Lu Täpi Amaro
1 Tana ama, orivoya lowa amba tazevoedre'bai ro ono be gbikyi ama lomvosi. Ka'do inye, mì'de mana andivo amaro ni ŋgacini se kabe edre liti dri yasi, ago ni takozi se kabe ama baṛi anda ono risi, ago mì'de mämu ya cini si umukyekye se ama mile ono ya. 2 Mì'de mèdre mi amaro 'du Yesu dri, nda se taoma amaro kabe ruäti driigye ni etovona ya le ondevona ya ono. Nda ozovo kote ta taka rota! Nda edrete milena ya, tana riyä se kabe ugu nda kwote ana ta, nda a'do kote tusuro odra taka dri tana ro, ago yauono nda rite drígwo giti Lu ro roya.
3 Nyùsu ŋgase nda koyibe kigyesi tana, se ya takozi'bai ro oso tawi nda lomvo ono! Ago mì'ba andivo amiro ko a'done mbaraako ago ko vo ozone. 4 Tana kyila amiro takozi be ono mìye drigba ko le 'diufu ya. 5 Nyìje ata se agoago ozoro Lu kabe atana ämiri oso ŋgwai ndaro ronye tana teya? Se ekye:
“Ŋgwa maro, migabi ondro Opi kate mi loto owo,
ondro nda kate mi luku oko, nya'do ko agoago ako.
6 Tana Opi ka 'dicini se nda kabe luna loto,
ago ka 'dicini se nda kurube oso ŋgwa ronye ezana.”
7 Nyìŋgyi rriti se ka'dobe taezaro täpi ro ronye 'do; rueza amiro kaka'dana anjioko Lu ka ugu ami oye oso ŋgwai ndaro ronye. Inye'do eza ŋgwa aza gi ko täpi ndaro siya? 8 Ondro ka'do eza ami kote, oso ŋgwai cini ndaro ronye, anjioko ami kote ŋgwà modo yi, oko ŋgwai märiro yi. 9 Täpii amaro a'do lomvo ro voro, ànya ezayi ama te ago màro ànya te. Ka'do inye, beṛo ämäri ama logone vuru Täpi amaro tori ro zele màri robe! 10 Täpii amaro a'do lomvo ro voro, ànya eza ama te tuna fere, oso se kalandrebe kado ànyari ronye, oko Lu ka oyena kado ama modo rota, tana màla'do a'do alokado ndaro robe. 11 Ondro eza ama te, kalandrebe ämäri tuse aza eza ama be sina si ka ama o'ba tusuro, ko riyä ro. Caoko, voigyesi, ànya se olotote taezaro nonye ono si koto päläti taliatokpe doŋgo taŋgyero rote.
Taŋgaembaro ndi Miomba Ozo be
12 Ka'do inye, nyèŋga drí amiro se okwookwa ro ono kuru ago nyòtomba kaya lä'bilä'biro amiro! 13 Nyùgu aba litiŋwà ŋgyero drisi, tana pa se ka'bo ro a'do 'da mbaraako, oko kogo kederu robe.
14 Nyojo a'done liatokpero 'dicini be ago nyojo ori alokado orine, tana 'diaza unina ko Opi ondrene teinye akona. 15 Ruona ni tai'dwero Lu ro yasi mindre kado, mi'ba 'diaza ka'do ko ŋgakyi'dikyi'di osoro ronye se kate omba kuru oko ozo rriti amba te äṛi ndaro si. 16 Mi'ba 'diaza ka'do ko ronyi'ba ro kode toriako oso Esau ronye, se ta ŋgaonya pere alodi rota gye kandrakado ndaro ŋgwa kayo ro rote. 17 Voigyesi oko, mini ndi, nda lete a'done äṛu täpi ndaro robe; oko azo nda te kovole, tana nda usu liti aza kote tase nda koyebe utweza, nda kuṛi anya gica miendre si owo.
18 Nyèsa kote oso lidri Yisaraele ro kesabe ronye, ŋgase mìni ndi tämbine, 'Bereŋwa Sinai ro ndi leko asi ro anya robe, votiniro ago uniro ndi likuliku be, 19 ovo cekuṛe ro, ndi kporo ata robe, ondro lidri keri ata te oko, ànya lo'barute ko ata aza erine, 20 tana ànya ni kote tase atabe ana iŋgyine. “Ondro aba ca koronyai 'ba ro kodo 'bereŋwa gwo, beṛo ànya ovone kuni si ṛi.” 21 Musa atate ekye ondrena orivoya koziro para, “ma'dote orivoya lä'bilä'biro ago turituri ro.”
