Petero ndi Korenelio be
1 Mano aza orivoya Kaisaria ya äzite Korenelio, se orivoya dri'ba kyila'ba Roma'ba ro ro. Kyila'ba se äzite ekye: “Kyila'ba Italia'ba ro.” 2 Nda orivoya mano mätu'ba yi; nda ndi katidri cini ndaro be mätuyi Lu te. Nda ye ŋgaopa kpate amba lidri Yudai ro lemeri'ba ro ri ago ugu Lu mätute 'duro. 3 Tu alo aza si te orivoya oso saa njidriesu ronye kitudiri vosi oko, nda ndre rulofo te. Nda ndre malaika Lu rote ṛo ŋbelero keci zo ya ago atate ndäri ekye: “Korenelio!”
4 Nda ndrevote malaika dri turi si ago atate ekye: “'Desi, e'di ya?”
Malaika zatadrite ekye: “Lu orivoya yai'dwesi ta mätu miro rota ndi ŋgapäṛi se nyabe ozona lemeri'ba ribe, ago te nja tadri miro ozane. 5 Ago yauono mizo lidri azaka Yopa ya mano aza vo se äzi ävuruna te Simona Petero. 6 Nda orivoya ŋgwazi yi 'ba kyiniede'ba se äzite Simona roya, se ka ori gyi'desi kala.” 7 'Dooko malaika oyite, ago Korenelio zi ruindu'bai ritu zo ndaro rote ndi kyila'ba alo aza be, se orivoya mano mätu'ba yi se kabe losi oye ndäri ana. 8 Nda iti tase ka'dobe ana te ànyari ago zo ànya te Yopa ya.
9 Kyenoŋbo kinjo si, ànya te liti ya ago kayite esa loto Yopa lomvo oko, Petero tute kuru zo drî kurusi ya mätune te oso kitudiri ronye. 10 Nda te täbiri ro ago lete ŋga aza onyane; ondro a dri ŋgaonya la'di oko, rulofo a'dote ndäri. 11 Nda ndre vo'buyakuru pirute ago ŋga aza keziikyi vuru andrebe laba oso boŋgo 'desi cuku su be ronye e'bate vuru gyinidri. 12 Koronyai cini beti toto robe orivoya kigye, ŋga lidriidriro ndi arii be. 13 Ago atate ndäri ekye: “Petero, miŋga, mifu ago minya!”
14 Oko Petero atate ekye: “Endaro ko inye, Opi! Manya ŋgase ko wäṛiro kode undiro ko alona la'bi voro.”
15 Atate ndäri kpa to'di ekye: “Ŋgase aza Lu kata tana te wäṛiro mindre ko mikye ko wäṛiro.” 16 Ta ono a'dote perena nätu, ago 'dooko ago äru ŋgase ana te vo'buyakuru ya. 17 Petero dri wiriwiriro takaci rulofo ono ro tana ro oko, lidri se Korenelio kezobe ana niyi zo Simona rote, ago ànya dri edrevoya dereŋwa kala. 18 Ànya ziyi läzi te ago ejiyitate ekye: “Inye'do ŋgwazi aza gibe noŋwa se ävuruna Simona Petero ya?”
19 Petero kadri ugu ruutri takaci rulofo ono ro unine oko, Tori atate ekye: “Simona! Lidri nätu orivoya noŋwa kayi ugu mi uṛi. 20 Ka'do inye miŋga ago mitwe vuru, ago nyeleye ko oyivoya ànya yibe, tana mezo ànya ni.” 21 Ago Petero twete vuru ago atate lidri kai ri ekye: “Ma ni mano se nyàbe ugu uṛina owo. Nyikyite etaya?”
22 Ànya zayitadrite ekye: “Korenelio dri'ba kyila'ba ro ezo ama ni. Nda orivoya mano kado yi se ka Lu mätu ago lidri cini Yudai ro royi nda tawi. Malaika Lu ro ititate ndäri mi ejine ikyine zo ndaro ya, tana nda keri tase nyabe atana robe.” 23 Petero eji lidri kai te ecine zo ya, ago 'ba ànya te u'dune lau ŋgäkyi ana si.
