Rueza amba
1 Tu gi ana si 'Bädri'ba Eroda eto rukä gboko känisa ro ezate. 2 Nda ru Yakoba ädrupi Yoane rote, ago fute bando si. 3 Ondro nda kondrete ta ono tana si Yudai te oko, nda ugu taoyete driyaro ago ru Petero te. (Tase ono a'dote tu Karama Ambata Loŋgaako rosi.) 4 Ondro Eroda kuru Petero te oko, nda 'ba anya te kamba ya, nda ozo nda te gboko vookwa'bai ro su rigye, gboko alo kyila'bai be su. Eroda ratate vure ndaro opene miamba ya Karama Lävu Odra ro ro vosi. 5 Ago a'ba Petero te kamba ya, oko lidri känisa ro ugu mätu oyete ya cini si Lu ri ta ndaro ta.
Olofo Petero te Dritai ro ni Kamba yasi
6 Käti ni ŋgäkyi se Eroda koyebe nda lofone ezine lidri re risi oko, Petero u'duvoya lakole vookwa'bai ritu roya, Embe nda te nyori ritu si, ago vookwa'bai kama ya orivoya lau dereŋwa kamba ro kala. 7 Ndriŋwa oko malaika Opi ro edrete lau, ago ŋgaeyi eyivote kamba ya. Malaika kanda Petero te kufudri yasi, teŋga nda te, ago atate ndäri ekye: “Miŋga ndrindri kuru!” Dori nyori letrote ni drí Petero ro yasi. 8 'Dooko malaika atate ekye: “Nyembe kyinikundu ro miro ago miso mvoka miro.” Petero yete inye, ago malaika atate ekye: “Mivo boŋgo miro milomvo ago miso mavo.” 9 Petero sote nda vo ni kamba yasi, caoko niko, kode tase malaika koyebe ono gindi endaro; nda kusu iro be nda kugu rulofo ondre. 10 Ànya lävuyite vookwa'bai käti lomvosi ago 'dooko ṛiri na lomvosi, ago äduro oko ikyiyite dereŋwa logo ro lomvo se kabe oci 'bakici ya ana. Dereŋwa pirute ànyari ta iro ronye, ago ànya tweyite tesi. Ànya abayite litiŋwa drisi, ago ndriŋwa oko malaika e'be Petero te.
11 'Dooko Petero ni tase ka'dobe ndäri ana te, ago atate ekye: “Yauono mänite endaro anjioko orivoya taŋgye yi! Opi ezo malaika ndaro te ma opane ni mbara Eroda ro risi ago ni tase Yudai cini ko'bayi mibe a'done ono yasi.”
12 Petero kuni a'do ndaro tana te oko, nda oyite 'ba Maria endre Yoane se äzibe Marako ro roya, vose lidri amba kotokalabe kigye mätu oyevoya ana ya. 13 Petero 'bi käläsi te tesi si, ago ruindu'ba ŋgutiŋwa ro äzite Roda ikyite tana erine. 14 Anya ni drî Petero rote ago a'dote yai'dwe amba si ago anya go mute kovole teinye käläsi upiako, ago ayotate ekye Petero orivoya tesi käläsi kala. 15 Ànya atayite anyari ekye: “Dri miro orivoya koziro!” Oko anya atate gi'du ekye orivoya endaro. Ago ànya zayitadrite ekye: “'Do orivoya malaika ndaro yi.”
16 Caoko Petero ugu gi 'du käläsi o'bi. Äduro oko ànya piyi käläsi te, ago ondro kondreyi nda te oko, ànya laroyite. 17 Nda kanda drí ndaro te ànyari a'done titiro, ago nda edretazevo tase Opi lofo nda be tesi ni kamba yasi ana rote ànyari. Nda atate ekye: “Nyìti tase ono tana Yakoba ri ndi rukä taoma'bai robe;” 'dooko nda e'be vo ana te ago oyite vo aza ya.