22 Oko, nyèsate 'Bereŋwa Zaiona ndi 'bakici Lu lidriidriro ro re, Yerusalema vo'buyakuru ro, malaikai kuturo anyaro be re. 23 Nyèsate kalakoto riyä amba be ŋgwai Lu ro ätibe kayoro ono re, se ävurunai egyite vo'buyakuru ya. Nyìkyite Lu re, se ni vureope'ba 'dicini ro, ago tori lidri se kado a'bate taŋgye'bai ro rore. 24 Nyèsate Yesu re, se ra tao'baro to'di te ago nyèsate kari luvu se tao'ba ŋgana ro kadona parandra ni kari Abele ro ri.
25 Ka'do inye, nyà'do taoti be ago mìga ko zo ta nda se kabe ata ro erine. Ànya se kogayibezo ta nda se kope lazo Lu rote 'bädri ya ro erine pavo ko'de. Ka'do inye, màpana ŋga ndi ya, ondro ka'do mànarute pere ni nda se kabe ata ni vo'buyakuru ya resi ya! 26 Ata ndaro kanda 'bädri te tu gi ana si, oko yauono nda 'batate ekye: “Oko tu alo si makandana vo 'da ndra ko toto 'bädri ayani oko vo'buyakuru kpa.” 27 Ata gi “tu alo aza si” ka'da ndi ŋbelero anjioko ŋgase cini a'bate o'ba a'dona 'da kandakanda ro ago ushweushwe ro, ago ŋgase änina ko kandane orina 'da.
28 Ka'do inye, mà'do aro'boya oye amba be, tana mùsu miri 'bädri'ba ro se äni kote kandane rote. Mì'de mà'do aro'boya oye amba be ago mämätu Lu liti se tana usina nda 'da 'do yasi, taoro si ndi turi be, 29 tana Lu amaro orivoya endaro asi ŋgalesiro yi.
Allah wir Papa kwǝri.
1 Nǝ ŋǝri tǝ, kaka nirikǝthi-nyji gwɔ dɔŋwlɔ lɔppa rikkak lǝthi shuhuuḏ, ǝɽir kǝniny ǝri urṯunǝlɔ wur kwomne-gi ŋgwa tatap kwǝṯi-nyji irrǝci keereny-gi, nǝ ŋikiya tok ŋǝṯi-nyji nyindaŋṯi naana tetter, mindaŋ ǝri avri rerrem likalmiṯathɔ ṯɔgwɔrmɔṯanna-thi ki-ṯiɽinya-la kitha ṯuɽucǝr-nyji. 2 Ǝri ecce Yǝcu-ŋw ŋoṯ-ŋoṯ, kwir ṯuwǝ ṯǝthi ṯǝmminǝ ṯǝri ṯǝṯɔŋw ruusi min-min. Nɔŋw indinyanni ŋwuuɽu naana ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯaamana kitha ṯǝkkicǝ ŋunduŋw kizǝn keererny-gi. Nɔŋwseere kettice ŋeere yǝy mac ŋǝthi fǝthiyǝ kwǝthi ŋiɽany ki-ŋwuuɽi-lǝ, nǝ kirem tǝ nɔŋw naanalɔ ki-ṯuɽumǝ ṯǝthi mɔni ṯǝthi kwɔrsi kwǝthi Allah.
3 Aarir-ṯi fǝkirǝ ŋgwa kwindinyanna ŋuwǝzǝ naana ŋǝthi lizi ligii! E-ta ere mɔɔli nǝ etheere ajli tok mac. 4 Kinaŋw nɔthɔgthɔ-ŋa ŋikiya-ŋǝli, niŋeere kinnǝni bɔbli mac mindaŋ nǝrŋǝsi ere ɽeenye mac. 5 Nǝ ŋaaŋa limǝ mǝnyjǝ ṯɔɔthɔna ŋiɽaŋal-ŋi ŋa ŋir ṯifirlla naana ŋandica-ŋǝsi Allah kaka nyɔɔrɔ nyuuŋwun nyir nyoŋwor-a? Naarɔ-ŋgwɔŋw:
“Tɔr tiinyi ǝṯisi kettice yǝy mǝŋǝ Kweeleny tatti,
nǝ mɔŋw inḏǝthǝ ŋaaŋwɔ jiizǝ tǝ, ǝṯeere appi kworo mac.