Kyenonosi oko nda ŋgate ago oyite ànya yibe; ago rukä taoma'bai ro ni Yopa yasi oyiyite tro nda be. 24 Tu kinjo si oko nda esate Kaisaria ya, Korenelio rite ugu nda kotene, troalo 'didiri be ndi bereazii se loto nda kejibe iyi yibe. 25 Ago Petero kate ezi eci oko, Korenelio utudri ndaro te, 'dete nda pa, ago ändite vuru nda kandra. 26 Oko Petero 'ba nda te oŋgane kuru. Nda atate ekye: “Miŋga kuru, ma andivo toto lidri yi.” 27 Petero ugu atate Korenelio be ago nda kocite zo ya oko, nda usu lidri amba otokalate lau. 28 Nda atate ànyari ekye: “Ami andivo mini ṛote kado ota mätu ro Yudai ro le ko mano aza Yuda ro ri ikyine kode rudro'bene atrai be. Oko Lu ka'da tate märi ekye beṛo ko märi lidri aza uzine ko wäṛiro kode undiro. 29 Ago ondro nyezo lazo te mavo oko, mikyite kalaogaako. Ka'do inye ma mi eji, mizo lazo te ma vo etaya?”
30 Korenelio atate ekye: “Te orivoya oso saa ono ronye u'duna lävute su 'dooko ma mätuvoya zo maro ya saa njidriesu si kitudiri vosi. Ndriŋwa oko mano aza so boŋgo läguläguro edrete mamile, 31 ago atate ekye: ‘Korenelio! Lu eri mätu miro te ago nda ndre ŋgapäṛi se nyabe ozona lemeri'bai rite. 32 Mizo 'diaza Yopa ya mano aza se äzite Simona Petero vo. Nda orivoya ŋgwazi yi 'ba Simona kyiniede'ba roya, se ka ori gyi'desi kala.’ 33 Ago ta'doro mazo lazo te mi vo dori, ago miyete kado para tana nyikyite. Yauono ama cini orivoya noŋwa Lu kandra, tase Opi kemba mi be atane 'do erine.”
Ata Petero ro
34 Petero eto atate ekye: “Yauono mänite anjioko ṛo orivoya endaro Lu gyele 'diaza ko. 35 'Dise kabe nda mätu ago ka tase ŋgye oyena nda letadrina ndi, nda ka'do ca tu'de to aza yi ta aza i'do. 36 Mini lazo se Lu kezobe lidri Yisaraele ro ri tana te, ugu Lazokado taliatokpe ro opena Yesu Kristo si, nda orivoya Opi 'dicini ro. 37 Mini tase 'desi ka'dobe wari Yisaraele ro yasi tana te, eto ṛoni Galilaya ya tuse Yoane pe lazo bapatisi robe vosi. 38 Mini ta Yesu Nazareta ro ṛote ndi tase Lu eda Tori Alokado te nda dri ndi mbara be. Nda oyite vocini yasi, ugu takado oyebe ago ugu 'dise cini mbara Kicu'ba ro zele edete, tana Lu orivoya tro nda be. 39 Ama orivoya tazevoedre'bai ŋgase cini nda koyebe wari Yisaraele roya ndi Yerusalema ya be ro. 'Dooko ànya fuyi nda te nda oto si taka dri. 40 Oko Lu eŋga nda teni avo yasi u'du nina si ago 'ba nda te ruka'dane, 41 ko 'dicini ri, oko toto tazevoedre'bai se Lu njibe iyi ri, anjioko orivoya ämäri, se nya ŋga te ago mvu ŋga te nda be efo ndaro ni avo yasi vosi. 42 Ago nda ta ama te lazokado opene lidri ri ago tazevoedrene anjioko nda orivoya ni 'dise Lu ka'date vureope'ba ro 'dise lidriidri ro ndi se kodrabe ana be. 43 Nebii cini itiyi ta ndaro te, uguyi atate ekye 'dicini se kabe taoma nda ya e'bena 'da ta takozi ndaro rota mbara ävuru ndaro rosi.”
