi Yesu te
(Marako 15:16-20Yoane 19:2-3)
27 'Dooko kyila'bai Pilato ro uguyi Yesu te zo'desi miri ro wari'ba roya, ago lowa cini otokalate gbikyi nda lomvosi. 28 Ànya totriyi boŋgo ndaro te ago soyi boŋgo runduṛuro okaro te nda lomvo. 29 Ago edeyi tagyia teni gwoṛi ce kukyi be ro yasi ago soyite nda dri, ago 'bayi dofo te drígwo ndaro ya, ago ànya soyikayate nda kandra, ago guyi nda te atayite ekye: “Miri madaro 'Bädri'ba Yudai ro!” 30 Ànya voyi to te nda lomvo, ago ruyi dofo te ago 'biyi nda te drî ya. 31 Ondro ànya kondeyi nda ugu te oko, ànya triyi boŋgo runduṛuro te ago goyi soyi boŋgo ndaro te nda lomvo. 'Dooko lofoyi nda te tesi nda otone.
Oto Yesu te
(Marako 15:21-32Luka 23:26-43Yoane 19:17-27)
32 Ondro ànya kayite ugu oyi tesi oko, ànya 'beyidrite mano aza ni Kurene yasi be se äzite Simona, ago kyila'bai gbiriyi nda te taka Yesu ro uŋgyine. 33 Ànya sayite vose äzibe Gologota ana ya, se takacina ni, vo kowa drî ro ro. 34 Lau ànya ozoyi vino se odro'bebe ŋga osoro si ana te Yesu ri; oko ondro nda ketembe te oko, nda lekote umvune.
35 Ànya otoyi nda te ago lonyiyi boŋgo ndaro te ànya voya vodo ovo si. 36 Ono vosi ànya riyite lau ago kwayi nda te, 37 kurusi drile ndaro ya ànya egyiyi taegyi nda kicuro te ekye: “Ono ni Yesu, 'Bädri'ba Yudai ro owo.” 38 'Dooko ànya otoyi ŋgatopa'bai ritu te Yesu be, alodi drígwo ndaro yasi ago azana gaṛi ndaro yasi.
39 Lidri se kayibe lävu nasi kai ŋgyiṛiyi drî ànyaro te ago 'dayi Yesu te ṛeṛe ekye: 40 “Mise milebe Yekalu perene riya vuru ago ogo obene to'di u'du nätu si ono! Mipa andivo miro, ondro ka'do mi ni Ŋgwa Lu ro owo! Nyefo vuru ni taka drisi!”
41 Kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe ndi 'di'desii be guyi nda kpate oso inye ekye: 42 “Nda pa azii te, oko nda ni kote andivo ndaro opane! Inye'do 'do ṛo ko 'Bädri'ba Yisaraele ro owo ya? Mì'ba nda kefo vuru ni taka drisi yau, ago màmana ta ndi nda ya! 43 Nda ka taoyi Lu ya ago ka yi o'ba a'done Ŋgwa Lu ro. Kadoyi, dia, mì'de màndre kode Lu kaoye nda opane ya!”
44 Ŋgatopa'bai gi se otobe nda be kai 'dayi nda kpate oso inye.
Odra Yesu ro
(Marako 15:33-41Luka 23:44-49Yoane 19:28-30)
45 Ago te oso kitudiri ronye oko ŋgätini tako 'bädri cini te; ago rite inye cu saa nätu. 46 Oso saa njidriesu ronye oko Yesu trete otre amba si ekye: “Eli, Eli, lama sabaketani?” Se takacina ni ekye: “Lu maro, Lu maro, nye'be ma te etaya?”
47 Rukä lidri ro se kedrebe loto lau ana keriyi otre ndaro te oko atayite ekye: “Nda ka Eliya uzi!” 48 Dori alo aza ànyaro mute, ru lifo te sote vino äträ ya, sote drî dofo roya, ago ojote nda o'bane umvune.
