1 Ota Yudai ro ka gialo ŋga kado se kabe ikyi ro ka'da, oko ko beti endaro anyaro. Tori olo ono alote 'duro, ndroa ro ndroa ro, Ota tori oloro se kwoi unina lidri se kabe ikyi Lu re ono o'bane ŋgye eŋwanye ya? 2 Ondro lidri se kabe ugu Lu mätu äwäṛi gwo te endaro ni takozii ànyaro risi, aba ànya a'donayi te tausu taenji ro ako ta takozi rota tona, ago te tori olo cini e'bene. 3 Caoko, tori olo se abe olona ndroa ro ndroa ro ana ka talogo lidri dri ta takozii ànyaro rota. 4 Tana kari 'daŋgoi ndi indrii robe unina ko takozii onane alona.
5 Tana ta ono ro, ondro Kristo ka oyete ikyine 'bädri ya oko, nda atate Lu ri ekye:
“Mile toriolo ndi tori oza be kote,
oko nyede lomvo te märi.
6 Nya'do kote yai'dwesi ta koronyai 'ba ro ozaro cu vo torioloro dri
kode tori olo takozii onaro zwi rota.
7 'Dooko matate makye: ‘Äye Lu, ma begi ono,
ole miro oyene
kpa oso egyite ta maro ta buku Ota roya ronye.’ ”
8 Käti nda atate ekye: “Mile ko ca mi kpa ko yai'dwesi ta tori oloro ndi ŋga ozoro be ta kode koronyai abe ozana vo tori oloro dri ndi tori oloro takozii onaza rota.” Nda ata ta ono te caoko toriolo se cini kwoi ozote ta Ota ro ronye. 9 'Dooko nda atate ekye: “Äye Lu, ma begi ono ole miro oyene.” Tana Lu kate toriolo cini uku onana zwi ago kate olo Kristo ro o'bana vo ànyaro ya. 10 Tana Yesu Kristo yete tase Lu kolebe ndäri oyene ayani, äwäṛi ama cini teni takozi ri ozo se nda kozo lomvo modo ndaro robe perena alo ago ṛo tiṛi ono si.
11 Kohani cini Yudai ro yeyi ruindu te ṛo tu cini si ago ozoyi toriolo kpate perena amba, oko toriolo se kwoi ni kote alona takozii onane. 12 Caoko, Kristo, ozo toriolo alodi te ta takozii rota, tori olo se orivoya taoyevoya, ago 'dooko nda rite drígwo Lu roya äduako. 13 Yauono nda ka ori lau madale Lu o'bana kyila'baazii ndaro lutu oso kotopa pa ndaro otoro ronye pa ndaro zele. 14 Ago toriolo alodi si nda 'ba ànya se äwäṛibe kai te kpeye kadoro äduako ni takozi ri.
15 Ago tori Alokado ka kpa tazevoedre ndaro ozona ama yibe. Käti nda ka ata ekye:
16 “Ono ni orivoya tao'baro se ma'bana 'da ànya yibe
tui se kabe ikyi ana si owo, Opi kani ata nonye ekye:
Ma'bana Tori maro 'da ya ànyaro ya
ago megyina ànya 'da drii ànyaro ya.”
17 Ago nda ata kpa ekye: “Mayina takozii ànyaro ndi taoye undiro ànyaro be tana ko madaro.” 18 Ago ondro e'be takozii se kwoi te oko, toriolo aza takozi ona ro ale kote tona.
Mì'de Mìkyi Ti Lu re
Hebrews-10-24
19 Ka'do inye, ädrupii maro, ama te kpeye dritai ro ocine Vo Alokado Fondra ya odra Yesu rosi. 20 Nda pi liti to'di te ämäri, liti adri ro, äbi boŋgo oyioyiro yasi, anjioko orivoya lomvo modo ndaro rosi. 21 Ama orivoya Kohani para be dri'ba zo Lu ro ro. 22 Mì'de mìkyi ti Lu re ya ŋgye si ago taoma endaro si, ya se äwäṛite ni taenji ya ro ri ago aja lomvonai te gyi wäṛiro si. 23 Mì'de mä̀ti mio'ba se meṛo tana be ono anda, tana mä̀nina ndi taoyine Lu ya tao'ba ndaro ätiro. 24 Mì'de màti ta azi ro, azi opane ŋgalu ka'dane ago takado oyene. 25 Mì'de mè'be ta kalakoto ro voaloya ko, oso azaka kabe ugu oyena ronye, oko, mì'de mozo agoago azi ri ndra, tana mìndre ndi anjioko tu Opi ro kate eziikyi lototi.
