Yesu ndi Nikodema be
1 Dri'ba aza Yudai ro äzite Nikodema, se ni gboko Parusii ro lakosi. 2 Ŋgäkyi alo si oko nda oyite Yesu re ago atate ndäri ekye: “Rabi, mä̀ni ndi mi ni orivoya Miemba'ba se Lu ezoni owo. 'Diaza ni ko talaro ro se nya ugu oyena be oyene e'be gialo Lu orivoya nda be.”
3 Yesu zatadrite ekye: “Ma taŋgye iti miri, 'diaza alo unina ko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ondrene e'be gialo ätina nda to'di.”
4 Nikodema ejitate ekye: “'Dise mbate änina utine to'di eŋwanye ya? Endaro nda unina ko ocine ya endre roya ogo utine pere ṛiri si.”
5 Yesu logotate ekye: “Ma ugu taŋgye iti miri, 'diaza unina ko ocine Miri 'Bädri'ba Lu ro roya e'be gialo äti nda te gyi si ago Tori si. 6 'Dise ätite lomvosi uti'bai lomvo si ro, oko nda se ätite tori si Tori ro. 7 Nya'do ko larolaro ro tana mabe ata miri ono ro, ‘Beṛo ami utine to'di.’ 8 Oli ka oli vose anya le oline kigye ya; nyeri kporo olina ro ndi, oko mini ko anya kikyi ni eŋwaro kode anya ka ugu oyi eŋwaro. Nda se ätite Tori si laba oso inye.”
9 Nikodema ejitate ekye: “Ono unina a'done eŋwanye ya?”
10 Yesu zatadrite ekye: “Mi orivoya miemba'ba 'desi Yisaraele ro, ago mini ta ono ko ya? 11 Ma ugu taŋgye iti miri; mà tase mä̀nibe ago màndrebe tana itina, caoko aza amiro le ko lazo amaro urune. 12 Mìma ko ma ya ondro mabe ŋga 'bädri ono ro tana itina ämiri; ka'do inye, mìmana maya eŋwanye, ondro ka'do miti ŋga vo'buyakuru ro tana be ämiri ya? 13 'Diaza alo oyi kote vo'buyakuru ya e'be gialo Ŋgwa Lidri ro, se ikyite vuru ni vo'buyakuru yasi.
14 “Oso Musa eŋga ini atala robe kuru ce cari ro dri vocowa ya ana ronye, kpa oso inye beṛo Ŋgwa Lidri ro eŋgane kuru, 15 tana ànya se cini kabe taoma nda ya ka'do robe adri äduako be. 16 Tana Lu lu 'bädri tawi inye, nda ozo Ŋgwa alodi ndaro te, tana 'dise cini kabe taoma nda ya odra na ko oko ka'do robe adri äduako be. 17 Tana Lu ezo Ŋgwa ndaro kote 'bädri ya a'done vureope'ba na ro oko a'done opa'ba na ro.
18 “Nda se kabe taoma Ŋgwa ya apena vure na ko, oko nda se koma ta ko ape vure na ṛote nja, tana nda ma ta kote Ŋgwa alodi Lu roya. 19 Vureope ka losi oye orivoya nonye; ŋgaeyi ikyite 'bädri ya, oko lidri lu vouni ṛo ndrani ŋgaeyi ri, tana taoye ànyaro orivoya undiro. 20 'Dise kabe ta undiro oye yana ka oso ŋgaeyi lomvo, ago ikyi ko ŋgaeyi re, tana nda le ko taoye undiro ndaro ka'dane tesi. 21 Oko nda se kabe tase ŋgye oye ka ikyi ŋgaeyi re tana ŋgaeyi kaka'da robe anjioko tase nda koyebe orivoya taoro yi Lu ri.”
Tazevoedre Yoane ro ta Yesu rota
22 Ono vosi, Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite wari Yuda roya. Ago nda ri tu azaka te ànya yibe lau ago ye bapatisi te. 23 Yoane ugu bapatisi oye kpate Aenona ya, loto Salima lomvo, tana gyi orivoya amba vo ana ya. Lidri ugu oyite ndare, ago nda ugu ànya bapatisi te. 24 (Se ono a'dote käti teinye Yoane o'baako kamba ya.)