49 Oko 'di azaka atate ekye: “Dri, mì'de màndre te kode Eliya kaoye ikyine nda opane!”
50 Yesu trete kpa to'di amba ago adri ndaro efote.
51 'Dooko boŋgo se ayibe Yekalu ya ana yana lesite ritu ni kurusi le vuru. Gyini kandarute, luutui lifute, 52 'budrii tupirute, ago lidri amba Lu ro se kodrabe ana adrite. 53 Ànya e'beyi 'budrii te, ago efo Yesu ro ni avo yasi vosi oko, ànya oyiyite 'Bakici Alokado ya se lidri amba ndreyi ànya te.
54 Ondro dri'ba kyila'bai ro ndi kyila'bai se kayibe Yesu okwa ana kondreyi ägbigbi ndi ŋgase cini ka'dobe ana be te oko, ànya turiyi tawi ago atayite ekye: “Endaro nda ni Ŋgwa Lu ro!”
55 'Ditoko amba orivoya, se kayi ta ondre lozo si, se kosoyibe Yesu vo ni Galilaya yasi se payi nda te ana. 56 Ànya lako ni Maria Magadalene, Maria endre Yakoba ro ndi Yosepa be, ago toko Zebedayo ro.
Ose Yesu ro
(Marako 15:42-47Luka 23:50-56Yoane 19:38-42)
57 Ondro te tandrolero oko, mano ŋgaamba'ba aza ni Arimatayo yasi esagwo, ävuru ndaro Yosepa, ago nda kpa orivoya taeri'ba Yesu ro. 58 Nda oyite Pilato re ago ejitate avo Yesu rota. Pilato ozotate avo ozone Yosepa ri. 59 Ndi Yosepa ŋgyi avo te, vu anya te boŋgo rendelero to'diro si, 60 ago se nda te 'budri modo ndaro roya, se nda gate lutu lomvo to'diro ana. 'Dooko nda reṛi kuni 'desi te kala 'budri roya ndi oyite. 61 Maria Magadalene ndi Maria se aza ana be riyite lau, zayimite 'budri dri ro.
'Budri Okwa'bai
62 Tu kinjo, se ni Sabata yi ana si, kohanii 'desi ndi Parusii be ikyiyite Pilato re 63 ago atayite ekye: “'Desi, màyi tase kowe'ba ono katabe 'dooko nda drigba lidriidriro ana tana ndi se nda ekye: ‘Madrina 'da u'du nina si.’ 64 Ka'do inye nyozo ta, tana akwa 'budri ndaro robe, ukyi taeri'bai ndaro oyi 'da avo ndaro kugune, 'dooko atanayi gwo lidri ri ekye: ‘Nda efo teni avo yasi.’ Koweoga se äduro ono a'dona te ndrani se käti ono drisi.”
65 Pilato atate ànyari ekye: “Mìru vookwa'bai ago nyòyi mìndre vo 'budri ro kadoro.”
66 Ndi ànya oyiyite yeyi 'budri te kadoro ŋga obeobero o'ba si kuni lomvosi ago e'beyi vookwa'bai te vookwane.
Yǝcu mɔŋgwɔ rilli kiyǝnǝ yǝthi Biilaaṯɔs.
(Mɔrgus 15:1Luuga 23:1-2Yuhanna 18:28-32)
1 Mǝ ŋɔrpana oro tuttuk, nǝ rɔ-asa tatap rǝthi kahana-ŋǝ lishiyuukh-li mɔmri ŋiɽaŋali-la ethi ɽeenye Yǝcu-ŋwɔ. 2 Nǝr kǝkki ŋwɔɔṯǝŋw-ŋi nǝr mɔlca Biilaaṯɔs-ŋwɔ kwir haakim wir Rɔɔmaani.
Ŋiɽany ŋǝthi Yahuuthǝ Is-kharyɔɔṯii.
