Taeji ta Lagye rota
Matthew-5-27-28
1 Oko ta tase nyegyibe ono ro ta: Orivoya kado manoago ri ko lagye ogyene. 2 Oko tana ta ronyi ro te orivoya amba ami lako ono, beṛo manoago alo ri a'done toko modo ndaro robe, ago beṛo toko alo ri a'done ago andivo anyaro robe. 3 Beṛo manoago ri kama ndaro a'doro agoro oyene, ago beṛo toko ri kama anyaro a'doro toko ro oyene, ago 'dialo kozo se beṛo ozone azi ri 'do. 4 Toko ko orivoya ni 'desi lomvo modo anyaro ro, oko ago anyaro ayani; kpa inye ago ko 'desi lomvo modo ndaro ro, oko toko anyaro ayani. 5 Nyalaga andivo amiro ko azi ri, e'be gialo miletadri käti oyene inye tuna fere tana nyozo tu robe mätu oyeza; ago 'dooko migo nyeto ami dro'be. Ugu oyena si nonye nyagagana ami ndi ni ugu ruozovoya taojoro Satani ro ri ta andivo amiro rita akona rota.
6 Ma ta ono iti ämiri ko ota ro, oko gialo tavo ozoro. 7 Endaro male ṛo aba a'done ami cini ri oso ma ronye; oko 'di alo alo ŋgapäṛi iro be ni Lu resi, 'dialo ŋgapäṛi ono be azana ŋgapäṛi ana be.
8 Oko ma ata ruogyeako'bai ndi ävuzii be ri anjioko aba ni kado ämiri orine iṛe oso ma ronye. 9 Oko ondro mini kote ami ritane migye ami ri, tana orivoya kado para ami ogyene ni tausune tana ro.
10 Ma ta be lidri se gyeyi iyi te ri se ko ni ta ma modo ro oko ni Opi ro; beṛo ko toko ri ago anyaro e'bene; 11 oko ondro koyete inye, beṛo anyari orine iṛe kode kogo kodro'be iyi ago anyaro be; ago beṛo ko ago ri toko ndaro onjine.
12 Ma ata azaka ri (ma andivo owo, ko Opi owo); makye: Ondro mano aza Kristo'ba ro toko be se orivoya taomaako'ba yi ago anya le ndi ugu orine nda be, beṛo ko ndäri toko ndaro onjine. 13 Ago ondro Kristo'ba toko ro kuru mano se taomaako'ba ro te ago nda lendi ugu orine anya be, beṛo ko anyari nda e'bene. 14 Tana ago taomaako a'ba nda te alokado Lu ri taoma toko ndaro ro si, ago toko taomaako a'ba anya te alokado Lu ri taoma ago anyaro rosi. Ondro ono ka'do kote inye ŋgwai ànyaro a'dona oso ŋgwai taomaako'bai ro ronye; oko oso ka'dobe ronye, ànya orivoya alokado Lu ri. 15 Caoko, ondro nda se i'do taoma'ba yi kole ndi ori'baazi se Kristo'ba yi e'bene, mi'ba nda koye ndi inye. Ta anya oso 'do ronye, oriazi se Kristo'ba ro kode manoago yi kode toko yi, orivoya dritai ro tase oyero oyene. Lu zi ami te orine liatokpe ro. 16 Toko Kristo'ba ro inye'do endaro minina ko ago miro opane ya? Kode ago Kristo'ba ro, inye'do endaro minina ko toko miro opane ya?
Mìri oso Lu Kuzi Ami be Ronye
17 Beṛo 'dialo ri ugu orine ŋgapäṛi Opi ro ndäri voro, ago oso nda ka'dobe tuse Lu kuzi nda be si ronye. Ono ni ota se mabe embana känisa cini yasi owo. 18 Ondro mano se alote ŋbiṛiro kole läzi Lu ro tadrina te, beṛo ko ndäri mbere oloŋbiṛiro ro onane. Ondro mano se oloako ŋbiṛiro kole läzi Lu ro tadrina te, beṛo ko nda olone ŋbiṛiro. 19 Tana olo ŋbiṛiro kode oloako ko ta amba yi, oko tase ta amba yi ota Lu ro orone. 20 Beṛo 'dicini ri orine oso nda ka'dobe tuse nda kole läzi Lu ro tadrina be sina ana si ronye. 21 Tuse Lu kuzi mi be sina si mi iyeäṛi yi ya? Ka'do inye, miru tana ko, oko ondro nya'do te kandrakado be a'done dritai ro, miye inye. 22 Tana iyeäṛi se äzite Opi si orivoya mano dritai ro Opi ro. Kpa oso inye mano se äzite dritai ro Kristo si orivoya iyeäṛi ndaro. 23 Lu gye ama te lagyeamba si, ka'do inye, nyà'do ko iyeäṛi lidri ro. 24 Ädrupii maro, beṛo 'dialo alo ri orine rumora ya Lu be a'do se äzi nda be kigye ya.
