Taoma kode Ota Äti
1 Ami Galatia'bai amama ro ono! A'di odo ami niya? Odra Yesu Kristo ro taka dri aka'date ṛo ŋbelero ami mile! 2 Nyìti ta alo ono ka märi; inye'do nyùsu Tori Lu rote tase Ota kolebe ugu oyena si kode lazokado eri si ago ugu taoma si kigye ya? 3 Mìni a'done amama ro eŋwanye! Nyèto tate Tori Lu rosi, yauono mìlete ondene mbara andivo amiro rosi ya? 4 Inye'do nyèzarute awi ya? Endaro ko inye! 5 Inye'do Lu ka Tori ozo ämiri ago ka talaro ro oye ami lako tana nyà tase Ota kolebe oyena kode tana nyèri lazokado be ago nyàbe taoma kigye ono roya?
6 Nyùsu taoye Abarayama ro tana, oso taegyi katabe ronye ekye: “Nda matate Lu ya, ago ta taoma ndaro rota ati nda te taŋgye'ba ro.” 7 Beṛo ämiri unine, anjioko zelevoi ŋgye Abarayama ro orivoya ni lidri se taoma be iyi. 8 Taegyi atate ṛo kyeno ekye Lu o'bana Atrai 'da ŋgye andivo ndaro be taoma si. Ago ndi inye Lu ayo Lazokado te Abarayama ri ekye: “Mi si Lu äṛuna 'dicini 'da.” 9 Abarayama mate ago äṛute, ka'do inye vona cini se kabe taoma äṛute oso nda ronye.
10 Ànya se kabe mio'ba ugu Ota oro si ka ori latri zele. Tana taegyi ka ata ekye: “Nda se koro ŋgacini se egyite buku Ota roya kote ondoalo orivoya latri Lu ro zele!” 11 Yauono, ṛo orivoya ŋbelero a'ba 'diaza kote ŋgye Lu be Ota si, tana taegyi ka ata ekye: “'Dise a'bate ŋgye Lu be orina 'da taoma si.” 12 Oko Ota ta aza ako oyene taoma be, oko taegyi go ka ata ekye: “Nda se kabe ŋgacini se Ota kolebe oye orina ndi.”
13 Kristo twe ama teni latri se Ota kabe ezina ri, se a'dote latri ro ämäri, tana taegyi ka ata ekye: “'Diaza se ayite ce dri orivoya latri Lu ro zele.” 14 Kristo ye tase ono te tana äṛu se Lu ko'ba tana be Abarayama ri ozo robe Atrai ri Kristo Yesu si, tana anjioko taoma si mà'do robe Tori se Lu ko'ba tana be ono be.
Ota ndi Tao'ba be
15 Ädrupii maro, ma oye ta ka'dane taoye se abe oyena ondoalo si. Ondro lidri ritu koleyi tadri ta aza ro te ago kegyiyi ävuru te ta tadriolero zele, 'diaza unina ko anya perene kode ta to'di aza locine kigye. 16 Mindre, Lu 'ba tao'ba ndaro te Abarayama ri ago zelevo ndaro ri. Taegyi ata ko ekye zelevoi, se takacina anjioko lidri amba, oko atate toto zelevo ayani, takacina toto mano alo ayani, se äzibe Kristo. 17 Tase malebe atane ni no, anjioko Lu 'ba tao'baro te Abarayama be ago 'ba tate ätine. Ota, se ago ozobe ndroa kama su ago 'butenätu vosi ana, unina ko tao'baro Lu ro perene ago forone. 18 Tana ondro ŋgapäṛi Lu ro ka mio'ba Ota dri, 'dooko anya 'ba mi kote toni tao'ba ndaro dri, caoko, tana ta tao'ba ndaro rota anjioko Lu ozo ŋgapäṛi ana te Abarayama ri.
19 Ka'dobe inye, ta Ota ro e'di ya? Oloci anya te ŋgakozi se abe ugu oyena ka'daza, ago orine anyari madaro madale zelevo Abarayama ro ikyina si, nda se a'ba tao'ba te rigye 'do. Malaikai ezi Ota te vuru noŋwa, mano se kabe ugu taoye kasa'ba rosi. 20 Ale kasa'ba ko ka'dote toto lidri alodi yi owo; ago Lu orivoya alodi.