(A@maal 1:18-19)
3 Mǝ Yahuuthǝ kwɔbɔɔŋwɔthɔ ŋunduŋwɔ elŋece ethaarɔŋw limǝ ǝccǝ Yǝcu-ŋw haakima ŋiɽany-ŋi, nɔŋw urlǝ ṯɔgwor-lɔ nɔŋw aava gwuruushǝ ṯuɽi-wrii kwir fiḏḏa, ethi ǝɽicci rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ lishiyuukh-li. 4 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Nyii kwɔmǝ akkɔ pir mindaŋ nǝnyii bɔɔŋwɔthi kwɔɔrɔ kwɔsɔɔṯǝ cɔr-cɔɽic ethi ai!” Nǝr ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, “Nyiiŋǝ lende lǝthi karatha keere, ŋɔɔŋa ŋirta-pa kwɔtɔpɔt!” 5 Nǝ Yahuuthǝ kaṯṯɔ gwuruushǝ-lɔ wur kwir fiḏḏa ki Heikal-na nɔŋw ruuthǝ kithaay, mindaŋ nɔŋweele nɔŋw mithinni kworo. 6 Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana ɔṯi gwuruushǝ-lɔ kwir fiḏḏa, nǝraarɔŋw, “Gwuruush ŋgwɔ kwǝthi ŋin kwɔrɔ, nǝ Sherii@a kwǝri ere ǝmminici nyuŋwsi mac ethi kette khazna-na kǝthi Heikal.” 7 Nǝ mǝrsi mɔmri-la mindaŋ mǝr ǝmmini tatap, nǝr-gi iila ṯɔrɔny tǝthi kworṯo kwǝthi ŋwii, ethoro ǝzir wǝthi rimaamɔ rǝthi lizi lithimthina. 8 Ŋindǝr-ṯǝ ŋɔ mindaŋ nǝr ǝnyjici ṯɔrɔny yiriny nǝrǝccǝ, “Ṯɔrɔny tǝthi ŋin”, mindaŋ kirem kwɔmoro kimaara. 9 Mindaŋ mǝr rattathi ŋa ŋandisasi kwipi kwǝni Irmiiyǝ ŋaarɔŋw-ŋiŋw, “Nǝr dimmi gwuruushǝ kwir fidda kwir ṯuɽi-wrii kwigittathi-gi lizi lǝthi Israa-iil ethi indǝthǝ ŋunduŋw, 10 mindaŋ ethi iila gwuruush-gi ŋgwa ṯɔrɔny ṯǝthi kworto kwǝthi ŋwii, kaka nǝlliccǝny-gwɔ Kweeleny waamira.”
Biilaaṯɔs mɔŋgwɔ uṯici Yǝcu-ŋwlɔ.
(Mɔrgus 15:2-5Luuga 23:3-5Yuhanna 18:33-38)
11 Nǝ Yǝcu rilli kiyǝnǝ yǝthi haakim wir Rɔɔmaani, nɔŋw uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “A kwir mǝlik kwǝthi Yahuuḏǝ?” Nɔŋw ǝŋnici nɔŋw-ǝccǝŋw, “A kwirpa-ŋgwɔ kwandisa.” 12 Laakin nǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ lishiyuukh-li allasi ŋiɽaŋali naana domony, nɔŋwseere ɔvici lcworo mac: 13 E-ta nǝ Biilaaṯɔs ǝccǝŋw, “Ati-ŋgwɔ kwɔniŋna ŋiɽaŋali ŋɔ tatap ŋallisar-ŋǝsi naana mac-a?” 14 Laakin nǝ Yǝcu derne ethisi ǝɽicci lɔɽɔjɔ lɔtɔpɔt, mindaŋ nǝ haakim liŋɽalɔ buruc beṯṯen.
Yǝcu mǝr-gwɔ ǝccǝ haakima ŋiɽany-ŋi.