26 Tana toriolo aza te i'do tona takozii onaza ondro mùgu takozi oye gi lädruro taŋgye se a'babe unine ämäri ono vosi owo. 27 Oko vona se cini e'bete, te orine turi si ta ikyi vure rota ago läriŋbi asi ro ujena ànya se kyila'baazii ro Lu ri 'da! 28 'Diaza se koro Ota Musa ro kote a'bana ndi odrane teinye yauniako ondro usu nda te taenji be kala tazevoedre'bai ritu kode amba rosi owo. 29 Ka'do inye, mano se kabe Ŋgwa Lu ro mawo, se ti kari tao'baro se käwäṛi nda be ni takozi ri gwo tamenye ro, se kabe Tori tai'dwero ro o'da. Nyusu tana te, taezaro se nda ka oyebe usune kozina a'dona mu'du eŋwanye ya? 30 Tana mä̀ni ndi nda se katabe ekye: “Tavologo ni maro, mologona vona ni,” ago ata kpate ekye: “Opi opena vure lidri ndaro ro ni.” 31 Orivoya turi 'desi yi o'dene drí Lu lidriidri roya!
32 Mìyi tase ami be sina kyeno ana tana. Tu kai ya ŋgaeyi Lu ro keyi vo be ämidri vosi, nyèzarute ni ŋga amba risi, caoko rriti pe ami kote ṛe. 33 A'da ami te tu azakasi miamba ya ago aye ami te koziro, ago tu aza si nyà'dote nja rudro'bene ànya se ayete koziro kpa oso inye 'do be. 34 Nyàla'do rueza te kamba'bai be, ŋga cini amiro ärute, nyìŋgyi rriti te yai'dwesi, tana mìnite anjioko mìru ŋga aza kadopara te, se orina 'da äduako. 35 Ka'do inye, nyìje agoago amiro ko, tana ka päläti 'desi ezi ni ämiri. 36 Le ämiri a'done yaiŋgyi be, tana ole Lu ro oyeza ago ŋgase nda kabe tana o'ba uruza. 37 Tana Taegyi ka ata ekye:
“Toto fere iga oko,
nda se ka oyebe ikyine ana ikyina 'da;
nda leyena ko.
38 Caoko lidri taŋgye'bai maro, omanayi ta 'da ago orinayi 'da;
oko ondro aza alo ànyaro kozadrite kovole,
ma'dona ko yai'dwesi nda be.”
39 Ama ko lidri se kabe drîoza kovole ago kujebe yi. Oko ama orivoya taoma be, ago apate.
1 Nǝ kaka mǝgwɔ Sherii@a ṯiŋatha ṯigɽimǝ-lɔ domony ṯǝthi kwomne ŋgwa kwisaaw kwinḏi ethiila, kwiti kwaaɽinna kwomne ŋgwa tittir mac, ŋwɔṯaŋw nɔŋweere ǝthi ŋɔma tok mac ethisi ruusi kila min-min lǝṯi dɔŋgwatha keṯṯok naanɔ-gwɔ Allah kiraama-gi ŋga kǝṯir kegitte yithlǝyu-yithlǝyu. 2 Ǝŋgi lizi kila lǝṯi kwogwɔcce Allah-lɔ suuɽunni rerrem ki-ŋikiya-na ŋeeŋen, ǝŋgireere iccini kaṯṯi-gi kǝthi ŋikiya kwokwony mac, e-ta ǝŋgi kiraama tatap rilli. 3 Laakm ǝṯi kiraama ŋgɔ kǝṯir kegitte yithlǝyu-yithlǝyu kikithǝyini lizi ŋikiyaŋi ŋeeŋem 4 Kaka niti nɔrɔr-gwɔ mǝmkin mac, ethi ŋin ŋǝthi nyithri-ŋǝ nyoo-nyi ethi ǝthi ŋɔma ethi dimmǝ ŋikiyaŋi kithaay.