18 Ago kyenonosi oko, vookwa'bai a'doyite wiriwiriro tase ka'dobe Petero ri e'di ya? 19 Eroda ozotate nda uṛine, oko ànya niyi kote nda usune. Ago nda eji vookwa'bai te ago ozotate ànya ufune.
Ono vosi, Eroda e'be Yuda te ago oyi rite Kaisaria ya tuna fere.
Odra Eroda ro
20 Eroda a'dote kyilaro amba lidri Tura ro ndi Sidona robe, ago ànya oyiyite gboko ro nda ondrene. Käti ono ànya oyiyite Belaseta, dri'ba zo'desi miri ro ro leyene, tana nda kopa ànya robe. 'Dooko ànya oyiyite Eroda re ago ejiyi nda te ta taliatokpe rota, tana 'bädri ànyaro a ŋgaonya ozo rigye ni 'bädri 'bädri'ba ro yasi.
21 U'du se anjibe si Eroda so boŋgo runduṛuro ndaro 'bädri'ba rote, rite giti 'bädri'ba ro ndaro dri ago atate lidri ri. 22 Ànya treyite ekye: “Lidri ka koni ata, oko lu yi!” 23 Dori malaika Opi ro 'bi Eroda te äŋbu vuru, tana nda ye taoro kote Lu ri. Kyiri nya nda te ago drate.
24 'Dooko ata Lu ro larirute ago mbate. 25 Baranaba ndi Saulo be ndeyi aba ànyaro te ago goyite Yerusalema ya, ruyi Yoane se äzibe Marako ana te ànya yibe.
Hiiruuḏus mɔŋgwɔ ǝwindi yaavɔra yǝy-lɔ.
1 Nǝ ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ lɔrɔŋw, nǝ Hiiruuḏus kwir mǝlik ǝwindi-ndi lizi lokwo yǝy-lɔ kǝniisǝ-nǝ. 2 Nɔŋw ɽeenye Ya@guub-ŋwɔ kwir eŋgen kwǝthi Yuhanna-ŋa kaalala-gi. 3 Mɔŋwseese ŋɔ ŋimǝ ǝmi Yahuuḏǝ-nǝ, nɔŋwaari isṯimir nɔŋw mithǝ Bɔṯrɔs-ŋwɔ tok. Nǝ ŋiɽaŋal ŋɔ ǝni ŋǝrrinǝ ki-lɔɔmɔr-la lǝthi @iiḏ wǝthi rǝghiiv rir kajlaŋ 4 Mǝr mithǝ Bɔṯrɔs-ŋwɔ tǝ, nǝr kaṯṯɔ ki-sijin-nǝ, kǝzir wɔmǝr-gwɔ ǝccici sǝllimǝ ŋwɔdɔŋw ŋwa ŋwir kwaɽiŋan, ǝṯi ladɔŋw lɔtɔpɔt ǝthi yǝzigǝrǝ kwaɽiŋan ethi aŋraci. Nǝ Hiiruuḏus nǝŋni ethi ǝccǝ haakima kiyǝnǝ yǝthi lizi mǝ @iiḏ ṯamthɔ wǝthi rǝghiiv rir kajlaŋ 5 Ṯaŋw nǝr duŋgwǝci Bɔṯrɔs-ŋwɔ ki-sijin-nǝ, laakin nǝ lizi lǝthi kǝniisǝ tuurǝcci Allah-lɔ tur, ṯaara-thi kiyiiriny ṯǝni ŋundu.
Bɔṯrɔs mǝgwɔ meleka ruwǝ ki-sijin-nǝ.