(Mɔrgus 15:6-15Luuga 23:13-25Yuhanna 18:39—19:16)
15 Ki-lɔɔmɔr lǝthi @iiḏ wǝthi Fis-ha, ǝṯi haakim wir Rɔɔmaani ǝthi ǝthiyǝ wǝthi-yi kǝdici dɔŋw mahbuusa kwette kwǝṯir naŋnatha: 16 Nǝ ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila nǝ mahbuus naani kwette kwilŋithina ki-lizi-nǝ kwǝni Yǝcu kwǝni Baaraabaas. 17 Na mǝ dɔŋw raaytha, nǝsi Biilaaṯɔs uṯicǝlɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Ǝyǝ kwɔrɔ kwɔnaŋna-ŋa ethi kǝdicǝ ŋaaŋwɔsi, Yǝcu kwǝṯir ǝccǝ Baaraabaasii alla Yǝcu kwǝni Kwɔrɔstɔ?” 18 Nɔŋw elŋe rac rerrem ethaarɔŋw lisɔlṯaan lǝthi Yahuuḏ liri lindǝthǝ ŋunduŋw Yǝcu-ŋw ŋǝsuuḏŋi. 19 Nǝ kinaŋw a-naani-tǝ Biilaaṯɔs ki-loodo-na lǝthi mahkama, nǝ kwaaw kwuuŋwun usicǝ ŋiɽaŋali nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝṯǝthi karatha keere inac naanɔ-gwɔ kwɔr ŋgwa kwirllalɔ, nǝ kwuridǝŋnǝny-gi ṯiŋlith kulu-kulu kulŋǝ ŋgɔ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝni ŋundu.” 20 Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ lishiyuukh-li ɔkkwazi dɔŋw ethi uṯici Biilaaṯɔs-ŋwɔlɔ ethisi kǝdici Baaraabaas-ŋwɔ, laakin Yǝcu tǝ, ethi ɽeenye. 21 Laakin nǝ Biilaaṯɔs uṯici dɔŋw-lɔ nɔŋwɔccǝŋw, “Kwundǝr kwǝndu kwǝthi kɔlɔ lir ndǝn kwɔnaŋna-ŋa ethi kǝdicǝ ŋaaŋwɔsi?” Nǝrǝccǝŋw, “Baaraabaas!” 22 Nǝsi Biilaaṯɔs uṯicǝlɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “E-ta nyǝccǝ Yǝcu-ŋwɔ tha kwǝni Kwɔrɔstɔ?” Nǝrǝŋnici tatap dɔŋw-li nǝrǝccǝŋw, “Ṯigrǝthi ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ!” 23 Laakin nǝsi Biilaaṯɔs uṯicǝlɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Jǝriimǝ kwir ṯaŋ kwǝrrǝŋwɔ?” Nǝraari ibṯǝḏi ethi ɔppɔna kwɔɔla-gi, nǝraarɔŋw, “Ṯigrǝthi ki-ŋwuuɽi-lǝ!”
24 Ŋwɔṯaŋw mǝ Biilaaṯɔs ulǝsi abariya ḏuṯ, nɔŋw ṯeenye ethi lizi attasi lǝwǝ ŋǝryǝ-ŋi, mindaŋ nɔŋw dimmi ŋaaw, nɔŋw-ŋi ɔni rii-na ki yǝnǝ yǝthi dɔŋw, nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋiɽany ŋǝthi kwɔr-ŋgwɔ kwirllalɔ ŋiti ŋinaani ki-rii-na riinyi mac! Ilŋicar ŋaaŋa ǝzir!” 25 Nǝrǝccǝŋw, “Ethi lɔɔm lǝthi ŋŋany ŋuuŋun naani dǝŋgǝr-nǝ, nǝ kwelle-gina kwǝri tatap!” 26 Ŋwɔṯaŋw nǝ Biilaaṯɔs kǝdici ŋunduŋwsi Baaraabaas-ŋwɔ, mindaŋ nɔŋw ippi Yǝcu-ŋw, nɔŋwsi tiŋaccalɔ ethi ṯigrǝthǝ ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ.
