Taoma
WhatsApp Image 2024-05-23 at 12.36.41
1 A'done taoma be anjioko orivoya a'done ŋgye ta ŋgase abe mio'ba tana ro ta, ago a'done ŋgye ta ŋgase mäni ko ondrene rota. 2 Taoma ànyaro si lidri se tui kyeno kai ro tana si Lu te.
3 Taoma si anjioko mänite a'ba 'bädri te ata Lu rosi, tana ŋgase äni ndi ondrene ono ede ko ni ŋgase andrebe ondre yasi.
4 Taoma 'ba Abele te toriolo kadopara ozone Lu ri ndrani Kaina ro drisi. Taoma ndaro si ta ndaro si Lu te aka'da nda te mano taŋgye'ba ro, tana Lu andivo edretazevo ndaro te ŋgapäṛi ndaro olesi. Ta taoma ndaro rota Abele ka gi'du ata, nda kodra gica owo.
5 Taoma laga Enoka teni odravoya. Oko äru nda te kuru Lu re, ago 'diaza ni kote nda usune, tana Lu ru nda te kuru. Taegyi ka ata ekye teinye Enoka uruako kuru, ta ndaro si Lu te. 6 Ta 'diaza ro ni ko Lu usine teinye taoma ako, tana nda se kabe ikyi Lu re beṛo a'done taoma be anjioko Lu orivoya ago kani ànya se kabe nda uṛi päṛi.
7 Taoma 'ba Noa ni ŋgaemba Lu ro ta ŋgase mileya nda ni ko ondrene rota tana erine. Nda ro Lu te ago ede toŋbo te se nda ndi katidri ndaro be apate kigye. Ago tase ka'dobe si ape vure 'bädri rote, ago Noa usu taŋgye teni Lu resi se ka ikyi taoma si.
8 Taoma 'ba Abarayama te Lu orone ondro Lu kuzi nda te oyine 'bädri se Lu ko'ba tana be ozone ndäri ya owo. Nda e'be 'bädri modo ndaro rote teinye vose nda kabe ugu oyi kigye uniako. 9 Taoma si nda rite 'diatra ronye 'bädri se Lu ko'ba tana be ndäri ya. Nda rite zoi boŋgo ro ya, oso Yisika ndi Yakoba be, se usuyi tao'ba kpate ni Lu resi ronye. 10 Tana Abarayama ka ugu 'bakici se Lu kaka'dabe ago kobebe, 'bakici se kotopa na ka ori 'duro ana kwotena.
11 Taoma si Sara a'dote mbararo a'done ŋgwa be, nda gica pari odeodero ago Sara modo ni kote a'done ŋgwai be owo. Nda yitate Lu ya tao'ba ndaro ätina si. 12 Taoye ya Abarayama gica avo ro oko, ni mano gi alo ono yasi zelevoi amba a'dote oso 'bi'bi vo'buyakuru ya ronye, orivoya oso doŋgoṛoŋwa siŋgwa ro kototi otiako ronye.
13 Taoma si 'dicini kwoi todrate. Ànya usuyi ŋgase Lu ko'ba tana be kote, oko ni lozo si ànya ndreyi ànya te ago ruyi ànya te, ago leyitadrina te ŋbelero anjioko ànya orivoya 'diatrai ro ago aba'bai ro 'bädri ya. 14 Ànya se kayibe ta nonye kwoi ata 'ba ṛo ŋbelero anjioko ànya kayi ugu 'bädri modo ànyaro ro uṛina. 15 'Bädri se ànya ke'beyibe ana ànya e'beyi tavousu tana ro te, aba ondro ànya kori gwo 'du tana usune, aba ànya a'donayi ndi kandrakado be ogone. 16 Oko tana 'bädri se ànya kayibe voondre tana ro orivoya 'bädri kadopara yi, 'bädri vo'buyakuru ro. Ago Lu ko driupiro ta ànyaro ta ànyari nda uzine Lu ànyaro, tana nda ede 'bakici te ànyari.