25 Rukä taeri'bai Yoane ro ro etoyi kaladiṛite azaka Yudai ro be ta la'bi 'diojo ro wäṛi rota. 26 Ago ànya oyiyite Yoane re ago itiyi tana te ndäri ekye: “Miemba'ba, mano se mibe 'buzele Yaradene roya, mipe tana be 'do miyi tana ndiya? Yauono, nda ka ugu 'di bapatisi, ago 'dicini ka ugu oyi ndare!”
27 Yoane zatadrite ekye: “'Diaza alo unina ko a'done ŋga aza be e'be gialo Lu kani ozona ndäri. 28 Ami andivo ni tazevoedre'ba maro matate makye: ‘Ma ko Mesiya owo, oko ezo ma te nda mile.’ 29 Toko se agyebe ni kodrogo ro, oko bereazi kodrogo ro se kedrebe loto ago kabe taeri orivoya yai'dwesi ondro nda keri ata kodrogo rote owo. Ya modo maro ro i'dwe tawi ta ono ro. 30 Beṛo ndäri a'done parandra oko märi a'done giṛiŋwa pari.”
Nda Se Kabe Ikyi ni Vo'buyakuru yasi
31 Nda se kabe ikyi ni kurusi orivoya para ndrani 'dicini drisi. Nda se orivoya ni 'bädri yasi orivoya 'bädri ro ago ka ta 'bädri ro atana ayani, oko nda se ka ikyi ni vo'buyakuru ya orivoya para ni vona cini ri. 32 Nda ka tase nda kondrebe ago keribe itina, caoko 'diaza alo ru tazevoedre ndaro ko. 33 Oko nda se kabe tazevoedre ndaro uru ta ono si letadrina ndi anjioko Lu orivoya taŋgye yi. 34 Nda se Lu ezoni ka ata Lu ro opena, tana Lu kani Tori ndaro ozo twi ndäri. 35 Täpi lu Ŋgwa ndaro ago 'ba ŋga cini te mbara ndaro zele. 36 Nda se kabe taoma Ŋgwa ya orivoya adri äduako be, nda se ro Ŋgwa ko a'dona ko adri be, oko taezaro Lu ro orina 'da nda dri.
Yǝcu-ŋǝ Niiguudiimuus-gi.
1 Nǝ kwɔr naani kwette kwǝthi Lifirriisiiyyiin kwǝni Niiguudiimuus, kwir rǝ-iis rǝthi Yahuuḏ. 2 Nɔŋw ele laamin lette kilkǝlu naanɔ-gwɔ Yǝcu nɔŋwɔccǝŋw, “Yaa Mɔ@allim, nyiiŋǝ lilŋithi rac ethaarɔŋw ŋa kwir Mɔ@allim kwɔɔsa Allah; kwiti kweere mac kwǝthi ŋɔma ethi ǝrri ŋilima ŋirga ŋǝṯisi ǝrri ŋa mǝ Allah ere naanasi mac.”
3 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Nyii kwǝccǝ-ŋǝ-mǝ ŋwɔ rerrem; kwiti kweere mac, kwǝthi ŋɔma etheese Ŋeelenyi ŋǝthi Allah ḏuṯ, mɔŋweere elŋenne ŋelŋe ŋiyaŋ kwokwony mac.”
4 Nǝ Niiguudiimuus ǝccǝŋw, “Kwizi kwǝri elŋe kwokwony aŋgwɔrɔ mɔŋw peŋe? Kwǝthi ŋɔma ethi aaɽitha kwokwony kaari-na kǝthi lǝnyin mindaŋ ǝri ilŋitha?”