Taeji ta Ruogyeako'bai rota ndi Ävuzii be
25 Oko tase nyegyibe märi ta ruogyeako'bai rota, ma ota ako ni Opi resi tana ro, oko ma tavousu maro ozona oso 'dise yauni Opi rosi sindi taoyine tana ya ronye. 26 Rriti se yauono ugu tazevona usu si, musu maro be ni kado manoago ri orine oso nda ka'do be ronye. 27 Inye'do mi toko be ya? Ka'do inye nyojo ko anya onjine. Inye'do mi toko ako ya? Ka'do inye miṛi toko ko. 28 Oko ondro nya toko ogye, miye kote takozi yi, ago ondro toko ogyeako ka ago uru, anya ye kote takozi yi. Oko male ami opane ni rriti se lidri se kogye lagye be kabe usuna yasi.
29 Tase musube ni no, ädrupii maro, tu e'bete fere, etoni yauono oyigwo mileya ro beṛo 'dise toko be ri orine oso ànya toko ako ronye; 30 ànya se kayibe liyi, oso ànya a'do ko tusuro ronye; ànya se kayibe ugu, oso ànya a'do ko yai'dwesi ronye; ànya se kayibe ŋga ogye, oso ànya a'do ŋga ako ronye; 31 ànya se kabe ŋga 'bädri ono ro tana otina, a'do oso ànya ŋga aza ako amba ronye. Tana 'bädri ono, oso kabe a'do yauono ronye, orina ko madaro.
32 Male ämiri a'done dritai ro milo'be ako. Mano se gye lagye ko orivoya ondoalo taoti be losi Opi ro ta, tana nda ka ruutri ta ndaro ri Opi usine. 33 Oko mano se kogye lagye be ka ta ŋga 'bädri ro otina ayani, tana nda le ta ndaro ri toko usine; 34 ago tausu ndaro elewe te ritu. Toko ogyeako kode ŋgutikodroŋwa andivo anyaro ti ta losi Opi ro ro, tana anya le yi ozone Opi ri lomvo ndi riti tori be; oko toko se agyete andivo anyaro ti ta ŋga 'bädri ro ro, tana anya le ta anyaro ri ago usine.
35 Ma ugu ta ono atana tana male ami opane. Ma ko ojo ami lagane. Oko male ämiri tase ŋgye kado oyene, ago andivo amiro ozone cu ruindu Opi ri ya teinye ruetaako.
36 Oko ta rulu'bu 'di ritu se ratate ko ruogyene rota; ondro manona kusu tate ekye ya ko taoye ŋgyero ŋguti iro ri ondro ka'do anya konde omba te ago nda kusu tate beṛo lagye ogyene, anjioko beṛo ànyari ruogyene; oso nda kolebe ronye. Takozi i'do ta ono ya. 37 Oko ondro mano aza se kole ko oyene inye, ago ko'ba ta ndaro te tavousu ya ndaro rosi ko lagye ogyene, ago ondro ole ndaro si nda kirita yi te ago koratate tavousu modo ndaro rosi tase oyene ta, 'dooko nda yete kado ko ŋguti 'do ogyene. 38 Ago mano se kabe lagye ogye yete kado, oko nda se gye lagye ko yete kadopara.
39 Toko se agyete ko orivoya dritai ro, ondro ka'do ago ànyaro ka'do drigi lidriidriro owo; oko ondro ago anyaro kodrate; 'dooko anya te orivoya dritai ro yi ogyene mano se anya kolebe ri, oko gialo ondro nda orivoya Kristo'ba yi owo. 40 Caoko, anya a'dona yai'dwesi ndra, ondro anya kori gwo yi ogyeako owo. 'Do orivoya tavousu maro, ago musube anjioko ma kpa orivoya Tori Lu robe.
Ṯɔṯalɔ ṯǝthi ṯaaga.