17 Taoma 'ba Abarayama te ŋgwa ndaro Yisika olone tori ro ondro ojo mbara Abarayama rote owo. Abarayama ni orivoya se Lu ko'ba tao'ba be rigye, caoko nda orivoya nja ŋgwa alodi ndaro ozone olone tori ro. 18 Lu atate ndäri ekye: “Yisika si nya'dona 'da zelevoi se ma'ba tana be ono be.” 19 Abarayama usutate anjioko Lu orivoya mbara be Yisika eŋgane ni odra ya, ago ata ndi inye, Abarayama go ru Yisika te kovole ni odra yasi.
20 Taoma 'ba Yisika 'ba tao'ba mileya rote Yakoba ndi Esau be ri.
21 Taoma 'ba Yakoba äṛu ŋgwàagoro Yosepa rote ba alo alo ondro nda ka oyete odrane owo. Nda ätirute dofo ndaro abaro si ago mätu Lu te.
22 Taoma 'ba Yosepa te, ondro ka oyete odrane oko, nda pe ta oyiro Yisaraele'bai ro ni Ezipeto yasi tana te, ago e'be taŋgaembaro tase beṛo oyene ta avo ndaro rota te.
23 Taoma 'ba uti'bai Musa rote nda da'done imbana nätu äti nda be vosi. Ànya ndreyite nda orivoya ŋgwa liŋgyiekye yi, ago ànya a'doyi kote turiro orine ota 'bädri'ba ro oroako.
24 Taoma 'ba Musa te, ondro nda kombate oko, gatezo yi uzine ŋgwa ŋguti 'bädri'ba ro ro. 25 Nda lete ruezane lidri Lu robe ndrani riyä takozi ro se tuna orivoya fere ono ri. 26 Nda 'bamite rueza ŋgamawo ro ta Mesiya rota kadona para ndrani lakazà cini Ezipeto ro drisi, tana nda 'ba mi ndaro te päläti se mileya dri.
27 Taoma 'ba Musa e'be Ezipeto te kyila 'bädri'ba ro turiako. Tana osoago nda ndre Lu ondreako te, nda gatezo mi ozane kovole. 28 Taoma 'ba nda te Karama Lävu Odra ro ro oyene ago ozo tate kari luvune käläsi drisi, tana ukyi malaika odra ro ufu ŋgwàagoro se ätibe käti Yisaraele'bai ro 'da.
29 Taoma 'ba Yisaraele'bai te mbararo drî Gyi'desi Okaro ro ozane oso gyini awi drisi ronye, ondro Ezipeto'bai kojoyite oyene inye oko, gyi ivu ànya te.
30 Taoma 'ba tiṛi Yeriko ro tisite vuru aba Yisaraele'bai ro gbikyi ànya lomvosi u'duna njidrieri vosi. 31 Taoma pa Raba ronyi'ba ro teni ufuvoya ànya se koroyi Lu kote kai yibe, tana anya ru vomari'bai Yisaraele'bai rote bereazi ro yai'dwesi.
32 Muguna ata ndi driyaro ya? Saa ojo kote märi ta Gideoni, Baraka, Samisona, Yepeta, Dawidi, Samuele ndi nebii be ro itiza. 33 Taoma 'ba ànya te kyila oyene 'bädrii cini be ago peyite ṛe. Ànya yeyi tase kado te ago ruyi ŋgase Lu ko'ba tana be te, ànya seyi kala ibii rote, 34 izweyi asi mbaraekye te, payivote ni ufuvoya bando si. Ànya orivoya mbaraako, oko a'doyite mbararo, ànya a'doyite mbaraekye ro kyila ya ago peyi kyila'baazii 'diatrai ro rote. 35 Taoma si 'ditoko usu 'didiri ànyaro se kadribe te.