6 Nǝ kulŋǝ kiŋna niti mǝgwɔ Hiiruuḏus mɔltha Bɔṯrɔs-ŋwɔ kinnǝ mac kiyǝnǝ yǝthi lizi, nɔŋw nḏiri kwǝni Bɔṯrɔs kelgeny-na kǝthi hɔrraas wuɽǝn. Nɔŋwɔni kwɔkǝkkinnǝ ŋwɔɽɔŋw-ŋi tok ŋwɔɽǝn, nǝ hɔrraas naani kinaŋw tok waŋrica ǝgwur wǝthi sijin. 7 Ŋwɔṯaŋw biḏaan nǝ meleka kwǝthi Kweeleny ǝnḏǝnnǝ-lɔ tɔc pugwuṯ nɔŋw riili kinaŋw, minḏaŋ nǝ fɔɔri erṯelɔ ki-sijin-nǝ. Nǝ meleka ove Bɔṯrɔs-ŋwɔ killi kwundur, nɔŋw kiɽiṯi nɔŋwɔccǝŋw, “Diiɽu! Fira-vra!” E-ta nǝ ŋwɔɽɔŋw iidi ki-rii-na rǝthi Bɔṯrɔs. 8 E-ta nǝ meleka ǝccǝŋw, “Rujǝ karraatha kɔɔŋa mindaŋ ǝnyjini yithwǝnu.” Mǝsi Bɔṯrɔs ǝrri ŋɔ tǝ, nǝ meleka ǝccǝŋw, “Ɔɽanna kwɔɔvan kwɔɔŋa mindaŋ nyii rɔɔma.” 9 E-ta nɔ Bɔṯrɔs rɔɔmi ŋunduŋw nǝr ruu parŋgala kwǝthi sijin, kwiti kwilŋithi kinnǝni ŋiɽaŋali ŋeere mac ŋa ŋǝrrǝsi meleka ŋir rerrem alla bǝri; nɔŋwɔni kwaarɔŋw ki-ṯɔgwor-na nyii kwǝni kwiisa rɔ-ɔya kǝsini. 10 Nǝreele nǝr ṯamthɔ harasa wiŋna, nǝ wɔthaathɔ tok, nǝreele mindaŋ nǝr ɔppathi kǝgwur wir haḏiiḏ winḏi ethi ǝnḏi mǝḏiinǝ. Mindaŋ nǝsi ǝgwur kiṯṯinici wɔɽeny, mindaŋ nǝr ruu par. Mǝreele ki-shaar-la tǝ nǝ meleka ɔrlacci Bɔṯrɔs-ŋwɔ ŋwɔdoŋw tɔc. 11 E-ta nǝmǝ Bɔṯrɔs elŋe ŋiɽaŋali ŋa ŋimǝ ǝrrini, mindaŋ nɔŋwaarɔŋw, “Ŋimǝ-nyji elŋe kirem ethaarɔŋw ŋir rerrem! Kweeleny kwɔmǝ ɔɔsa meleka kwuuŋwun ethi kilǝthi nyuŋwɔ ki-ŋɔma-na ŋǝthi Hiiruuḏus, nǝ kwomne-na kwette nyithak ŋgwa kwɔgittathi-gi lizi lir Yahuuḏ ethi ǝrrini.”
12 Nǝ mɔŋw avri nda-na dar tǝ, nɔŋwsi elŋe ŋɔ mindaŋ nɔŋweele ki-dɔɔnɔ kwǝthi Mǝryǝm kwir lǝnyin kwǝthi Yuhanna-ŋǝ kwǝni Mɔrŋus, kǝzir waaɽathi-gwɔ lizi dɔŋw littǝzir ethaari kiyiiriny. 13 Mindaŋ nǝ Bɔṯrɔs ippi lɔbaaba lǝthi parŋgala, e-ta nǝ khaḏaama kir tiira tǝni Rouda iila ethi kiṯṯici. 14 Mindaŋ mɔŋw elŋe ṯogɽo ṯǝthi Bɔṯrɔs nɔŋw aamina beṯṯen, nɔŋw kinnǝ ɔrlacci ŋwɔdoŋw nɔŋw avri kwiti kwugiṯṯu lɔbaaba mac, mindaŋ nɔŋw-sandaci nɔŋwsǝccaŋw Bɔṯrɔs ŋgwana kwirli ki-libaab parŋgala. 15 E-ta nǝrǝccǝŋw, “A kwɔmǝ mǝnyjǝtǝ oro kǝɽiyǝŋǝ!” Laakin nɔŋwsi-tǝ andaci tir-ṯir ethisǝccǝŋw ŋǝthi yǝnǝ rerrem. E-ta nǝr ǝŋnici nǝrǝccǝŋw’ “Laazim a meleka kwuuŋwun oro!” 16 Laakin nǝ Bɔṯrɔs-tǝ nɔŋw-tǝ aari isṯimir ethi ippi lɔbaaba. Nǝ kwaathan-tǝ nǝr kiṯṯci lɔbaaba, mindaŋ mǝreese, nǝr liŋɽalɔ buruc. 17 Nɔŋwsi allaci ṯii-la ethi naani tugwup, mindaŋ nɔŋwsi ilŋithini kwǝni kwurwǝ Kweeleny aŋgwɔrɔ ki-sijin-nǝ Mindaŋ mɔŋwsi ǝccǝŋw, “Andicarsi ŋɔ Ya@guub-ŋwɔ nǝ liyǝŋgǝri-ŋwɔsi kila lithaathɔ lǝthi ṯǝmminǝ tok.” E-ta nɔŋw ruu tɔc nɔŋweele kǝzir wir ter.