Atrai Usuyi Tori Alokado te
44 Ondro Petero dri ugu atavoya oko, Tori Alokado ikyite vuru ànya se cini kayibe lazo ndaro erina ana dri. 45 Taoma'bai Yudai ro se kikyiyibe ni Yopa yasi Petero be kai laroyite tana Lu eda ŋgapäṛi ndaro Tori Alokado ro kpate Atrai dri. 46 Tana ànya eriyi te ànya kayi ugu ata kala to si ago ànya kayi ugu 'desi Lu ro räṛuna. Petero atate ṛeṛe ekye: 47 “Lidri kwoi usuyi Tori Alokado kpate oso ma'dobe sina ronye. Ka'do inye 'diaza unina gi'da ànya lagane bapatisi ako gyi si ya?” 48 Ago nda ta ànya te a'done bapatisi be ävuru Yesu Kristo roya. 'Dooko ànya ejiyi nda te orine ànya yibe u'duna fere.
Bɔṯrɔs-ŋǝ Karniiliiyuus-gi.
1 Nǝ kwɔr naani kwette Gaysariiyya kwǝni Karniiliiyuus, kwir ḏɔɔbiṯ ṯǝthi jesh kwǝṯir-ŋi aarɔŋw kwǝthi Iyṯaaliya-ŋw kwiri. 2 Nɔŋworo kwette kwǝṯi iiɽi Allah-na; ǝṯir kwocce Allah-lɔ dɔɔnɔ-gina kwuuŋwun tatap. Ǝṯɔŋwsi ǝrri ŋittǝzir ethi mǝcci lizi lir Yahuuḏ lir lɔwaay, nǝ ǝṯɔŋweere uɽǝthi ethaari kiyiiriny mac. 3 Mǝ saa@ oro ṯoɽol kwǝthi kirakalɔ-ŋw, nɔŋweese rɔ-ɔya, nǝ ki-rɔ-ɔya-na kɔrɔ, nɔŋweese meleka kwǝthi Allah por-por kwǝnḏǝthǝ kiininy nɔŋwɔccǝŋw, “Karniiliiyuus!”
4 Nɔŋw ɔnḏasi meleka yǝy naana kwɔrop kwithiinyanna tok, mindaŋ nɔŋwɔccǝŋw, “A kwaari-tha yaa Sǝyyiḏ?”
Nǝ meleka ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw “Allah waamina ṯaara-thi ṯɔɔŋwɔ kiyiiriny nǝ ŋothɽor-ŋi ŋǝṯisi ǝrri ŋisaaw-ŋisaaw, mindaŋ nɔŋw kittatha ethi ǝŋnici ŋaaŋwɔ. 5 Nǝ kire-kirem-ŋgwɔ tǝ, ɔɔsa lizi lokwo etheele Yaafa naanɔ-gwɔ kwɔr kwette kwǝni Sim@aan Bɔṯrɔs. 6 Ŋgwana kwɔdappathalɔ ŋiirinǝ ki-dɔɔnɔ kwǝthi Sim@aan kwǝṯi ǝnyji yirna, kwɔnannɔ bahara kǝni.” 7 E-ta mǝ meleka urli ŋwɔdɔŋw mɔŋweele-tǝ, nǝ Karniiliiyuus ɔrnɔṯi yaḏaama yiɽǝn yǝthi dɔɔnɔ kwuuŋwun, nǝ jesh kwette kwǝṯi mithǝ ŋiɽaŋali ŋǝthi Allah, ŋgwa kwuruusǝŋw kwǝthi rogɽo ruuŋwun. 8 Nɔŋwsi andaci ŋa ŋǝrrina mindaŋ nɔŋwsi ɔɔsi nǝreele Yaafa. 9 Nǝ ki-laamin lir ter a-naanir ki-thaay-la, mǝr iilici Yaafa-ŋwɔ keṯṯɔk, nǝ Bɔṯrɔs dallɔ kindala lǝthi dɔɔnɔ ethi-gwɔ aari kiyiiriny kaaŋwɔn wumǝ naani kelgeny-na tittir. 10 Nǝ yaaŋwɔ yee mindaŋ nɔŋw naŋni kwomne kweere kwǝthi yee, nǝ ki-lɔɔmɔr-la-ṯǝ kila limaanir-li ethneya, nɔŋweese rɔ-ɔya. 11 Nɔŋweese leereya lidiŋǝlnǝ kwɔrɔ, mindaŋ nǝ kwomne kwette ɔɽa kwurǝyu-lu kwir kaka milaaya kwɔppa kwukǝkkinnǝ ruunyu ruuŋwun rir kwaɽiŋan. 12 Nǝgwɔ kwomne naanina tatap kwɔmiithɔ kwirna ŋwɔɔla-ŋwɔɔla kwǝṯeele ŋwaaraŋalɔ, nǝ yaariyalɔ, nǝ ndǝw lǝthi leere tok. 13 Nǝ ṯogɽo ǝccǝŋw, “Diiɽu yaa Bɔṯrɔs; a ɽeenye mindaŋ mǝ yee!”