Azaka gayizo, leyi dritai ko, drayite rueza ya tana adri ànya robe ori kadopara ya. 36 Rukäna omo'dote ago a'bite, ago azakana embete nyori si ago avote kamba ya. 37 Avo ànya te kuni si, asi yana te ritu, äfu ànya te bando si. Ànya abayite gbikyi soyi kyinii timele ro kode indrii rote, ati'ba ro, ezate, ago ayete koziro. 38 'Bädri a'do kote kadoro ànyari! Ànya abayite oso aba'bai vocowa yasi ago lutuŋwà drisi ronye, loriyite kugyiŋwà yasi ago 'buŋwà gyini ya yasi.
39 Se cini edretazevona be kwoi peyi ŋgateṛe taoma si! Caoko ruyi tao'ba se Lu ko'ba tana be kote, 40 tana Lu ra tavoora kadopara te ta amaro ta. Ta ndaro anjioko toto a'do troalo ama be si a'ba ànya te ŋgye.
Ṯǝmminǝ ṯir min-min.
1 Ṯǝmminǝ ṯindǝr-ṯǝ ṯǝṯi ruusi ṯǝkkizǝ ṯǝri kizǝ rerrem, nǝ ǝṯɔŋw firllasi nyuŋwsi-lǝ ethaarɔŋw, kwomne kwiti kwǝṯi iijini mac, kwundǝr-ṯǝ kwir rerrem. 2 Nǝṯǝ ṯǝmminǝ oro ṯǝvrinyjǝ lizi lǝthi kerreny-ŋwɔ mindaŋ na-li Allah aamina. 3 Nǝ ṯǝmminǝ-thi nǝr elŋe ethaarɔŋw ṯurmun ṯigiṯṯina ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi Allah, ŋgwa kwiijinǝ kwǝni kwɔdaɽiminna kwomne-gi kwiti kwǝṯi iijini mac.
4 Ṯǝmminǝ-thi nǝ Haabiil keṯṯice Allah kiraama kithǝmthi kiraama-la kǝthi Gaayiin. Nǝ ṯǝmminǝ-thi nɔŋw ǝgini yiriny yisaaw kaka kwizi kwirllalɔ. Kaka nǝmminicǝ-gwɔ Allah haḏaaya wuuŋwun. Nǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯǝmminǝ ṯuuŋwun nɔŋwtǝni kwandindisa kinnǝni kirem, nǝ ŋundu-tǝ kwɔmǝ ai. 5 Ṯǝmminǝ-thi nǝ Allah dimmǝ Akhnuukh-ŋwɔ mindaŋ nɔŋweere ai mac nǝ nɔŋweere inḏini mac, kaka mǝgwɔ Allah dimmǝ. Nǝ kiṯaab aarɔŋw, niti nidimminǝ Akhnuukh kinnǝni mac, nɔŋwɔni kwǝmǝ Allah-na. 6 Kwiti kweere mac kwǝthi ŋɔma ethi ǝmi Allah-na kwiira ṯǝmminǝ-nǝ. Kaka mǝ kweere nyithak iila naanɔ-gwɔ Allah tǝ, laazim ŋwɔthi ṯǝmminǝ ethaarɔŋw Allah wɔ wɔnaani, nǝ ǝṯɔnwsi inḏǝthǝ ɔjra kila lǝṯi naŋni ŋunduŋw-lɔ. 7 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ Nuuh-ŋwɔ ethi niŋnaci Allah naalɔ-ŋgwɔ kwomne-gi ŋgwa kwinḏi ethiila kwiti kwǝṯi iijini mac. Mindaŋ nɔŋw niŋnithici Allah, e-ta nɔŋw daɽimatha mɔrkǝbǝ kwumǝ kilǝthi ŋunduŋwsi dɔɔnɔ-ŋgana kwuuŋwun. Nǝrṯoroŋw mindaŋ nǝ ṯurmun kettine kaṯṯi, mindaŋ nǝ Nuuh aavi ŋirllalɔ ṯǝmminǝ-thi naanɔ-gwɔ Allah.