1 Nǝ ŋiɽaŋal ŋa ŋuṯicǝr-nyii ŋǝlɔ ki-juwaab-na kwaalɔ. Ŋɔvthanna ethi kwɔr ere aagithi mac. 2 Laakin sǝbǝb-ŋi kwǝthi ṯɔmɔmma ṯǝthi ŋiijin tǝ, nǝr ɔvthanni ethi kwɔr ǝthi kwayɔ kwuuŋwun, nǝ a kwaaw ǝthi kwɔɔrɔ kwuuŋwun tok. 3 Ethi kwɔr ǝrrici kwayɔ kwomne kwǝthi ŋaaw ŋuuŋun, na ǝsi kwaaw ǝrrici kwɔɔrɔ ŋǝthi ŋɔr ŋuuŋun tok. 4 Kaka niti nǝthi-gwɔ kwaaw sɔlṯa kaŋna-la wuuŋwun mac, laakin nǝ kwɔlen oro; nǝrṯoroŋw tok, ǝṯi kwɔr ere ǝthi sɔlṯa kaŋna-la wuuŋwun mac, laakin nǝ kwaaw kwuuŋwun oro. 5 Ǝṯeere dirnathisina mac, illi mǝmmini ethi rilli kwokwo kinnǝni, mindaŋ mǝ kaṯṯasi lɔɔmɔri lǝthi-li aari kiyiiriny, nǝ kwaathan tǝ ǝmǝ ɔɽɔmaṯṯi kwokwony, mindaŋ mǝŋǝsi Shiiṯaan ere mɔmmi mac, meere mithǝ rɔgwori kǝzir weere mac. 6 Ŋandica-ŋǝsi ŋɔ ŋiti ŋir waamir mac, laakin nǝrǝni ŋejmeth. 7 Nyii kwǝŋgi aamina ǝŋgi lizi tatap oro kaka nyuŋwɔ. Laakin lizi lǝṯǝthi haḏiiyyǝ weeŋen leere-leere wir kaka winḏǝthǝsi Allah wirna ter-ter.
8 Ŋandica-nyji ŋɔ lɔɔrɔ-ŋwɔsi laaw-li liti laagithɔ kinnǝni mac nǝ leethel lir laaw tok, ŋisaaw ethi naani domony kaka nyuŋwɔ. 9 Laakin mǝreere ǝthi ŋɔma ethi mithǝ rɔgwori mac tǝ, ethir aagithi. Kaka nɔvthannar-gwɔ ethi aagithi ki-lɔɔbi lǝthi-li dunnuni naana sɔɔrɔm-gi.
10 Nǝ ŋǝthi lizi kila laagithɔ tǝ, nǝnyji ǝthici waamira witi wir wiinyi mac, laakin nɔŋworo wǝthi Kweeleny. Ǝṯi kwaaw ɔrlacca kwɔlen ŋwɔdoŋw mac 11 (laakin mɔŋwsi ǝrri kǝzir weere tǝ, ǝtɔŋw ǝginǝ kwokwony mac, ya ŋwɔ daɽimatha ŋiɽaŋali kwɔlen-gi, e-ta ŋwɔmǝ aaɽitha naanɔ-ŋgwɔ), nǝ a kwɔr ere ǝccǝ kwayɔ kwuuŋwun ṯolliga mac.
12 Nǝ kila lithaathɔ tǝ, nyjǝccǝŋw nyii, ŋiti ŋir ŋǝthi Kweeleny mac, mǝ kwɔgrɔstiyan kweere ǝthi kwayɔ kwiti kwǝthi ṯǝmminǝ mac, laakin mɔŋw ǝmmini ethi nanni ŋundu-gi tǝ, ŋweere ǝccǝ ṯolliga mac. 13 Nǝ mǝ kwaaw ǝthi kwɔɔra kwiti kwir kwɔgrɔstiyan mac, laakin mɔŋw ǝmmini ethi-ŋi nanni tǝ, ŋweere ǝccǝ ŋunduŋw ṯolliga mac. 14 Nǝ kwɔr kwaagithɔ kwiti kwǝthi ṯǝmminǝ mac, kwinḏi Allah ethi ǝmmini ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi kwaaw kwuuŋwun kwǝthi ṯǝmminǝ, nǝ kwaaw kwiira ṯǝmminǝ a Allah ǝmmini tok ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi kwɔr kwuuŋwun kwǝthi ṯǝmminǝ, nǝ mǝreere oroŋw mac tǝ, a nyɔr nyaalɔ ere suuɽunni mac. Laakin nǝrtǝ ǝni nyirllinǝlɔ ter tɔttɔr. 15 Laakin ŋgwa kwiira ṯǝmminǝ mɔŋworo kwɔnaŋna ṯifaathalɔ ta, ethir faathalɔ; mǝr ǝrrini ŋirṯaŋw tǝ, nǝ kwɔr ŋgwa kwǝthi ṯǝmminǝ, ya kwaaw ŋgwa kwǝthi ṯǝmminǝ ere kǝkkini ŋundu-ŋgi ŋgwa mac. Kaka nɔrnɔṯɔ-nyji-gwɔ Allah ethaami naanɔŋw lammithɔ. 16 Kwaaw kwaalɔ, a kwilŋithi aŋgwɔrɔ ethaarɔŋw a kwiti kwinḏi ethi kilǝthi kwulǝlɔ mac? Kwɔr kwaalɔ, a kwilŋithi aŋgwɔrɔ ethaarɔŋw a kwiti kwinḏi ethi kilǝthi kwayɔ kwɔɔŋa mac?