18 Mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro tǝ, nǝ hɔrraas orlle ŋiɽaŋal-ŋilɔ wǝyyǝŋ luurǝŋnǝ nǝraarɔŋw, “Aatha kwɔrɔ kwɔmǝ ǝrrinici Bɔṯrɔs-ŋwɔ?” 19 Nǝ Hiiruuḏus alla waamira ethi naŋna-lɔ, laakin nǝreere kaṯṯasi mac. Mindaŋ mɔŋw uṯici hɔrraasa-lɔ rac tǝ, nɔŋwsi-mǝ ɽeenye. Mǝ ŋiɽaŋal ŋɔ ere tǝ, nǝ Hiiruuḏus ṯayyi Yahuuḏiiyyǝŋw-la nɔŋweele Gaysariiyya.
Ŋiɽany ŋǝthi Hiiruuḏus.
20 Nǝ Hiiruuḏus urǝcci lizi lǝthi Sɔɔr-ŋwɔsi Sayḏa-gi ṯɔgwori deddep, mindaŋ nǝreele naanɔ-ŋgwɔ ŋwɔdɔŋw-ŋwɔdɔŋw. Laakin nǝreele kerreny naanɔ-gwɔ Biilaasṯɔs kwir wǝkiil wǝthi siraaya, ethisi mǝcci. E-ta nǝr-mǝ ele naanɔ-gwɔ Hiiruuḏus nǝr uṯicǝlɔ ethi-li ǝmmithi, kaka nǝṯi-gwɔ bǝlǝḏ baana ethneya ki-bǝlǝḏ kwǝthi mǝlik. 21 Mǝ laamin iila kila lǝllir, nǝ Hiiruḏus kenne ibaaya wǝthi ŋeeleny, mindaŋ nɔŋw naana-lɔ kwɔrsi-la kwuuŋwun kwǝthi ŋeeleny, e-ta nɔŋw andaci lizi. 22 Nǝr ɔppɔna nǝraarɔŋw’ “Kwizigwunǝŋ kwiti-mǝ kwir-ŋgwɔ kwandisa mac, laakin ṯiiɽu ṯirɔ!” 23 Ṯaŋw biḏaan nǝ meleka kwǝthi Kweeleny ippi tɔc Hiiruuḏus-ŋwɔlɔ wǝr. Kaka niti niiɽǝ-ngwɔ Allah-na mac. Mindaŋ nǝ londoŋ yee kaari-na mindaŋ nɔŋw ai.
24 Nǝrṯoroŋw nǝ ŋiɽaŋal ŋǝthi Allah faathi nǝr kikiɽǝthi tok.
25 E-ta mǝ Barnaaba-ŋǝ Shaawul-gi ṯimmasa ŋothɽor ŋeeŋen, nǝr aaɽa min Urshaliim, nǝr mɔlthanna Yuhanna-ŋwɔ kwǝni Mɔrgus tok.