5 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Nyii kwǝccǝ-ŋǝ-mǝ ŋwɔ rerrem, mǝreere ilŋitha kwizi ŋaaw-ŋi nǝ Ṯigɽim-thi tok mac tǝ, ŋweere ǝthi ŋɔma ethi ǝnḏi ki Ŋeeleny-na ŋǝthi Allah ḏuṯ. 6 Ŋgwa kwilŋithir aŋna-yi ǝṯɔŋw-tǝ oro aŋna, nǝ ŋgwa kwilŋithir Ṯigɽim-thi ǝṯɔŋw-tǝ oro ṯigɽim. 7 Ǝṯi liŋɽu mac kaka mǝŋǝ-gwɔ ǝccǝŋw, ‘Laazim ǝrŋǝsi ilŋitha tatap ŋelŋe ŋiyaŋ kwokwony’. 8 Kɔrɔn kǝti aaritha ǝzir-yi wǝṯi-ŋgwɔ naŋni ethigwiila, nǝ ǝti neŋne kwuurunnǝ kwuuŋwun, laakin ǝṯeere elŋece ǝzir winḏiŋw-yi, nǝ wiilathɔŋw-yi tok mac. Ṯaŋw nǝrṯoroŋw tok ki-lizi tatap lilŋinna Ṯigɽim-thi.” 9 Nǝ Niiguuḏiimuus uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “Ŋiɽaŋal ŋɔ ŋinḏi ethi rotto tha?” 10 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “A kwir-pa mɔ@allim kwǝthi Israa-iil, e-ta ǝseere elŋe ŋɔ mac-a? 11 Nyii kwǝccǝ-ŋǝ-mǝ ŋwɔ rerrem, ŋǝṯinǝsi andasi ŋǝṯiŋǝsi elŋe, nǝ ǝṯi-nyii-ŋi ɔnḏi kiyǝnǝ ŋǝṯinǝsi ese, laakin niseere ǝmmini ŋa mac ŋɔnḏɔny-ŋi kiyǝnǝ. 12 Mǝŋǝsi andaci ŋǝthi kwomne kwǝthi kwurǝyu-luŋw mindaŋ mǝseere ǝmmini mac tǝ, e-ta ǝmǝ ǝthi ŋɔma ethi ǝmmini aŋgwɔrɔ mǝŋǝsi andaci ŋǝthi kwomne kwǝthi ki-leere-nɔŋw? 13 Nɔŋweere kweere mac kwɔmǝ allɔ ki-leere, illi Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ, tɔɔɽɔ ki-leere-na.
14 “Kaka nallisa-gwɔ Muusǝ kimǝwǝ ki-sahraa-na, laazim ǝri allasi Tɔɔrɔ tǝthi Kwizigwunǝŋ tok, 15 mmdaŋ mɔŋw ǝmminici kweere tǝ, ŋwɔthi ŋimiitha ŋǝṯi nannitha dok-dok. 16 “Allah wǝṯi-ṯǝ amɽi ṯurmuŋǝ-ŋǝ aatha kweere, mindaŋ nɔŋwsi-mǝ iŋḏǝthǝ Tɔɔrɔ ṯuuŋwun tɔtɔpɔt tǝthiŋw, mǝ kweere ǝmminici ŋunduŋw, ŋweere kiirathalɔ mac, laakin ŋwɔthi ŋimiitha-na ŋǝṯi nannitha dok-dok. 17 Kaka ŋɔɔsa-gwɔ Allah Tɔɔrɔ ki-ṯurmun-nǝ, etheere kette ṯurmunǝ kaṯṯi mac, laakin ethi kǝniny ṯurmun kilǝthini ŋundu-ŋgi. 18 Kweere kwǝmminici ŋunduŋw, ǝreere kette kaṯṯi mac; nǝ kweere kwiti kwǝmminici mac, nɔŋwɔni kwɔmǝr kette kaṯṯi kaka niti nǝmminicǝ-ŋgwɔ yiriny yǝthi Tɔr tɔtɔpɔt tǝthi Allah mac. 19 Ṯigittina ṯǝthi kaṯṯi ṯǝniŋw: fɔɔri kwinḏi ki-ṯurmun-nǝ, laakin nǝ lizi amɽi kirimi beṯṯen ethi fɔɔri-la, kaka nɔrgwɔ ŋothɽor ŋuuŋun ŋigii. 20 Kweere kwǝṯisi ǝrri ŋigii ǝṯɔŋw wǝzi fɔɔri, ǝṯɔŋweere naŋni ethiila ki-fɔɔri-na mac, kaka niti ninaŋna-ŋgwɔ ŋothɽor ŋuuŋun ŋigii ethiijini mac. 21 Laakin ŋgwa kwǝṯisi ǝrri ŋirllalɔ ǝṯɔŋw iila ki-fɔɔri-na, mindaŋ mǝr iijini ŋa por-por ethaarɔŋw ŋǝrrinǝ ṯɔgwor-thi ṯǝthi Allah.”
Yǝcu-ŋǝ Yuhanna-gi.
22 Kwaathan ta, nǝ Yǝcu-ŋǝ ele ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun ki-muḏiiriiyyǝ kwǝthi Yahuuḏiiyyǝ-ŋw, ŋɔŋgwɔ naani kinanaŋw ŋuŋdu-ŋǝli kwokwo, ǝṯɔŋw-ŋgwɔ aari @ammiḏa. 23 Ǝṯi Yuhanna aari @ammiḏa tɔk kǝzir wǝni @een-nuun kwɔnanyja Saaliim-ŋwɔ keṯṯok. Kaka a-naanɔ-gwɔ ŋaaw ŋuuru kǝzir wa. Ǝṯi-gwɔ lizi iilatha mindaŋ ǝṯɔŋwsi ǝccǝ @ammiḏa. 24 Kaka niti mgittar Yuhanna-ŋwɔ kinnǝni ki-sijin-nǝ mac.