Ǝṯeere aaralɔ tiŋgil-tiŋgil mac ki-ṯǝmminǝ-nǝ.
17 Ethɔŋw aami eleŋw kweere nyithak ki-ŋimiitha-na ŋuuŋun ŋa ŋinḏǝthǝsi Kweeleny haḏiiyyǝ, kaka ṯǝ kinaŋw nannɔ-ŋgwɔ kinaŋw nɔrnɔṯɔ-gwɔ Allah. Gaanuun kiinyi kirṯa ŋgɔ kǝṯinyii-gi aari @allima ki-yǝniisǝ-nǝ tatap. 18 Ŋgwa kwɔnaanɔ kweere kwuuɽunnǝ kerreny tuk niti nɔrnɔṯɔ Allah kinnǝni mac-a? Ǝṯɔŋw ṯǝccicǝ ethi kwuɽubǝthǝ @alaama-lɔ mac wǝthi ṯuuɽunnǝ. Ŋŋwa kwɔnaanɔ kweere kwiti kwuuɽunnǝ mac kinaŋw mǝ Allah ɔrnɔṯa? Ǝṯɔŋw-mǝ naŋna ṯuuɽunnǝlɔ mac. 19 Kaka niti nɔrɔ-gwɔ ṯuuɽunnǝ riɽaŋal ŋeere mac, wala ṯuuɽunnǝ ṯiira ethoro ŋiɽaŋal ŋeere. Laakin ethi mithǝ Sherii@a kwǝthi Allah noŋworo kwǝwthi. 20 Ethi-ta kweere nyithak nannitha kinaŋw, kaka tǝ kinaŋw nɔrnɔṯɔ-gwɔ Allah. 21 A kwir kwɔwaay kinaŋw nɔrnɔṯɔ-ŋa Allah? Naani-ṯǝ nyithak; laakin mǝ kaṯṯasi ṯaay ṯǝthi hɔrriiyya tǝ, ǝsi kǝniny ǝrri. 22 Mǝ Kweeleny ɔrnɔṯi kwɔwaaya kweere tǝ, ǝṯɔŋworo kwizi kwɔmoro hɔrr Kweeleny-ŋgi. Nǝ ŋwɔṯaŋw tok, mǝ Kwɔrɔstɔ ɔrnɔṯi kwizi kweere kwir hɔrr tǝ, ǝtɔŋworo kwɔwaay kwuuŋwun. 23 Allah wumǝ-ŋǝsi liṯṯa yiili-yi; ŋwɔṯaŋw ǝṯeere oro lɔwaay lǝthi lizi mac. 24 Ŋwɔṯaŋw liyǝŋgǝri liinyi ŋɔvthanna ethi nannatha ki-ŋɔmath-na Allah-yi kaka ṯǝ kinaŋw nɔrnɔṯɔ-ŋgwɔ ŋaaŋwɔsi.
Ṯɔṯalɔ ṯǝthi kila liti laaŋithɔ mac, nǝ leethel tok.