14 Laakin nǝ Bɔṯrɔs ǝccǝŋw, “Bǝri-mǝ, Kweeleny nyii kwende kwɔmǝ yee kwomne kweere kwigii kuruu-gi nǝ kwir ŋiɽigin tok mac.” 15 Nǝ ṯogɽo andica kwokwony nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝṯeere ruusi kwomne kweere kwuruuŋwɔ mac kwǝṯi-gi Allah aarɔŋw kwɔsɔɔɽi.” 16 Nǝ ŋiɽaŋal ŋɔ ǝrrini nyaamin-na ṯoɽol, e-ta nǝ kwomne dimmǝnni ki-leere.
17 Nǝ kinaŋw naari-ṯa Bɔṯrɔs kinnǝni fǝkirǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi rɔ-ɔya rǝni-thi ǝyǝ, nǝ lɔr kila lɔɔsasi Karniiliiyuus ɔppatha, nǝr ɔṯalɔ dɔɔnɔ-ŋgi kwɔnaanɔ-gwɔ Sim@aan-na, mindaŋ nǝr iila nǝr rilli kǝgwɔr. 18 Nǝr ɔṯalɔ nǝraarɔŋw, “Kwiirin ŋgwɔ kweere kɔnɔŋw kwǝni Sim@aan Bɔṯrɔs-a?” 19 Bɔṯrɔs tǝ nɔŋw tǝ ṯaccici kinnǝni ethelŋe ŋiɽaŋal ŋǝthi rɔ-ɔya rǝni-thi ǝyǝ, mindaŋ nǝ Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter ǝccǝŋw, “Niŋna-ṯi! Lizi kila ṯoɽol linaŋna-ŋa. 20 Ŋwɔṯaŋw diiɽu aami naanɔŋw mindaŋ a dappi, ǝṯi ṯiinya mac ethileele, kaka nɔrɔny-gwɔ kwɔɔsasi.” 21 Ṯaŋw na Bɔṯrɔs dappi nɔŋwsǝccǝŋw, “Nyii kwirṯa-pa ŋgwa kwir kwɔr kwɔnaŋna-ŋa. Aatha kwɔrɔ kwiilathi-ŋa-gwɔ?”
22 Nǝr ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, “Ḏoobiṯ ṯǝni Karniiliiyuus ṯindǝr ṯɔɔsa-nyji, ṯir kwɔr kwirllalɔ, kwǝṯi kwogwɔcce Allah-lɔ, ǝṯi lizi tatap lǝthi Yahuuḏ iiɽi ŋunduŋw-nǝ beṯṯen. Nǝ meleka kwǝthi Allah andaci ethi ɔrnɔṯa ŋaaŋwa ki-dɔɔnɔ kwuuŋwun, mindaŋ mɔŋwsi neŋne ŋa ŋinḏi-ŋǝsi ethisi andasi.” 23 Nǝ Bɔṯrɔs ǝnyji lɔɔrɔ kiininy mindaŋ nǝr nḏirni kinaŋw.
Mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro tǝ, mǝ Bɔṯrɔs aami nanɔ-ŋw tǝ nǝrleele, mindaŋ nǝ lizi lokwo lǝthi ṯǝmminǝ lǝthi Yaafa-ŋwɔ ele tok ŋundu-ŋǝli.
