Paulo Maleta ya
1 Ondro mesate londro ro kototi oko, musu vona gwo anjioko äzi roŋga ana te Maleta. 2 'Ba'bai vo ana ro a'doyite bereazi ro ämäri, tana 'bu eto u'dite ago vo i'dwe tawi, ago ànya toyi asi te ama cini ri owine ago ruyi ama te yai'dwesi. 3 Paulo oto drî tiza rote ago nda ka o'bana asi ya oko, ini efote ni voeme ri kigyesi ago baṛirute drí ndaro ya. 4 'Ba'bai ndreyi ini te leyivoya drí Paulo roya ago atayite azi ri ekye: “Mano ono a'dote ṛo 'diufu'ba yi, oko taŋgye le ko ndäri orine, apa nda gica ni gyi'desi yasi owo.” 5 Oko Paulo kpe ini gwo aviri asi ya teinye ini ye ŋga aza kote koziro ndäri. 6 Ànya riyite nda okwane kode vona ogana 'da kode nda o'dena 'da ndri vuru avo ro. Oko kokwayi vote madaro ago kondreyi ŋga aza a'do kote ndäri oko, ànya tweyi tausu ànyaro te ago atayite ekye: “Nda orivoya lu yi.”
7 Ko lozo ni vose ana lomvosi wari azaka orivoya se kuzupi na ni Pubelio, opi roŋga ro. Nda ru ama te yai'dwesi ago mà'dote ŋgwazi ndaro ro u'duna nätu. 8 Täpi Pubelio ro, u'duvoya kitapara dri, adravoro driu'bo be ago kundri kari ro. Paulo cite zo ndaro ya, mätute, 'ba drí ndaro te nda lomvo, ago ede nda te. 9 Ondro ta ono ka'dote oko, lidri adravoro se cini roŋga ana dri ikyite ago edete. 10 Ànya ozoyi ŋgapäṛi amba te ämäri, ago ondro mà te ugu udi oko, ànya 'bayi ŋgase ama be lemerina be iyi te toŋbo ya ta aba amaro rota.
Ni Maleta yasi le Roma ya
11 Imba nätu vosi mädite toŋbo si ni Alegezandria yasi, toŋbo se äzite, “Lu Lezoro” se rite meṛi si roŋga ya. 12 Mesate 'bakici Surakuse roya ago màrite lau u'duna nätu. 13 Ni nasi mugu udite ago mesate 'bakici Regiuma roya. Kyenonosi oli eto olite ni ŋgäṛiŋwa drisi, ago u'du ritu si mesate 'bakici Peteoli roya. 14 Musu taoma'bai azaka te lau se ejiyi ama te orine ànya yibe u'du njidrieri! 'Dooko mesate Roma ya. 15 Taoma'bai Roma ya eriyi ta amaro te ago ikyiyite le Vo Ŋgalogyero Apio roya ago utuyidri amaro te Zo Loliro Nätu ya. Ago ondro Paulo kondre ànya te oko, nda ye aro'boya te Lu ri ago a'dote agoago be ndra.
Paulo Roma ya
16 Ondro mesate Roma ya oko, aletadrite Paulo ri orine iṛe kyila'ba alo be ugu nda gagane.
17 U'du nätu vosi Paulo zi dri'bai Yudai ro se lau ana te voaloya. Ondro ànya kotoyikalate oko, nda atate ànyari ekye: “Yisaraele'ba azi maro, ma gica ta aza ako lidri amaro kode la'bi se musute ni zutui amaro resi lomvo, a'ba ma te kamba'ba ro Yerusalema ya ago ozo ma te drí Roma'bai roya. 18 Ma eji vosi Roma'bai leyite ma onjine, tana ànya usuyite maye ŋga aza kote odra egyeza mädri. 19 Oko ondro Yudai gayitezo oko, ta 'do 'ba ma te oyine 'Bädri'ba ondrene, ma gica ta aza ako lidri modo maro ro kicuza owo. 20 Ono ni tase ma'debe ta ejine ami ondrene ago atane ami yibe owo. Taŋgyero, embe ma te nyori si nonye ta nda se lidri Yisaraele ro kabe mio'ba tana ro rota.” 21 Ànya atayite ndäri ekye: “Musu ta aza kote ni Yuda yasi ta miro ta, ago 'diaza amaro ikyi ko ni nasi lazo aza kode takozi aza be atane ta miro ta. 22 Oko màle ta miro erine, tana mänite vo cini ka ta ata gboko se nya'dobe kigye ono lomvo.”