Yǝcu kinaŋw mǝgwɔ jesh ǝwɽi yǝylɔ.
(Mɔrgus 15:16-20Yuhanna 19:2-3)
27 E-ta nǝ jesh kwǝthi Biilaaṯɔs mɔlo Yǝcu-ŋw nǝr ǝnyji ki-siraaya-na kwǝthi haakim, nǝ dɔŋw lǝthi jesh tatap rikkatha ŋunduŋw-lɔ. 28 Nǝr allatha yirethi yuuŋwun, mindaŋ nǝr ɔɽacci kirethi kɔɔri: 29 E-ta nǝr ernrne yuugwiyǝ kuurǝ kir taŋgi, nǝr ǝnyjici kinda, mindaŋ nǝr ǝnyjici lɔvɔɔrɔŋi ki-thii ṯǝthi inɔni; ṯaŋw nǝr iidǝccǝlɔ ŋwɔrgwɔ-ŋalɔ nǝr ǝwɽi yǝy-lɔ, nǝrǝccǝŋw, “A ŋgwa fǝtǝ Mǝlik kwǝthi Yahuuḏǝ?” 30 Nǝr ɔnyatha naana mindaŋ nǝr dimmǝ lɔvɔɔrɔŋi nǝr-li ippi kindala. 31 Mǝr ǝwɽi yǝy-lɔ mindaŋ mǝr ṯimmasi tǝ, nǝr allatha kwɔɔvana kwɔɔri, mindaŋ nǝr ɔɽacci yirethi yuuŋwun E-ta nǝr ruwǝ nǝrgeele ethi ɽeenye ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ.
Yǝcu mǝr-gwɔ ṯigrǝthǝ ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ.
(Mɔrgus 15:21-32Luuga 23:26-43Yuhanna 19:17-27)
32 Mǝr ruuthǝ par kwǝthi mǝḏiinǝ, nǝr biɽithi kwɔr-ŋǝli kwette kwǝthi Gayrwaan-ŋwɔ kwǝni Sim@aan, mindaŋ nǝ jesh kwɔrmɔṯasi ŋɔmaŋi-na ethi ǝppici Yǝcu-ŋw ŋwuuɽi ŋwɔṯǝmɔtbalɔ. 33 Mindaŋ nǝr ɔppathi kǝzir wǝni Juljɔtha yǝniŋw ǝzir wǝthi kɔrkɔny. 34 Nǝ kinanaŋw nǝr-gwɔ inḏǝthǝ ŋaaw ŋǝthi @ineb ŋilagthina rnɔrrgi; laakin mɔŋwsi nyeŋle, nɔŋwsi dirnathalɔ ethi-sii: 35 Mǝr ṯigrǝthǝ kiŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ, e-ta nǝr kanni yirethi yuuŋwun gwɔra@gi 36 mǝrsi ṯimmasi ŋɔ tǝ, nǝr naanalɔ ethi iccaci: 37 Nǝr lo ŋiṯaŋali yafṯa naana ŋǝthi sǝbǝb kwǝccǝr-gi haakima, ŋǝniŋw, “Yǝcu kwundǝr-ṯǝ ŋgwɔ kwir Mǝlik kwǝthi Yahuuḏ:” 38 Ṯaŋw nǝr ṯigrǝthǝ lɔɔrɔ ndǝn lir lurṯǝthǝ tok Yǝcu-ŋǝli, kwette ki-thii ṯǝthi mɔni, nǝ kwɔthaathɔ ki-thii ṯǝthi ŋǝgwur. 