24 Mǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa oro nɔŋw ɔppathi Gaysariiyya, kǝzir wǝkkicǝ-yi Karniiliiyuus kizǝn, ŋundu-ŋǝ lizi-li luuŋwun nǝ limethgen luuŋwun tok lɔrnɔṯɔŋwsi. 25 Nǝ kinaŋw mǝ Bɔṯrɔs ǝnḏi, nǝ Karniiliiyuus kwɔɔmathana, nɔŋw iidǝccǝlɔ ŋwɔrŋwɔ-ŋalɔ kwɔgwɔcca-ŋwlɔ. 26 Laakin nǝ Bɔṯrɔs diiɽǝzilǝ nɔŋwɔccǝŋw, “Ḏiiɽu nǝ nyii kwir-mǝ kwizigwunǝŋ domony.” 27 Nǝ Bɔṯrɔs aari isṯimir ethi andaci Karniiliiyuus-ŋwɔ nǝndiŋw kǝzir waaɽathi-gwɔ lizi dɔŋw-lɔ littǝzir. 28 Nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lilŋithi-pǝ rac rogɽo-ri raalɔ erhaarɔŋw, Yahuuḏ yiti yeere mac yǝṯirsi ǝmminici ethi ɔɽɔmaṯṯi dɔŋw Umam-yi weere, wala ethi ǝndi kiininy duŋgwun. Laakin nǝnyii Allah baaŋaci ehaarɔŋw laazim ǝṯeere ruusi kwizigwunaŋi kweere kwigii mac, wala eṯhi ruusi kwiɽigin. 29 Nǝ mǝnyii uzuthicǝ nǝnyii iila kwiti kwummunǝnǝ mac. Ṯaŋw ŋǝ uṯicǝlɔ, a kwotho kwɔɔsɔthɔ naaniny-gwɔ?”
30 Nǝ Karniiliiyuus ǝccǝŋw, “Ki-ŋwaamin-la ŋwir ṯoɽol ŋwɔmǝ ṯamthɔ, ki-tɔɔmɔr-la ṯǝ tɔrɔŋw, nǝnyii aari kiyiiriny ki-dɔɔnɔ kwiinyi ki-saa@-la kwir ṯoɽol kwǝthi kirakalɔ-ŋw, nǝ kwɔr kwette ǝnḏinǝlɔ pugwuṯ, nɔŋw rilli kiyǝnǝ yiinyi, kwɔginna yireṯhi yaari kap-kap, 31 nɔŋwaarɔŋw, ‘Karniiliiyuus! Allah wɔmǝ neŋne ṯaara ṯɔɔŋwa kiyiiriny, mindaŋ nɔŋw kithaayini ŋothpor ŋɔɔŋa ŋɔvthanna. 32 Ɔɔsa kwette Yaafa naanɔ-gwɔ kwɔr kwette kwǝni Sim@aan Bɔṯrɔs, ŋgwana kwir kwiirin ki-dɔɔnɔ kwǝthi Sim@aan kwǝṯi ǝnyji yirna, kwɔnaanɔ bahara kǝni’. 33 Ŋwɔṯaŋw nǝnyii-mǝ ɔɔsɔthisa fittǝk, mindaŋ nǝ ŋiɽaŋal ŋaaŋa ǝni ŋisaaw beṯṯen mǝgwɔ iila. Nǝ kire-kirem-ŋgwɔ tǝ, nǝnyii naani tatap kiyǝnǝ yǝthi Allah, lakkɔ kizǝn ethi neŋne kwomne kweere nyithak kwandica-ŋa-gi Kweeleny.”
Ŋiɽaŋal ŋandisasi Bɔṯrɔs.