6 Kaka nǝṯi-gwɔ Kweeleny tatti ŋgwa kwǝṯɔŋw amɽi,
nǝ ǝṯɔŋw inḏǝthǝ kwette nyithak jiizǝ kwǝṯɔŋw ruusi tɔr
tuuŋwun.”
7 Ŋǝni-pǝ ṯirǝttinǝ ṯǝvŋicǝ-ŋǝsi ethisi indinyanni naana. Allah wuŋuusǝ-ŋǝsi kaka nyɔr nyuuŋwun. Tɔr tindǝr tǝndu teere titi tǝṯi ṯǝrnyin tatti mac? 8 Mǝrŋǝsi ere tatti kaka nyɔɔrɔ mac ṯitatta-thi kitha ṯɔɽɔmattir-gwɔ-na tatap tǝ, noro lɔrɔthɔn-pa, liti lir nyɔr nyǝthi dɔɔnɔŋw mac. 9 Kerreny nǝrǝthi papa-ŋwsi lir lizigwunǝŋ lǝṯi-nyji tatti nǝ ǝṯirsi iiɽinǝ. E-ta ǝreere kǝniny iinyici Papa-ŋw naana kwǝthi rigɽim rǝri mindaŋ ethi miithi-a? 10 Ǝṯi-nyji papa-ŋa lǝri tatti kwokwo cuk domony, kaka ŋǝṯirsi ese ŋundu-ŋǝ ŋɔvthannicasi; laakin Allah tǝ, ǝṯɔŋwsi ǝrri ŋa ŋisaaw ŋɔthannica-nyji, mindaŋ mǝr ɔɽɔmaṯṯi ki-ṯirllinǝlɔ-nǝ ter ṯuuŋwun. 11 Mǝniyji tatti ǝṯireere aamina mac, ǝṯir ronyine. Kwaathan tǝ, ǝṯi kila limǝ tǝttini jiizǝ-gi ǝṯir ǝgini ɔjra wǝthi ŋiiɽǝnnǝ ŋǝthi ŋimiitha ŋirilalɔ.
Ṯa@liim-ŋa ṯiirǝcǝ-thi.
12 Allizar rii-la raalɔ rimɔɔlɔ, nǝ a firllasi ŋwɔrgwɔ-la ŋwaalɔ ŋwajla. 13 Nḏir dɔṯṯɔk ki-raay-la rirllalɔ tittir, mindaŋ mǝ kaaga keere kir likki ere orllona mac, laakin ŋwɔ kǝniny saawi. 14 Ṯǝccǝr ethoro liiɽǝnnǝ lizi naana tatap, nǝ a ṯǝcci tok ethi nanni ŋethre ŋirillinǝlɔ ter, nǝ mireere ŋɔ mac tǝ, a kwizi ere kweere mac kwǝthi ŋɔma etheese Kweelenyi. 15 Aŋrathir mindaŋ mɔŋweeŋe kweere mac kwɔrlacci ne@ma ŋwɔdoŋw kwǝthi Allah. Ǝṯɔŋw rɔɔthɔ kweere mac kaka taaɽi tiɽii cer-cer tǝṯi peŋe mindaŋ ǝṯɔŋw ǝnyji ṯurvǝ ṯuuru ŋiya-ŋi ŋuuŋun. 16 Aŋrathir mindaŋ etheere oro liijin mac, ya etheere Allah-na mac kaka @iisu-ŋwɔ kwɔmǝ uppi ŋɔɔrɔ-na ŋuuŋun ŋɔrɔŋ-ŋi nda, ethne-yi wɔtɔpɔt dak domony. 17 Ŋilŋithi-ŋǝsi rac mɔŋgwɔ naŋni ṯǝrnyin ethi ǝccǝ baarika; laakin nǝr dirnacci kaka niti mɔŋw kaṯṯasi ṯaay mac ethi urlǝ ṯɔgwor-lɔ, a-naŋnaŋwsi-va kinnǝni tok ŋwal-ŋi yǝy-yi.