8 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ Ibraahiim-ŋwɔ ethi niŋnithici Allah kinaŋw nɔrnɔṯɔŋw ethi ruu etheele ki-bǝlǝḏ kwǝccǝŋw-ŋgi wa@ḏa. Nɔŋw ɔrlacci bǝlǝḏǝ kwuuŋwun ŋwɔdoŋw, nɔŋwteele nyithak kwiti kwilŋica ǝzir mac wiilathɔ-ŋgwɔ. 9 Ṯǝmminǝ-thi nɔŋw nanni kaka kwɔthimthina ki-bǝlǝḏ-nǝ ŋgwa kwǝccǝ-gi Allah ŋunduŋw wa@ḏa. Nɔŋw nanni ki-yeeme-na, kaka-ṯǝ ŋa ŋimǝsi Is-haaŋ-ŋǝ Ya@guub-gi ǝrri, kaka nǝnir-gwɔṯǝ limǝ aavi wa@ḏa wa wette-wette naanɔ-gwɔ Allah. 10 Kaka nǝkkicǝ-gwɔ Ibraahiim mǝḏiinv kizǝn ŋgwa kwugwuurucǝ Allah rɔgwagiza nǝ kwaccaŋw ki-rɔgwagiza-la rǝṯi nannatha dok-dok. 11 Ṯǝmminǝ-thi nǝ Saara ǝthi ŋɔma etheethe niṯamthathɔŋw-va kinnǝni tok keereny ŋimǝyǝŋ-ŋi. Kaka nǝmminǝ-gwɔ Allah ethaarɔŋw winḏi ethi ṯimmasi wa@ḏa kworo wuuŋwun. 12 Nɔŋw elŋe nyɔɔrɔ nyittǝzir naanɔ-gwɔ kwɔr kwɔmǝ ǝdithici ŋiɽany, nyuuru nyir kaka rɔɔrɔm rǝthi leere, nǝ nyittǝzir nyaaɽinna ramla rǝṯi naani bahara kǝni.
13 Nǝ ṯǝmminǝ-thi nǝ lizi kɔlɔ tatap ai. Nǝreere kaṯṯasi kwomne mac ŋgwa kwǝccǝsi-gi Allah wa@ḏa, laakin nǝreese kwomne-ŋgwa kinǝŋgwu tuk mindaŋ nǝr aalanni, na nǝr elŋece rogɽo reeŋen ethaarɔŋw nyiiŋǝ lirta lithimthina liirǝrǝlɔ domony kɔnɔŋw kwurǝyulu. 14 Lizi lǝṯi andindasi-ṯǝŋw, nǝr elŋethine-lɔ por-por linaŋna bǝlǝḏǝ-lɔ kwǝthi rogɽo reeŋen. 15 Ǝŋgir aari fǝkirǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi wurǝyu wa wumǝr ṯayyalɔ, ǝŋgir-ṯǝ kaṯṯasi ṯaay rac ethaaɽi. 16 Laakin ki-lɔɔbi lǝthisi-li ǝrri ŋɔ tǝ, nǝrǝthi sɔɔrɔma kwǝthi bǝlǝḏ kwɔvthanna kwuthǝmthi kwǝthi ki-leere-naŋw. Ŋwɔṯaŋw nǝ ṯɔrony ere mithǝ Allah mac kaka mǝr-gwɔ ruusi ŋunduŋw Allah weeŋen, kaka mɔŋwsi-gwɔ daɽimaci mǝḏiinǝ kwette.