34 Na Bɔṯrɔs aari ibṯǝḏi ethi andasi nɔŋwaarɔŋw, “Nyii kwilŋica rac rerrem ethaarɔŋw, Allah witi wǝṯi ɔṯi lizi-nǝ mac. 35 Kweere nyithak kwǝṯiiɽi Allah-na, mindaŋ mɔŋwsi ǝrri ŋɔvthanna, ǝṯɔŋw ǝmmini ŋundu-ŋw, mɔŋw-tǝ kinnǝni oro jinisǝ kwette nyithak. 36 Ŋaaŋa lilŋica rac ethaarɔŋw kwuusucǝ lizi lǝthi Israa-iil ŋiɽaŋali ŋaarɔŋw-ŋi bǝshirǝ ŋǝthi ṯibɽǝthǝlɔ pǝt Yǝcu-ŋgi kwir Kwɔrɔstɔ kwir Kweeleny kwǝthi lizi tatap. 37 Ŋaaŋa lilŋithi ŋiɽaŋali ŋa ŋɔppa ŋǝrrinǝ ǝzir naana tatap wǝthi Israa-iil, ŋaari ibṯǝḏi Jǝliil kwaathan kinaŋw mǝ Yuhanna aari bǝshirǝ rac ṯa@liima ṯǝthi ma@muuḏiiyya. 38 Ŋaaŋa lilŋithi rac ŋiɽaŋali ŋǝthi Yǝcu kwǝthi Naasira-ŋw, kwɔmǝ Allah ɔratha Ṯigɽim-thi Ṯirllinǝlɔ ter, nǝ ŋɔma tok. Ǝṯɔŋw iirǝri ǝzir naana tatap, ǝṯɔŋwsi ǝrri-ri ŋisaaw mindaŋ ǝṯɔŋwsi sǝwi tatap kila limthisi Ibliis kaka a-naanisa-gwɔ Allah. 39 Nyii-ŋǝ lir shuhuuḏ kwǝthi kwomne-ŋgwa tatap kwǝrrǝŋwɔ ki-bǝlǝḏ kwǝthi Israa-iil nǝ Urshaliim tok. Mindaŋ mǝr ɽeenye ṯippǝccǝ-thi relme ki-ŋwuuɽi-la ŋwɔɽɔmathalɔ. 40 Laakin mǝ ŋwaamin ṯoɽol ere tǝ, nǝ Allah diiɽǝ ki-ŋiɽany-na mindaŋ nɔŋw iijini, 41 ŋiti ŋir ŋǝthi lizi tatap mac, laakin illi nǝ shuhuuḏ oro dak ŋgwa kwǝlli Allah-na, nǝ nǝnyii-ṯǝ oro nyiiŋǝ lithnar-li nǝ liithir-li tok kinaŋw mɔŋw diiɽǝ rac ki-ŋiɽany-na. 42 Nɔŋw ǝllici nyuŋwsi waamira ethi ǝccǝ lizi bǝshirǝ Inyjiilǝ, ethoro shuhuuḏ kwǝni ŋundu. Nǝ Allah allana ethi kettice lizi hɔkwɔma limiithɔ nǝ laayɔ tok. 43 Nɔŋwṯoro kwǝṯi-gi liɽii ɔnḏi kii naarir-ŋwɔ, kweere nyithak kwǝmminici ŋunduŋw a ŋikiya ŋuuŋun fivrinnici ŋɔma-ŋi ŋǝthi yiriny yuuŋwun.”
Umam mɔŋgwɔ aavi Ṯigɽimǝ Ṯirllinǝlɔ ter.
44 Nǝ kinaŋw nandisa tǝ kinnǝ Bɔṯrɔs ŋiɽaŋali, nǝ Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter dappitha ki-lizi-lǝ kila tatap ligittica ŋiɽaŋali ŋuuŋun yǝni. 45 Nǝ Yahuuḏ kiya yǝmminicǝ Kwɔrɔstɔ-ŋw yinḏir Bɔṯrɔs-ŋǝli min Yaafa liŋɽalɔ buruc kaka mǝr-gweese Allah wɔmǝ balsa haḏiiyyǝ wuuŋwun, wir Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter lizi naana tok lir Umam. 46 Kaka niŋnacarsi-gwɔ landisa kandisa kir riŋla-na ter-ter, mindaŋ nǝr nii Allah-na tok; e-ta nǝ Bɔṯrɔs aarɔŋw, 47 “Lizi kala limaavi Ṯigɽimǝ Ṯirllinǝlɔ ter, kaka-tǝ kinaŋw naava-nyii nyii-ŋǝ tok. Ǝyǝ kwɔrɔ kweere kwǝthi ŋɔma ethisi rii ma@muuḏiiyya naana kwǝthi ŋaaw?” 48 Ŋwɔṯaŋw nɔŋwsi ǝllici waamira ethi aari @ammiḏa yiriny-yi yǝthi Yǝcu Kwɔrɔstɔ. E-ta nǝr uṯicǝlɔ ethi-li naani kinnǝ ŋwaamin ŋwokwo.