Takaci Ota ro
21 Inye'do Ota 'bote kyilaazi tao'ba Lu ro roya? Hwa, ko inye! Tana ondro aba lidri kusu ota aza gwo se ka adri ezi, 'dooko 'dicini a'bana ndi ŋgye Lu be anya oro si. 22 Oko taegyi ka ata ekye, 'bädri cini orivoya mbara takozi ro zele; ago ŋgapäṛi se a'ba tana be ta taoma Yesu Kristo ya ta ozote ànya se kayibe taoma ri.
23 Oko teinye dri taoma ono ri esaako, Ota sedri ama cini ro te oso kamba'bai ronye madale taoma se kabe eziikyi ono olofona lutu. 24 Ago ta'doro Ota a'dote lepe'ba ro ämäri ago lepe ama te Kristo re, tana a'ba ama robe ŋgye Lu be taoma si. 25 Oko yauono oso taoma kesabete ono ronye, ama kote tona ŋga ŋga lepe lepe'ba ro zele.
WhatsApp Image 2024-05-23 at 12.36.41
26 Taoma si anjioko ami cini te orivoya ŋgwai Lu ro rudro'be Kristo Yesu be si. 27 Abapatisi ami te rudro'be Kristo be si. Ago yauono mìso a'do Kristo rote ami lomvo. 28 Ka'do inye a'do toto i'do lakole Yudai ro ndi Atrai be roya, lakole iyeäṛii ro ndi dritai'bai be roya, lakole mànoago ndi 'ditoko be roya, ami cini te alo rudro'be Kristo Yesu be ya. 29 Ondro ami orivoya Kristo ro, 'dooko ami te orivoya zelevoi Abarayama ro ago nyùsuna ŋgase Lu ko'ba tana be 'da.
Sherii@a kwirii alla ṯǝmminǝ?
1 Ŋaaŋa lir Ghalaaṯiiyyiin lir yǝɽiyǝŋ kɔlɔ! Ǝyǝ kwɔrɔ kwɔmǝ-ŋǝsi iithǝsi? Naa lilŋithinǝ-ŋǝsi Yǝcu Kwɔrɔstɔ-ŋwlɔ por-por kiyǝnǝ yaalɔ, ŋgwa kwɔṯigrǝthir ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ! 2 Ethi-ŋǝsi-ṯi uṯicǝlɔ ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔ ŋɔtɔpɔt dak. Ŋaaŋa laava Ṯigɽimǝ ŋothɽor-ŋi ŋǝthi Sherii@a, alla ṯiniŋna-thi ṯǝthi Inyjiil ṯǝmminǝ-thi? 3 Ŋaaŋa laani oro yǝɽiyǝŋ-ŋwɔ? Naari-ŋa ibṯǝḏi Ṯigɽim-thi, e-ta ǝsi rattasi kworo aŋna-yi-a? 4 E-ta a ṯirǝrinnǝ ṯaalɔ ṯittǝzir orolɔŋw domony-a? Ŋwɔmǝ orolɔŋw domony kinnǝni aŋgwɔrɔ? 5 E-ta Allah winḏǝthǝ-ŋǝsi Ṯigɽimǝ mindaŋ nɔŋw ǝrri ŋilima daŋgal-na, kaka nǝrrǝ-ŋǝsi ŋinaŋnasi Sherii@a? Alla kaka mǝgwɔ neŋne Inyjiilǝ mindaŋ nǝtǝ ǝmminicǝ-lɔ dɔṯṯɔk?
6 Ŋwɔṯaŋw mindaŋ nǝ Kiṯaab aarɔŋw, “Nǝ Ibraahiim ǝmminci Allah mindaŋ nǝ Allah ruusi kwirllalɔ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯǝmminǝ ṯuuŋwun.” 7 Ŋwɔṯaŋw nǝ lizi kila lǝthi ṯǝmminǝ, oro rerrem nyɔr nyǝthi Ibraahiim. 8 Kiṯaab Kirllinǝlɔ ter kirarmathi-lɔ nɔŋwaarɔŋw, Allah winḏi ethi ruusi lizi lir Umam lɔvthanna ṯǝmminǝ-thi. Nǝrṯǝ oroŋw tok nǝ Kiṯaab Kirllinǝlɔ ter rarmatha nɔŋwɔccǝ Ibraahiim-ŋwɔ bǝshirǝ Inyjiilǝ nɔŋwɔccǝŋw, “Allah winḏi ethi ǝccǝ lizigwunǝŋi tatap baarika ŋaaŋgi.” 9 Nǝrṯoroŋw kila lir lizi lǝthi ṯǝmminǝ-ŋǝ, ǝri baarikni Ibraahiim-ŋǝli kwǝthi ṯǝmminǝ.