23 Ago ànya rayi tu te Paulo be, ago oti ànyaro amba ikyite u'du gi ana si vose Paulo kabe ugu ori kigye ana ya. Eto ṛoni kyenoŋbosi madale ŋgäkyi si nda edretazevote ànyari ta lazo ndaro miri 'bädri'ba Lu ro rota, ago nda ojote ànya leyene ta Yesu rosi ugu Ota Musa ro ndi taegyi nebii robe uzi si. 24 Rukä ànyaro eleyete ata ndaro si, oko azaka leyizo taomane. 25 Ago ànya oyiyite, leyi tadri kote ànyavoya. Tase Paulo katabe ono vosi se ekye: “Tori Alokado atate ṛo kado nebi Yesaya si ta zutui amiro rota. 26 Tana nda atate ekye:
‘Nyoyi nyata lidri ono ri mikye:
Nyerina 'da ago nyerina 'da, oko minina ko;
Mindrena 'da ago mindrena 'da, oko mindrena ko.
27 Tana drî lidri ono ro tote,
ago ànya tisiyi bi ànyaro te
ago ànya seyi mi ànyaro te,
ukyi mi ànyaro ondrevo 'da,
bi ànyaro eri ta 'da,
ago drî ànyaro uni ta 'da,
ago ukyi ànya egoyi 'da mare, Lu atani
ago ukyi mede ànya 'da.’ ”
28 Ago Paulo nde tate ekye: “Ka'do inye, ämiri ta ono unine, tana lazo Lu ro ŋgaopa ro azote Atrai ri. Ànya erina 'da!”
30 Ndroana ritu Paulo rite vose nda kogyete andivo ndaro ri ana ya, ago nda ru ànya se kikyibe nda ondrene kai te yai'dwesi. 31 Nda pe miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te ago emba ta Opi Yesu Kristo rote, ugu taope te turiako ago dritai ro.
Bɔɔlɔs-ŋǝ mǝr-gwɔ naani Molṯa.
1 Mǝnyii ɔppathi lisaaw nḏɔṯɔma kǝni tǝ, nǝnyii elŋe ethaarɔŋw jǝziirǝ kwundǝr kwǝni Molṯa. 2 Nǝ lizi lǝthi kinanaŋw iiɽi nyɔŋwsi-nǝ. Nǝ kaaw aari ibṯǝḏi ethi dɔnni, mindaŋ nǝ kɔrɔn ṯee beṯṯen, nǝ nǝr-nyji aalanni tatap ṯaamathina, mindaŋ nǝr-nyji uṯǝci iigǝŋi. 3 Mindaŋ mǝ Bɔɔlɔs ɔṯa nyuuɽi nɔŋwsi kette kiigǝ, nǝ kimǝw ruuthǝ ki-nyuuɽi-nǝ kurtǝ kiijaŋ, nɔŋw ippǝnni ṯii naana ṯǝthi Bɔɔlɔs. 4 Mǝ lizi lǝthi kinaŋw-ŋwɔ ese kimǝwǝ kippǝnnǝ ṯii naana ṯǝthi Bɔɔlɔs, nǝr andasina nǝraarɔŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ laazim kwǝni-mǝ kwɔgitta ḏimmiya, niglathɔ-ŋgwɔ kinnǝ ki-bahar-na nǝtǝ ŋiɽany ere aalitha rii tok mac ethi naani kwɔmiithɔ.” 5 Laakin nǝ Bɔɔlɔs firṯatha kimǝwǝ-lɔ kiigǝ-nǝ, kwiti kwɔmǝ kimǝw rǝri naana mac. 6 Nǝr ǝkkici kizǝn ethi ṯubǝthi mindaŋ ethi iidi fittak ethi ai. Laakin mǝr ǝkkici kizǝn lǝlu-ttuk, mindaŋ mǝ kwomne ere kweere mac kwigii kwɔmǝ ǝrrinici-tǝ, nǝr urlǝ ŋiɽaŋali-lɔ nǝraarɔŋw, “Kwir-mi ṯiiɽu!”