39 Nǝ kila lithǝrnthiṯi ṯaay-thi kitha ǝṯir irdǝci Yǝcu-ŋw ŋwɔṯa-na kathiri, ɔtir ollo tok. 40 Nǝrǝccǝŋw, “Kwaac a kwindi-pa ethi kii Heikala mindaŋ aŋgi acci ki-ŋwaamin ṯoɽol ɔŋgi timmasi! Nǝ kilǝthǝ-mbǝ rogɽo rɔɔŋwa moro Tɔr tɔthi Allah! A dappitha-lɔ ki-ŋwuuɽi-lɔ!” 41 Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋɔ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a lishiyuukh-li ǝrrǝlɔŋw tok kathri, nɔraarɔŋw, 42 “Liglǝthǝŋwsi-pǝ lir ter, e-ta ŋweere ǝthi ŋɔma ethi kilɔthi rogɽo ruuŋwun mac-a! Kwiti kwundɔr kwir Mǝlik kwǝthi Israa-iil mac-a? Mɔŋw dappitha-lɔ ki-ŋwuuɽi-lɔ kire-kirem-ŋgwɔ, ǝri ǝmminci ŋunduŋw! 43 Kwǝṯi-pǝ allatha Allah ṯɔgwori naana, nǝ ǝṯɔŋw ruusi rogɽo ruuŋwun Tɔr tǝthi Allah. Nǝ ǝri-ṯi ese mindaŋ mǝ Allah amɽi ethi kilɔthi ŋunduŋw kire-kirem-ŋgwɔ!” 44 Nǝ lurṯǝthǝ kila lithigrǝthirsi-li ollo ṯǝŋw tok.
Ŋiɽany ŋǝthi Yǝcu.
(Mɔrgus 15:33-41Luuga 23:44-49Yuhanna 19:28-30)
45 Mǝ aaŋwɔn iila kelgeny-na tittir nǝ kirim aajathi ṯurmunǝ naana tatap, mindaŋ nǝ saa@ oro ṯoɽol kwǝthi kirakalɔŋw. 46 Mǝ saa@ oro ṯoɽol nǝ Yǝcu ɔvɔna ŋɔmmaŋi nɔŋwaarɔŋw, “Iili, iili, lamaa shabagṯani?” ŋǝniŋw, “Allah wiinyi Allah wiinyi a kwotho kwimǝ-nyii ṯayyalɔ?” 47 Nǝ mǝ lizi lokwo kila lirlɔ kinaŋw niŋnaci nǝri aarɔŋw, “Kwɔrnɔṯi Iliiyyɔ-ŋwɔ!” 48 Nɔŋw afranni kwette fittak, nɔŋw dimmṯ sifinyja nɔŋw ɔɽasi khall-na, mindaŋ nɔŋw ṯnyji ki-lɔvɔɔrɔ, nɔŋwsi ṯiŋacci ethisi juwǝnǝ. 49 Laakin lokwo nǝr aarɔŋw, “Ǝri akkɔ kizǝn etheese Iliiyyǝ-ŋw kwaani iila ethi kilǝthi ŋunduŋwɔ!” 50 Nǝ Yǝcu ɔvɔna ŋɔmmaŋi mindaŋ nɔŋw fuuri tigɽimǝ.
51 Nǝ siṯaar kwǝthi Heikal diraŋnina kindala tuk, mindaŋ nɔŋw ɔppathi kuṯṯǝlɔ. Nǝ wurǝyu riiginni, nǝ ŋwiiɽi ɔlanynina. 52 Nǝ rimaamɔ kiṯṯini, nǝ lizi littazir lǝthi Allah kila laayɔ diiɽɔ ki-ŋiɽany-na limiithɔ. 53 Nǝr duŋgwaca rimaamɔwa mindaŋ mǝ Yǝcu diiɽi ki-ŋiɽany-na, nǝreele ki-mɔdiinɔ-na kwirllinǝlɔ ter, nǝsi lizi luuru ese. 54 Mǝ zobiṯ kwǝthi jesh ŋgwa kwɔnaanir-gi likarna Yǝcu-ŋw-lɔ ese wurɔyuŋi wiriiginna, nǝ kwomne tatap kwɔthaathɔ kwɔrrina, nar ɔnḏɔthi ŋithenya beṯṯen, nǝr aarɔŋw, “Kwiri-mi Tɔr tathi Allah rerrem!”