10 Laakin kila tatap lǝṯi allatha ŋɔthɽor ŋǝthi Sherii@a rɔŋwori naana, lindǝr-ṯǝ lǝṯi nanni ki-ṯɔllɔthana. Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw, “Mǝ kweere nyithak ere iinyici ŋiɽaŋali naana tatap mac ŋa ŋɔlɔɔthɔna Kiṯaab-na kǝthi Sherii@a tǝ, ŋwɔni kwollonne hɔkwɔm-yi.” 11 Nǝ kirem tǝ, ŋǝni ŋimǝ leŋthene-lɔ dedder ŋǝniŋw, kwiti kweere kwǝṯi Allah ruusi kwɔsɔɔɽɔ mac ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi Sherii@a, kaka naarɔ-gwɔ Kiṯaab-ŋwɔ, “Ŋgwa kwirllalɔ ṯǝmminǝ-thi, kwundǝr-ṯǝ kwǝṯi miithi.” 12 Laakin Sherii@a kwende kwǝṯi kettice ṯǝmminǝ yǝy. Laakin Kiṯaav ṯǝ nɔŋwaarɔŋw, “Kweere nyithak kwǝṯisi ǝrri ŋaari-ŋi Sherii@a-ŋw, ŋwɔ miithi.” 13 Laakin Kwɔrɔstɔ kwɔmǝ-nyji kǝdithǝ ki-ṯɔllɔna-na ṯǝthi Sherii@a, kaka mɔŋgworo ṯɔlɔnna ki-lɔɔbi lǝri. Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw, “Ṯɔllɔnna ṯǝṯi naani naanɔ-gwɔ kwette nyithak kwǝṯir allasi ki-ŋwuuɽi-lǝ.” 14 Ŋǝrrǝsi Kwɔrɔstɔ ŋɔ mindaŋ mǝ barka ŋgwa kwɔgittathica-gi Allah Ibraahiim-ŋw, ethi inḏǝthǝ Umama tok Kwɔrɔstɔ-ŋgi kwǝni Yǝcu. Ŋwɔṯaŋw ṯǝmminǝ-thi tok ǝri aavi Ṯigɽimǝ kitha ṯigittathi-thi Allah.
Sherii@a-ŋǝ wa@ḏ-yi.
15 Liyǝŋgǝri liinyi, nyii-ŋgwɔ kwinḏi ethi andasi mǝthǝl-gi kwǝthi ŋizigwunǝŋ: mǝ lizi ndǝn uɽu wa@ḏa kwomne-la kweere, mindaŋ mǝrsi ǝccǝ khatima, ǝṯɔŋweere kweere kwokwony mac kwǝthi ŋɔma ethisi kii-nǝ wala ethisi kiɽǝzǝsi-lǝ ŋeere. 16 Nǝrṯǝ oroŋw nǝ Allah uruci Ibraahiim-ŋw wa@ḏa, nǝ lɔɔla luuŋwun tok. Nǝ Kiṯaab ere andasi ŋiɽaŋali ŋǝni “Ŋwɔɔla” mac, ethǝni ŋwuuru, laakin ŋǝthi kwɔtɔpɔt “Lɔɔla” ŋǝniŋw kwizi kwɔtɔpɔt ṯɔɽɔk, na nǝṯǝ Kwɔrɔstɔ oro. 17 Ŋiinyi ŋǝni-ŋwɔ, Allah wuɽucǝ Ibraahiim-ŋwɔ wa@ḏa mindaŋ nɔŋw ǝccǝ wa@ḏa ethi mithǝ. Nǝ Sherii@a ŋgwa kwɔmǝ ǝvinǝ kwaathan mǝ yithlǝ ṯamthɔ rac yir ruɽi-ṯuɽi-la ṯuɽi-wrii, ŋweere ǝthi ŋɔma mac ethi kii wa@ḏa wa, nǝ ethiiri wa@ḏa kithaay mac wǝthi Allah. 18 Kaka ǝŋgi ŋɔr ŋǝṯir-ŋi mɔrthathi-la oro ŋǝṯi ǝvinǝ Sherii@a-gi, e-ta ǝŋgireere ǝni wa@ḏ kwokwony mac, laakin Allah-tǝ nɔŋwɔni waarɔ wa@ḏa ethi inḏǝthǝ Ibraahiim-ŋwɔ haḏiiyyǝ wa.