5 Ŋwɔṯaŋw mǝ Kwɔrɔstɔ naŋni ethi ǝnḏǝ ki-ṯurmun-nǝ tǝ, nɔŋwɔccǝ Allah-ŋw,
“A kwiti kwǝṯi naŋni kiraama-ŋwɔsi haḏaaya-yi mac,
laakin a kwɔmǝ-nyii kitticca aŋna.
6 A kwiti kwǝṯaamina haywaanaaṯ-yi mac wa wǝṯi dunnuni
tatap ki-ŋwɔthgwun-lǝ,
ya kiraama-gi ŋga kǝṯi dimmi ŋikiyaŋi kithaay.
7 E-ta ninyaarɔŋw,
‘Yaa Allah, nyii kwɔrpa-ŋgwɔ kwɔmiila
ethisi ǝrri ŋǝthi ṯɔgwor ṯɔɔŋwa.
Kaka-ṯǝ ŋa ŋɔlɔɔthɔna Kiṯaab-na kǝthi Sherii@a’.”
8 Kerreny nɔŋwaarɔŋw, “A kwiti kwǝṯi naŋni wala ethamɽi kiraama-ŋwɔsi kwomne-gi ŋgwa mac kwǝṯir rillǝlɔ, ya haywaanaaṯ wa wǝṯir dɔnni ki-ŋwɔthgwun-la, nǝ kiraama ŋga kǝṯi dimmi ŋikiyaŋi kithaay.” Nǝ nandisa-ŋwsi-va kinnǝni ŋɔ tok, nǝtǝ kiraama kettine niizaam-gi kwǝthi Sherii@a tɔttɔr. 9 E-ta nɔŋwaarɔŋw kwokwony, “Yaa Allah, nyii kwɔrpa-ŋgwɔ kwɔmiila ethisi ǝrri ŋǝthi ṯɔgwor ṯɔɔŋwa.” Ŋwɔṯaŋw nǝ Allah duŋgwǝci ŋga tatap kǝthi kerreny-ŋwɔ, mindaŋ nɔŋw mɔrthasi kǝthi Kwɔrɔstɔ ki-lɔɔbi leeŋen. 10 Nǝ kaka mǝgwɔ Yǝcu Kwɔrɔstɔ ǝrri ŋiɽaŋali ŋinaŋnathisi Allah ŋunduŋw ethisi ǝrri, ŋwɔṯaŋw, nǝrǝni limǝ suuɽunni tatap ki-ŋikiya-na aŋna-yi wuuŋwun wumǝŋw rillici Allah-lɔ ter taamin tɔtɔpɔt-ṯǝ tɔc.
11 Ǝṯi kaahin akkɔ ŋothpor ŋuuŋun ŋwaamin tatap, nǝ ǝṯaŋw-tǝ kegitte kiraama-ṯǝ ŋga kette-kette nyaamin nyuuru; laakin kiraama ŋga tatap tǝ, ǝṯɔŋweere ǝthi ŋɔma mac ethi dimmi ŋikiyaŋi kithaay. 12 Laakin Kwɔrɔstɔ tǝ nɔŋw kette kiraama kɔtɔpɔt kǝni ŋikiya, mindaŋ nɔŋw naanalɔ tɔc ki-thii ṯǝthi mɔni ṯǝthi Allah. 13 Nǝ nɔŋwɔni kwakkwɔ kizǝn kirem kinanaŋw mindaŋ mǝ Allah kettice ṯuwǝnǝ-lɔ ṯuuŋwun ki-ŋwaara-na ŋwuuŋwun. 14 Nǝ kiraama-gi ṯǝ kɔtɔpɔt, nɔŋwsi ruusi min-min kila limǝ suuɽunni ki-ŋikiya-na. 15 Nǝ ǝṯi-nyji Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter ɔnḏici kii shahaaḏa-gi kwuuŋwun mindaŋ nɔŋwaarɔŋw:
16 “Kweeleny kwaarɔ-ŋw, ‘Wa@ḏ wirṯa wɔ winḏi-nyii ethuuɽu ŋundu-ŋǝli,
mǝ ŋwaamin ŋwa iila mindaŋ ǝnyji ǝnyjici awaamira
wiinyi ki-rɔgwor-na reeŋen,
nǝ ǝnyji locce ki-ŋaɽiny-na ŋeeŋen tok’.”