17 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ, Ibraahiim-ŋwɔ kinaŋw mǝr ṯǝcci, nɔŋw inḏǝṯhǝ Allah Is-haag-ŋwɔ kaka kiraama, nǝ Ibraahiim oro kwette rac kwǝccǝ Allah wa@ḏa, laakin nɔŋw tǝ ǝmmini ethi kette tɔɔrɔ tuuŋwun tɔtɔpɔt ethoro kiraama. 18 Nǝ Allah ǝccǝŋw, “Is-haag-ŋgi a ǝthi ŋwɔɔla ŋwa ŋwɔccǝŋǝ-ŋi wa@ḏa.” 19 Nǝ Ibraahiim ǝmmini elhaarɔŋw Allah wǝthi ŋɔma ethi dindǝ lizi ki-ŋiɽany-na, ŋwɔṯaŋw mindaŋ nɔŋw-mǝ diiɽica Is-haag-ŋwɔ ki-ŋiɽany-na, ŋir mǝthǝl. 20 Ṯǝmminǝ-thi nǝ Is-haag andaci Ya@guub-ŋwɔsi @iisɔ-gi ŋiɽaŋali ŋǝthi barka kwinḏisi ethisi iilicǝ. 21 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ Ya@guub-ŋwɔ kinaŋw naadithi-ŋgwɔ ethi ai, nɔŋwɔccǝ nyɔɔrɔ nyǝthi Yuusuf baarika. Nɔŋw ṯɔgdannila ṯɔɔthi mindaŋ nɔŋw kwocce Allah-lɔ. 22 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ Yuusuf-ŋwɔ kinaŋw mɔŋw aadithi ethi ai, nɔŋw andasi ŋiɽaŋali ŋinḏi-ŋi kwelle kwǝthi Israa-iil ethi ruuthǝ Mɔsir-na, mindaŋ nɔŋwsi ṯayici niizaamalɔ kwǝthi aanatha aŋna wuuŋwun.
23 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ ṯǝrnyin ṯǝthi Muusǝ-ŋǝ lǝnyin-gi ethi lucci ŋunduŋw kinaŋw mɔŋworo yǝwǝ ṯoɽol yilŋithir-yi. Kaka niisar-gwɔ tɔɔrɔ ṯisaaw ŋisanna, mindaŋ nǝreere ṯeenye waamira wǝthi mǝlik mac. 24 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ Muusǝ-ŋw kinaŋw mɔŋw peŋe, nɔŋw derne ethoro tɔr ṯǝthi tɔr tir tiira tǝthi Fir@awn. 25 Nɔŋw ǝmmini ethi inḏa ṯurvǝ lizi-li lǝthi Allah ki-lɔɔbi lǝthi-li nyeŋlena ṯinyiŋla-thina ṯǝthi ŋikiya. 26 Nɔŋw ruusi ṯurvǝ ṯǝthi fǝthiyǝ kwǝni Kwɔrɔstɔ kwɔvthanna beṯṯen ethi ŋɔrṯɔla tatap ŋǝthi Mɔsir-ŋwɔ, kaka niccasa-ŋgwɔ ɔjra kithaay winḏi ethiila. 27 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ Muusǝ-ŋwɔ ethi ṯayya Mɔsir-ŋwɔlɔ kwiti kwithiinya urǝziŋw ṯɔgwori kwǝthi mǝlik mac. Nɔŋwɔni kwɔgwɔrmɔṯanna kaka niisa-ŋgwɔ Allah witi wǝṯi iijini mac, mindaŋ nɔŋw derne ḏuṯ ethaaɽi. 28 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ ŋunduŋw ethi daɽimatha Fis-ha, mindaŋ nɔŋw ree ŋwɔbaaba ŋin-ŋi, mindaŋ nǝ meleka kwǝthi ŋiɽany ere ɽeenye nyɔɔrɔ nyir ŋwɔɽa mac nyǝthi lizi lǝthi Israa-iil.