7 Nǝ rɔrɔny naani kǝzir-ṯǝ wa rǝthi haakim wǝthi jǝziirǝ wǝni Bɔɔbilɔɔs. Nɔŋw aalanni nyuŋwsi ṯiiɽǝthi-nǝ, mindaŋ nǝnyii naani ŋiirinǝ duŋgwun ŋwaamin ṯoɽol. 8 Nǝ ṯǝrnyin ṯǝthi Bɔɔbilɔɔs-ŋǝ naani kinaŋw ṯimthi hummǝ nǝ ṯurṯunǝ tok. Nǝ Bɔɔlɔs ǝnḏithǝ kiininy, nɔŋwɔrici ki yiiriny, mindaŋ nɔŋw kette rii duŋgwun-lǝ, mindaŋ nɔŋw sǝwi. 9 Mǝr ǝrrini ŋɔ tǝ, nǝ lizi lithaathɔ tatap luumǝ lǝthi jǝziirǝ-ŋw iila mindaŋ nǝr sǝwinni. 10 Nǝr-nyji inḏǝthǝ haḏaaya wittǝzir, mindaŋ mǝnyii ele, nǝrnyji kettice kwomne ki-mɔrkǝb-nǝ ŋgwɔ kwɔnaŋna-nyii kwɔthi safar.
Mǝnyii diiɽǝ Molṯa ninyeele Rɔɔma.
11 Mǝ yǝwǝ ṯoɽol ere nǝnyaari saafira mɔrkǝb-gi kwǝthi Iskǝnḏǝriiyǝ-ŋw kwǝni, “Riiɽu rir Yɔŋwɔr.” Kwɔnaanɔ kinaŋw koo-ŋa tatap ki-jǝziirǝ-nǝ. 12 Mindaŋ nǝnyii ɔppathi ki-mǝḏiinǝ kwǝni Saraakɔɔsa, nǝnyii-gwɔ naani kinaŋw ŋwaamin ṯoɽol. 13 Nǝnyii diiɽǝ mɔrkǝb-gi kanaŋw nǝnyii ɔppatha ki-mǝḏiinǝ kwǝni Riighuun. Mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro nǝ kɔrɔn aari ibṯǝḏi ethi ɔva jǝnuub-ŋgi, nǝ ki-ŋwaamin ŋwuɽǝn nǝnyii iila ki-mǝḏiinǝ kwǝni Buuṯiyuuli, 14 nǝnyii kaṯṯasi lizi lokwo kinaŋw lǝthi ṯǝmminǝ, nǝrnyji uṯicǝlɔ ethi-li naani kwokwo usbɔɔ@ wette. E-ta nǝnyii-mǝ ɔppatha Rɔɔma. 15 Mǝ lizi lǝthi ṯǝmminǝ neŋne ŋiɽaŋali ŋǝri, nǝr ruuthǝ ethi biɽitha nyiiŋǝ-li kithaay, nǝr iila mindaŋ nǝr ɔppaṯha ki-muḏun kwǝni, “Suug Abiiyyuus”, nǝ kwɔthaathɔ kwǝni, “Ŋwokwonḏo Ṯoɽol.” Mǝsi Bɔɔlɔs ese nɔŋwɔccǝ Allah shukran mindaŋ nɔŋw firllathala beṯṯen.
Bɔɔlɔs mɔŋgwɔ ɔppathi Rɔɔma.
16 Mǝnyii ɔppathi Rɔɔma tǝ, nǝr ǝmminci Bɔɔlɔs-ŋwɔ ethi nanni kwɔtɔpɔt jesh-gi kwette ethi aŋraci ŋunduŋw. 17 Mǝ ŋwaamin ṯoɽɔl ere nǝ Bɔɔlɔs ɔrnɔṯi Yahuuḏǝ yir ŋwɔɽa ethi kette ijṯimaa@. Mindaŋ mǝr aaɽathi dɔŋw tǝ, nɔŋwsǝccǝŋw, “Liyǝŋgǝri lir Israa-iil, niti-vǝ nǝrricǝ-nyii lizi lǝri kwomne kweere kwigii mac, wala ethi dappi ǝthiyi-lǝ wɔthayca-nyji lugwurnǝ-lɔ lǝri. Nǝ ŋɔ tatap nǝr-nyii ruusǝ mahbuus Urshaliim-na, mindaŋ nǝr-nyii tǝllicǝ Rɔɔmaaniiyyiin-na ki-rii-na reeŋen. 18 Mǝrnyii uṯicǝlɔ rac tǝ, nǝr kittatha ethi kǝdu nyu-ŋwɔ, kaka niti mǝrnyii-gwɔ inḏaci ŋiɽaŋali ŋeere ŋigii mac ŋǝthi ŋiɽany ŋiinyi. 19 Laakin mǝ Yahuuḏ rɔɔthatha nyuŋwɔ ṯuwǝn naana, e-ta nǝnyii naŋni hɔkwɔma wiinyi ethi naani kiyǝnǝ yǝthi Imbraaṯɔɔr, kwiti kwǝthi lɔɽɔjɔ leere ligii mac, lǝthi-li kette lizi liinyi kaṯṯi. 20 Ŋindǝr-ṯǝ ŋɔ ŋɔrnaca-ŋǝsi ethiila etheese ŋaaŋwɔsi, mindaŋ ethi andasi ŋaaŋǝ-li. Nǝ sǝbǝb-ŋi kwǝthi ṯǝkkizǝ kizǝn ṯǝthi Israa-iil, nɔŋworo ṯǝthi ŋwɔɔɽɔŋw-ŋa ŋwɔ ŋwɔgǝkkǝr-nyii-ŋi.”