17 E-ta nɔŋwaarɔŋw kwokwony:
“Nyii kwiti kwɔ-kithaayini ŋikiyaŋi ŋeeŋen,
nǝ ŋothɽor ŋeeŋen ŋigii kwokwony mac.”
18 Nǝ mǝr fivrinni ŋɔ tatap tǝ, a kwomne-ŋgwa kwǝṯir rillǝlɔ ethi dimmi ŋikiyaŋi kithaay, ǝreere naŋni kwokwony mac.
Ǝri dɔŋgwatha keṯṯok naana-gwɔ Allah.
19 Nǝrṯoroŋw liyǝŋgǝri, a kwɔmǝr ǝthi hɔrriiyya wir min-min ethǝnḏi Kǝzir Wirilinǝlɔ ter, ŋiɽany-ŋi ŋǝthi Yǝcu. 20 Nɔŋw kiṯṯici nyuŋwsi ṯaay ṯiyaŋ ṯimithɔ siṯaar-gi kwǝni aŋna wuuŋwun. 21 A kwumǝr ǝthi kaahina kɔppa kǝthi dɔɔnɔ kwǝthi Allah. 22 Ŋwɔṯaŋw ǝri dɔŋgwatha keṯṯok rɔgwor-ri rerrem nǝ ṯǝmminǝ-thi ṯir min-min, nǝ rɔgwor-ri rǝri rimǝ suuɽunni ki-ŋiɽaŋal-na ŋigii, nǝ yaŋna-yi yimǝ iyini ŋaaw-ŋi ŋisɔɔɽɔ. 23 Ǝri kǝniny mithǝ ṯǝkkizǝ kizǝn kitha tetter ṯandisar-thi, liti laaralɔ kirǝm-kirǝm mac, kaka nirilli-gwɔ Allah-lɔ wa wǝccǝ-nyji wa@ḏa. 24 Ǝri ɔkkwathizi-na, ethisi baaŋaci ṯamɽa-thi, nǝ ǝrisi ǝrri ŋisaaw. 25 Ǝreere ṯɔɔthina mac ǝthi-yi wǝthi ṯɔɽɔmaṯṯa dɔŋw, kaka ŋǝṯirsi-gwɔ-ṯǝ ǝrriŋw lokwo. Nǝ nǝrṯoroŋw, ǝɽir kǝniny ǝri ɔkwɔkwathizi-na dɔṯɔ-dɔṯṯɔk kaka niisaŋa-gwɔ rac Laaminɔ lǝthi Kweeleny limǝ aadithi keṯṯok ethiila.