19 Nǝ karath kǝthi Sherii@a kǝni ǝyǝ? Kwǝni-pǝ kwɔgɽǝzǝr ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ŋikiya, ethi nannitha mindaŋ ethi lɔɔla lǝthi Ibraahiim ɔppatha kila ligittathica-li Allah Ibraahiim-ŋwɔ. Nǝ Sherii@a ǝni kwǝvinnǝ limeleka-li nǝr kette ki-rii-na rǝthi kwette kwǝṯi ǝmmithi lizi-nǝ. 20 Laakin kwǝṯisi ǝmmithinǝ kwiti kwǝṯir naŋni kwɔtɔpɔt mac. Laakin Allah tǝ nɔŋworo wɔtɔpɔt.
Karath kǝthi Sherii@a.
21 E-ta ŋǝniŋw Sherii@a kwir ḏiḏ wa@ḏ wǝthi Allah? Bǝri-mǝ! Ǝŋgi kwizigwunǝŋ aavi Sherii@a kwǝṯi aava ŋimiitha tǝ, ǝŋgi ŋirllalɔ iila tok Sherii@a-gi. 22 Laakin Kiṯaab-na Kirllinǝlɔ ter nɔŋwaarɔŋw, ṯurmun tatap ṯǝni ṯimthinǝ ŋɔma-ŋi ŋǝthi ŋikiya; ŋwɔṯaŋw a haḏiiyyǝ wa wɔgittathir-yi ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯǝmminǝ ethi Yǝcu Kwɔrɔstɔ-na ǝrisi inḏǝthǝ kila lǝṯi ǝmmini.
23 Laakin niti nimǝ lɔɔmɔr lǝthi ṯǝmminǝ iila kinnǝni mac, nǝnyji Sherii@a lǝŋthǝci kaka misaajiin, mindaŋ ǝŋgi ṯǝmminǝ kɔthɔ ṯinḏi ethi ruwǝnnǝlɔ. 24 Ŋwɔṯaŋw nǝnyji Sherii@a mithǝ mindaŋ nǝ Kwɔrɔstɔ iila kimaara, ethi daɽimatha nyuŋwsi Allah-ŋǝli ṯǝmminǝ-thi. 25 Ṯaŋw nǝṯǝ lɔɔmɔr lǝthi ṯǝmminǝ oro kɔlɔ, e-ta a Sherii@a ere ǝthi sɔlṯa dǝŋgǝr-lɔ kwokwony mac.
26 Kaka nɔrɔŋa-gwɔ tatap nyɔr nyǝthi Allah ṯǝmminǝ-thi ethi Kwɔrɔstɔ-na kwǝni Yǝcu. 27 Ŋaaŋa limǝ ǝrini @ammiḏa kwɔrɔstɔ-ŋgi ŋaaŋa-ṯa kila limǝ kenne Kwɔrɔstɔ-ŋw. 28 Ŋwɔṯaŋw nǝreere naani ŋeere kwokwony mac ŋǝni Yahuuḏi alla Yuunaani, wala ethi kwɔwaay naani, wala kwir hɔrr, wala ethi kwɔr naani, wala kwaaw; ŋaaŋa lir tatap lɔtɔpɔt ethi Kwɔrɔstɔ-na kwǝni Yǝcu. 29 Nǝ moro lǝthi kwɔrɔstɔ tǝ, e-ta oro ŋwɔɔla ŋwɔthi Ibraahiim, mindaŋ ǝmǝ aava ŋgwa kwɔgittathi-gi Allah.