25 Nǝ ṯalaamiiz ṯǝthi Yuhanna ṯokwo ɔppathalɔ Yahuuḏ-yi ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ǝthi wǝthi ṯusuuɽǝ naana. 26 E-ta nǝr iila naanɔ-gwɔ Yuhanna nǝrǝccǝŋw, “Yaa Mɔ@allim, a ŋgwa kwɔgithaayina kwɔɔrɔ-ŋgwa kwɔnaaniŋa-gi ki-ṯuɽumǝ tǝthi Sherig Urḏɔn-ŋwɔ, ŋgwa kwandisa-ŋa-gi ŋiɽaŋali ŋǝni ŋuuŋun-ǝ? Ŋgwala kwɔṯaari @ammiḏa kirem, mindaŋ ǝṯi-ŋwɔ lizi tatap iilatha.”
27 Nǝsi Yuhanna ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwiti kweere mac kwǝthi ŋɔma ethǝthi kwomne kweere mǝ Allah ere inḏǝthǝ mac. 28 Ŋaaŋa lir shuhuuḏ kwiinyi rogɽo-ri raalɔ, kinaŋw naariny-ŋw, ‘Nyii kwiti kwir Kwɔrɔstɔ mac, laakin lɔɔsa-nyii ethi iŋnaci ŋunduŋw keereny’. 29 Ŋgwa kwaaŋithɔ nɔŋworo kwǝṯǝthi kwayɔ; nǝ ŋgwa kwir wǝkiil wǝthi ŋgwa kwaaŋithɔ wǝṯ rilli ethi niŋnaci ṯogɽo ṯǝthi ŋgwa kwaagithɔ; ǝṯɔŋw aamina nyel-nyel mɔŋw neŋne ṯɔgɽo tǝthi ŋgwa kwaagithɔ, ŋwɔṯaŋw ṯinyiŋlana ṯiinyi ṯimǝ urǝnni kworo deddep. 30 Laazim ŋwɔ kikiɽǝnni, laakin nyii-tǝ, laazim nyii ɔrdɔddi.”
Ŋgwa kwɔɔɽɔ ki-leere-na.
31 Ŋgwa kwɔɔɽɔ kindala, nɔŋwɔni kwɔthǝmthisi-lǝ tatap. Ŋgwa kwǝthi kwurǝyu-luŋw ǝṯɔŋw-toro kwǝthi kwurǝyu-luŋw, nǝ ǝṯɔŋwsi andasi ŋǝthi kwurǝyu-luŋw, laakin ŋgwa kwɔɔɔɔ ki-leere-na, ǝṯɔŋwsi ṯamthɔ-la tatap. 32 Ǝṯɔŋw-ŋi ɔnḏi kii ŋǝṯɔŋwsi ese nǝ ŋǝṯɔŋwsi neŋne tɔk, laakin ŋɔŋweere kweere mac kwǝmminicǝsi ŋa ŋɔnḏɔŋw-ŋi kii, 33 nǝ kwǝsi ǝmmini ŋa ŋɔnḏɔŋw-ŋi kiyǝnǝ ŋwɔni kwuruusǝ Allah rerrem wǝthi yǝnǝ. 34 Ŋgwa kwɔɔsa Allah ǝṯɔŋwsi andasi ŋǝthi Allah, kaka ninḏǝthǝ-gwɔ Allah ṯuurǝnnǝnǝ deddep ṯǝthi Ṯigɽim ṯuuŋwun. 35 Ǝṯi Papa amɽi Tɔɔrɔ ṯuuŋwun, mindaŋ nɔŋw kettice kwomne tatap ki-rii-na ruuŋwun. 36 Ŋgwa kwǝmminici Tɔɔrɔ ŋwɔthi ŋimiitha-na ŋǝṯi nannitha dok-dok; nǝ kweere kwiti kwiinyici Tɔɔrɔ naana mac, ŋweere ǝthi ŋimiitha-na mac, laakin ǝgwɔ ŋirŋasa ŋǝthi Allah dirnaṯṯi duŋgwun-nǝ.