26 Mǝrsi-tǝ ǝrrǝthǝ ŋigii rɔgwor-ri rǝri ṯir-ṯir, nǝ nyiiŋǝ-tǝ limǝr-nyji ilŋithini ŋa ŋir rerrem rac, e-ta a kiraama ere naani keere kwokwony mac kǝthi ŋɔma ethi dimmǝthǝ nyuŋwsi ŋikiyaŋi kithaay. 27 Laakin ŋa ŋimǝ ṯathni nǝroro ŋǝthi ǝkkici hɔkwɔma kizǝn ŋitheny-ŋi nǝ iigǝ-ŋi wɔfɔɔdɔ winḏi ethisi kiirasalɔ kila lir ṯuwǝn ṯǝthi Allah. 28 Kweere nyithak kwiti kwǝṯi iinyici Sherii@a naana kwǝthi Muusǝ mac tǝ, ǝri ɽeenye kwiti kwǝthicǝr ŋimɽiyǝnǝ mac, mǝrǝccǝ haakima shuhuuḏ-gi ɔrɔ-ŋgwɔ kwuɽǝn alla kwuuru. 29 E-ta ŋinḏi ethi rotto aŋgwɔrɔ ŋǝthi ŋgwa kwinḏi ethi ruusi Tɔɔrɔ-lɔŋw tǝthi Allah? Ŋgwa kwinḏi ethi ǝrri ŋiinǝlɔŋw ŋǝthi wa@ḏ wǝthi Allah ŋǝṯi suuɽi ŋunduŋw ki-ŋikiya-na? Ŋgwa kwǝṯi ollo Ṯigɽimǝ ṯǝthi ne@ma? Aarir-ṯi fǝkirǝ; jiizǝ kwɔrṯɔ aŋgwɔrɔ kwinḏiŋw ethaavi? 30 Kaka nilŋithir-gwɔ ŋgwa kwaarɔŋw, “Nyii kwǝɽinni nda, nyii inḏǝthǝ ŋgwa jiizǝ.” Nǝ nɔŋwaarɔŋw kwokwony, “Kweeleny kwinḏi ethi ǝccǝ lizi luuŋwun haakima.” 31 Ŋǝni ŋir ŋudur-ŋudur beṯṯen mǝ iidi ki-thii-na ṯǝthi Allah wɔmiithɔ!
32 Laakin kithaayinarsi ŋɔrtɔ aŋgwɔrɔ ŋaaŋa-li kinaŋw ki-ŋwaamin-la ŋwɔmǝ ṯamthɔ. Ki-ŋwaamin-la ŋwa ŋwɔmǝr-ŋǝsi-ŋi irtacalɔ fɔɔri-gi rac kwǝthi Allah, na nǝ rǝrinni kwomne-gi kwittǝzir, laakin nǝrŋǝsi ere ṯiinyi ṯibɔbla-thi kitha mac. 33 Ǝṯir-ŋǝsi ollollo ŋwɔɔmɔri ŋweere-ŋweere por-por, nǝ ǝṯir-ŋǝsi ǝrrǝlɔŋw, nǝ nyaamin nyithaathɔ ǝṯi ǝmmini ethi-li ɔɽɔmaṯṯi dɔŋw ŋundu-ŋǝli kila lǝwɽǝrsi yǝy-lɔ ṯǝŋw. 34 Nǝ ǝṯoro dɔŋw masaajiin-gi ki-ṯuirvǝ-nǝ ṯeeŋen, nǝ mǝrŋǝsi aagatha kwomne kwaalɔ, ǝṯisi indinyanni naana laamina, kaka nilŋicaŋa-gwɔ ethaarɔŋw nyiiŋǝ kila-tǝ lǝthi kwomne kwisaaw kwɔthǝmthi ethi ŋgwa-la, kwinḏi ethi nannitha lur. 35 Ŋwɔṯaŋw ǝṯi ṯuusǝ ŋuuguli ŋaalɔ mac, kaka nǝṯir-gwɔ ǝginǝ ɔjra wɔppa wumni. 36 Ŋɔvthanna ethi mithǝ rɔgwori mindaŋ mǝsi ǝrri ŋǝthi ṯɔgwor ṯǝthi Allah, e-ta ǝsi aavi ŋa ŋǝccǝŋw-ŋi ŋaaŋwɔsi wa@ḏa. 37 Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw:
“Ŋgwa kwinḏi ethiila kwaathan kwokwo,
kwiti kwinḏi ethi ɽindaŋnalɔ mac;
38 laakin lizi liinyi lirllalɔ, linḏi ethi ǝmmini mindaŋ ǝri
miithi, laakin mɔŋwaaɽitha kweere kwaathan-gi tǝ,
nyeere aamina ŋunḏu-ŋgi mac.”
39 A kwiti kwirir lizi limǝ aaɽitha kwaathan-gi mac, mindaŋ ethi ṯɔɔthi. Laakin a kwǝthir kǝniny ṯǝmminǝ mindaŋ nǝrǝni limǝ kilaaw.