21 E-ta nǝrǝccǝŋw, “Nyiiŋǝ lende limǝ aavi juwaaba kweere mac kwinḏi Yahuuḏiiyyǝ-ŋgi kwǝni ŋa, wala eṯhi kwizi kweere kwǝri aaɽa kinaŋgwɔ khabar-gi keere wala ŋiɽaŋal ŋeere ŋigii ŋǝni ŋa. 22 Laakin nyiiŋǝ linaŋna ethi neŋne ǝfkǝrǝ wɔɔŋa, kaka nilŋithiny-gwɔ ethaarɔŋw lizi lǝṯi andasila ǝzir naana tatap ŋiɽaŋali ŋigii-ŋigii ŋǝthi dɔŋw kɔlɔ linaani-ŋa-gwɔna.”
23 Ŋwɔṯaŋw nǝr uɽu laaminɔ Bɔɔlɔs-ŋǝli, mindaŋ mǝ laamin iila kila, nǝ lizi iila littǝzir kǝzir wa wɔnannɔ-gwɔ Bɔɔlɔs. Nɔŋwsi uppupici ŋiɽaŋali-na ŋǝthi Ŋeeleny ŋǝthi Allah min ŋɔrpana tuk mindaŋ nǝ kirakalɔ oro kimaara. Nɔŋw ṯǝcicci ethisi ilŋithini ŋǝni Yǝcu, ŋiɽaŋal-ŋi ŋa ŋǝṯɔŋwsi allilla ki Sherii@a-na kwǝthi Muusǝ nǝ ŋa ŋuluuthusi liɽii tok. 24 Mindaŋ nǝr ǝmmini lokwo ŋiɽaŋali ŋandisa-ŋwsi, laakin lithaathɔ tǝ, nǝrseere ǝmmini mac. 25 Ŋwɔṯaŋw nǝr faathi limamlithɔ deŋgen-na. Kwaathan-tǝ, nǝ Bɔɔlɔs andasi nɔŋwaarɔŋw, “Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter ṯaami andaci luŋwurnǝ laalɔ kwiɽii-ŋgi kwǝni Isha@ya! 26 Nɔŋwsǝccǝŋw,
‘Nḏi ele ǝccǝ lizi kɔlɔ-ŋwɔ:
ŋaaŋa ligette yǝni lǝlu-ttuk,
laakin ǝseere elŋe ḏuṯ;
a iccithi dooɽe,
laakin ere iisithi ḏuṯ.
27 Kaka nɔnḏɔ-gwɔ lizi kɔlɔ rɔgwori,
nǝ yǝni yeeŋen riimǝthinǝ tok,
ǝṯir mithǝ yǝy yeeŋen.
Nǝ ǝŋgi yǝy yeeŋen iisithi,
nǝ ǝŋgi yǝni yeeŋen neŋne,
mindaŋ ǝŋgirsi elŋe rɔgwor-ri reeŋen,
kaka naarɔ-gwɔ Allah ŋwo,
ǝŋgir-nyii ɔrllatha naana
ǝŋgi-nyji sǝwi’.
28 Ilŋithirsi-ŋɔ ethaarɔŋw, ŋiglǝthǝ ŋǝthi Allah, ŋimǝrsi usicǝ lizi lǝthi Umam; nǝ ŋǝrsi neŋne rac.” 29 Mǝ Bɔɔlɔs ṯimmasi ŋiɽaŋali ŋɔ tǝ, nǝ Yahuuḏ faathi lɔppathalɔ tig-tig deŋgen-na.
30 Nǝ Bɔɔlɔs nanni kinaŋw ki-dɔɔnɔ kwǝccǝŋw ajjira yithlǝyu yiɽǝn. Ǝṯɔŋw aalanni lizi lǝṯiila etheese ŋunduŋw. 31 Ǝṯɔŋw aari bǝshirǝ Ŋeelenyi ŋǝthi Allah, mindaŋ ǝṯɔŋw aari @allima ŋiɽaŋali ŋǝthi Kweeleny kwǝni Yǝcu Kwɔrɔstɔ, mindaŋ ǝṯɔŋw andasi ŋuuguli jilak-jilak.