55 Nǝ laaw naani luuru kinaŋw, lirɔɔmɔ Yǝcu-ŋw Jaliil-ŋgi kila leṯi mǝccici lirlɔ tuk liccaca. 56 Nǝ kila linaanɔ deŋgen-na leni Mǝryǝm Majdaliiyya, na Mǝryǝm kwir lǝnyin kwǝthi Ya@guub-ŋɔ Yuusi-gi, nǝ kwaaw kwǝthi Zabḏi.
Yǝcu mǝr-gwɔ aanitha.
(Mɔrgus 15:42-47Luuga 23:50-56Yuhanna 19:38-42)
57 Mǝ kirakalɔ oro ta, nǝ kwɔr kwir kwɔrtɔ kwǝthi Raama-ŋw ɔppatha, kwǝni Yuusuf kwir tilmiiz bthi Yǝcu-ŋǝ. 58 Nɔŋweele naanɔ-gwɔ Biilaaṯɔs, nɔŋw uticǝlɔ aŋna-yi wǝthi Yǝcu. E-ta nǝ Biilaaṯɔs alla waamira ethi inḏǝthǝ Yuusuf-ŋwɔ aŋna wǝthi Yǝcu. 59 Nǝ Yuusuf dimmǝ aŋna nɔŋw ippɔsi kǝfǝnǝ naana. 60 Nɔŋw aanitha ki-thimaamɔ-na ṯuuŋwun wɔɽe-wɔɽeny. E-ta nɔŋw ṯǝrṯiɽǝ kiɽibinɔ nɔŋw aaɽasi ṯimaamɔwa kworo, e-ta nɔŋw iidǝthǝ kithaay nɔŋweele. 61 Nǝ Mǝryǝm kwǝthi Majḏaliiyyǝ-ŋw Mǝryǝm-gi kwɔthaathɔ naanalɔ kinaŋw liisa ṯimaamɔwa kiyǝnǝ.
Ṯigarna ṯathi ṯimaamɔ.
62 Mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro kwir laamin lǝthi Sǝbiṯ, nǝ rɔ-asa rǝthi kahana ŋǝ Lifirriisiiyyiin-li aapthi dɔŋw kiyǝnǝ yǝthi Biilaaṯɔs, 63 nɔrǝccǝŋw, “Yaa Sɔyyiḏ, nyiiŋɔ limǝ kithaayina ŋipŋali ŋǝthi kwǝluŋw ŋgwa a-naanɔŋw-tǝ kinnǝ kwɔmiithɔ nɔŋwaarɔŋw, ‘Nyii kwɔdiiɽǝ ki-ŋiɽany-na mǝ ŋwaamin ṯoɽol ere’. 64 Ǝlli waamira, ethi karni ṯimaamɔ ṯuuŋwun mindaŋ mǝ ŋwaamin ṯoɽol ere, mindaŋ mǝ ṯalaamiiz ṯuuŋwun ere ǝthi ŋɔma mac etheele ethi nyiimi aŋna, e-ta ǝri andaci lizi ethisi ǝccǝŋw kwɔmǝ diiɽi ki-ŋiɽany-na. Mindaŋ mǝ ŋɔluŋ ŋǝ ŋǝthi kwaathan ŋwɔ ǝri kee beṯṯen ethi ŋɔluŋ-lɔ ŋǝthi kerreny-ŋwɔ!” 65 Nǝsi Biilaaṯɔs ǝccǝŋw, “Kittari hɔrraasa. Mindaŋ meele a ɔgɽatha ṯimaamɔ naana tetter kaka ŋa ŋǝthicǝ-ŋǝsi ŋɔma-na.” 66 Mǝreele nɔr ɔgɽatha ṯimaamɔ naana tetter, nǝrǝccǝ akhṯima, nǝr kette hɔrraasa ethi karni.