29 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ lizi lǝthi Israa-iil ethi dappi Bahar El-ahmar-gila kaka ǝṯireele ki-wurǝyu-lǝ wɔnḏɔ, laakin mǝ Mɔsiriyyiin ṯǝcci ethisi ǝrri ŋɔ tok tǝ, nǝsi ŋaaw ǝnyji dip. 30 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ ŋweṯṯeya ŋwɔthi Ariiha-ŋw nǝr irdidi kinaŋw mǝ kwelle kwǝthi Israa-iil rikkanni yaaŋwɔnɔ dɔvokwoɽɔny ǝzir-yi. 31 Nǝ ṯǝmminǝ oro ṯuduŋgwǝcǝ Raahaab-ŋwɔ kwir kwiijin etheere ai mac lizi-li kila lǝṯi uɽi yǝninǝ, kaka naalina-ŋgwɔ lizi kila lɔɔsarsi ŋejmethi.
32 Nyii kwɔtǝ andisasa ŋiɽaŋali ŋɔ keereny dɔṯṯɔk-ga? Laakin lɔɔmɔr lende linḏi ethi naani ethisi andasi ŋǝthi Jiḏ@awn, Baaraag, Shamshuun, Yafṯaah, Ḏaawḏ, nǝ Samwiil-ŋǝ liɽii-li. 33 Ṯǝmminǝ-thi nǝr ṯɔgthi Iibǝlǝḏ-li tatap mindaŋ nǝrsi ṯiinyi. Nǝrsi ǝrri ŋirllalɔ mindaŋ nǝraavi ŋgwa kwǝccǝsi-gi Allah wa@ḏa. Nǝr kwuɽubǝthǝ ruunyu rǝthi lɔsɔndaŋa, 34 nǝr iɽinyatha iigǝŋi wɔppa, nǝr kilatha ŋiɽany ŋǝthi kaalala kiiranna. Nǝr ajli, laakin nǝr-tǝ firllathala. Nǝr ferlle ki-ŋǝryǝ-nǝ tetter mindaŋ nǝr ṯiinyi jesha kwuthimthina. 35 Ṯǝmminǝ-thi nǝ laaw ǝɽinnǝ lizi leeŋen laayɔ mǝrsi-gwɔ diiɽǝ ki-ŋiɽany-na. Lithaathɔ nǝr derne ethi kǝdinnǝ ethoro hɔrr, nǝr inḏa ṯurvǝ, e-ta ethi-mǝ diiɽǝ ŋimiitha-ŋi ŋɔvthanna beṯṯen ethi ŋa-la. 36 Lithaathɔ nǝrsi ǝrrǝlɔŋw nǝrsi inḏǝthǝ jǝlḏǝ, nǝ lithaathɔ nǝrsi kǝkki ŋwɔɔɽɔŋw-ŋi mindaŋ nǝrsi iili ki-sijin-nǝ. 37 Nǝrsi accathalɔ yall-yi, lithaathɔ nǝrsi undǝthǝnǝ dǝk-dǝk. Nǝrsi ɽeenye lithaathɔ yaalala-yi. Nǝr irǝrǝlɔ ŋɔwaaya liŋinna liforwǝ lǝthi yaaŋal-ŋa yiiɽɔ-yi. Nǝrsi bii ṯurvǝ lǝwɽǝrsi yǝy. 38 Nǝsi ṯurmun ere ɔvthannici ḏuṯ! Nǝr irǝrǝlɔ lɔthɔɔthɔ ki-sahraa-na, ki-yaayin-la, nǝr nanni ki-yibaŋ-na nǝ ki-ruu-nǝ tok.
39 Ŋa tatap ŋǝrrǝsi lizi kɔlɔ, nǝr-ŋi ǝgini ṯiiɽǝnǝ ṯeeŋen ṯǝmminǝ-thi! Laakin nǝreere kaṯṯasi ŋgwa mac kwǝccǝsi-gi Allah wa@ḏa, 40 kaka nigittathica-nyji-gwɔ Allah kwomne-gi kwɔvthanna beṯṯen, ŋǝniŋw liti linḏi ethoro min-min mac illi mǝr-li ɔɽɔmaṯṯi nyiiŋǝ dɔŋw tatap.