18 Ŋaaŋa liti limǝ dɔŋgwatha kinnǝni ŋgwa naana mac kwǝṯir mɔmmi naana, naanɔ-gwɔ Ayin wǝni Siinaa iigǝ-yi wuuŋwun wɔfɔɔdɔ, nǝ kirim-ŋǝ ǝzir-yi wuumǝlǝ, nǝ kirǝjin, 19 nǝ ŋwal ŋwɔthi buruz, nǝ kwuurunnǝ kwǝthi ṯogɽo. Na mǝ lizi neŋne ṯogɽo, nǝr tuurǝthǝlɔ etheere neŋne ŋiɽaŋali ŋeere kwokwony mac, 20 kaka niti nǝthir-gwɔ ŋɔma mac ethi neŋne waamira waarɔŋw, “Mǝ kinnǝni haywaan oro wɔmɔmmɔ ayinɔ, laazim ǝri accathalɔ yall-yi.” 21 Aw rerrem, nǝ ǝzir ṯiŋatha ŋirinyǝlɔ ŋigii ṯiga-ṯiga, mindaŋ na Muusǝ aarɔŋw, “Nyii-ŋgwɔ kwɔnḏɔthɔ kwɔthiinya!” 22 Laakin ŋaaŋa tǝ, nǝ iila naanɔ-gwɔ Ayin wǝni Sihyɔɔn, nǝ ki-mǝḏiinǝ-nǝ kwǝthi Allah wɔmiithɔ, Urshaliim kwǝthi ki-leere-nɔgw, nǝ limeleka lir aalaaf linaanɔ ki-luuvǝ-nǝ lǝthi Siibir. 23 Ŋaaŋa limiila ki-lɔdɔŋw-na laamina lǝthi nyɔr nyir nyoŋwoŋ nyir ŋwɔɽa nyǝthi Allah, nyilɔɔthɔna yiriny yeeŋen ki-leere-na. Ŋaaŋa limiila naanɔ-gwɔ Allah wǝṯi haakimi lizigwunǝŋi. Niila naanɔ-gwɔ rigɽim rǝthi kila lirllalɔ lir min-min. 24 Ŋaaŋa limiila naanɔ-gwɔ Yǝcu-ŋgwa kwuɽuthu wa@ḏa wiyaŋ, nǝ niila naanɔ-gwɔ ŋin ŋiricinnǝlɔ ŋǝṯi andasi ŋiɽaŋali ŋǝthi wa@ḏ wǝthi kwomne kwuthǝmthi-lǝ ethi ŋin-lǝ ŋǝthi Haabiil.
25 Ǝɽir kǝniny aŋratha mindaŋ meere derne mac ethi niŋnaci ŋgwa kwandisa. Kila limǝ derne ethi niŋnaci ŋgwa kwandisa ŋiɽaŋali ŋǝthi Allah kanaŋw kwurǝyu-lu, nǝreere kilaaw mac. E-ta ǝrimǝ kilaaw nyiiŋǝ aŋgwɔrɔ mǝr dirnacci ŋgwa kwandisa ki-leere-na! 26 Ki-lɔɔmɔr-la kila nǝ ṯogɽo ṯuuŋwun riigi wurǝyuŋi laakin kirem tǝ, nɔŋwuuɽu wa@ḏa nɔŋwaarɔŋw, “Nyii Witi kwinḏi kwokwony ethi riigi wurǝyuŋi ṯɔɽɔk mac, laakin leereya tok.” 27 Ŋiɽaŋal ŋǝniŋw, “Kwokwony” nǝr andisalɔ por-por ethaarɔŋw ŋgwa kwugittina kwinḏi ethi riiginni na ǝri ǝvri kithaay, mindaŋ mǝ kwomne ŋgwa kwiti kwǝthi ŋɔma ethi riiŋinnǝlɔ mac, ŋwɔ naani ŋundu. 28 Ŋwɔṯaŋw ǝri aari shukran kaka mǝr-gwɔ aavi ŋeelenyi ŋa ŋiti ŋǝthi ŋɔma mac ethi riiginnǝlɔ. Ǝri aari shukran lɔgwɔcca Allah-la niizaam-gi kwǝthi-gi ǝmi ŋunduŋw-nǝ wuniyǝr-nǝ nǝ wiiɽǝrnǝ tok; 29 kaka nɔrɔ-gwɔ Allah wǝri iigǝ wǝṯi minǝŋ-lɔ minǝk-minǝk.