25 Nǝ ŋiɽaŋal ŋǝthi kila liti laagithɔ mac tǝ; ninyjeere ǝthici waamira weere mac wǝthi Kweeleny, laakin lǝnyji inḏǝthǝ fikirǝ kwiinyi kaka kwizi kwette kwǝṯir allatha rɔgwori naana ŋimɽi-ŋi ŋǝthi Kweeleny. 26 Nyii kwaarɔŋwa, kaka a-naanɔ-gwɔ ṯurvǝ kire-kirem ŋgwɔ tǝ, nǝr ɔvthanni ethi kwizi naani ṯǝŋw domony. 27 A-ŋgwa kwaagithɔ-a? Ǝṯi-mǝ naŋna ṯaayi-lɔ ethaari ṯolliga mac. A kwiti kwaagithɔ kinnǝni mac-a? Ǝṯi-mǝ naŋna ṯaagalɔ mac. 28 Laakin mǝ aagithi tǝ, neere ǝni kwǝrrǝ ŋikiyaŋi mac, na mǝ ŋiira ŋeere ǝgini tǝ, nǝreere ǝni ŋǝrrǝ ŋikiyaŋi mac. Laakin kila laagithɔ ǝri kaṯṯasi ṯurvǝ ṯǝthi ṯurmun, laakin nyii-tǝ nǝŋǝsi naŋni ethi rucci ṯurvǝnǝ kithaay. 29 Liyǝŋgǝri liinyi, ŋiɽaŋal ŋiinyi ŋǝniŋwɔ, lɔɔmɔr limǝ aadithi keṯṯok; nǝ kirem ṯaŋw tǝ, ethi kila laagithɔ oro kaka liti laagithi mac, 30 nǝ kila lǝṯi aari, ǝri oro kaka kila liti lǝṯi aari mac, nǝ kila lǝṯi nyeŋlena, ǝroro kaka kila liti lǝṯi nyeŋlena mac, nǝ kila lǝṯi illilla ǝroro kaka kila liti lǝṯǝthi mac ŋgwa kwǝṯir liṯṯa, 31 nǝ kila lǝṯisi piŋi ŋǝthi ṯurmun kiyǝnǝ yeeŋen, ǝrisi ruusi kaka ŋiti ŋɔppa mac kiyǝnǝ yeeŋen. Kaka ninḏi-gwɔ ṯurmun kɔthɔ etheere nannatha tɔttɔṯ kwokwony mac.
32 Nyii kwɔnaŋna-ŋǝsi etheere pipinni rɔgwor-na mac. Ǝṯi kwɔr kwiti kwaagithɔ mac, ǝṯɔŋwsi kettice yǝy ŋǝthi Kweeleny, nǝ kwinḏi ethǝmi Kweelenyi-na aŋgwɔrɔ; 33 nǝ ŋgwa kwaagithɔ tǝ, ǝṯɔŋw-ŋi pinni ṯɔgwor-na ŋǝthi ṯurmun, kwinḏi ethǝ-mi kwayɔ-na kwuuŋwun aŋgwɔrɔ, 34 ǝṯɔŋw mɔmlɔttanni raay riɽǝndǝk. Nǝ kwaaw kwiti kwǝginǝ mac, ya kiŋoɽo ǝṯɔŋwsi kettice yǝy ŋǝthi Kweeleny, kwinḏi ethi rilli aŋnalɔ ter aŋgwɔrɔ ṯigɽim-thi ṯuuŋwun; laakin kwaaw kwǝginǝ tǝ, ǝṯɔŋwsi kettice yǝy ŋǝthi ṯurmun, ethǝ-mi kwɔlen-na. 35 Ŋandica-ŋǝsi ŋɔ ethoro faayitha kwaalɔ, nǝreere ǝniŋw, ethi kǝkki ŋaaŋwɔsi mac, laakin ǝsi ǝrri ŋa tatap ŋɔvthanna ŋǝmǝ-ŋǝmmǝŋ, mindaŋ mǝ ǝkkici Kweelenyi ŋothɽor ṯɔgwor-ṯhi ṯɔtɔpɔt.
36 Mǝ kwɔr kweere aarɔŋw nyii kwɔmǝ ɽindaŋnalɔ eṯhi iiɽi tiira-na tiinyi timthi-nyii nda kaka mɔŋgwɔ ṯimmayini ŋayɔ, nǝ mɔŋw ǝni kwɔmǝ dunnuni sɔɔrɔm-gi naana beṯṯen tǝ, ethɔ-ŋwsi ǝrri kaka ŋa ŋamɽa ṯɔgwor ṯuuŋwun, ethir aagithi nǝ ŋikiya ŋiti ŋir mac. 37 Laakin mǝ kwɔr ere ǝthi ŋiɽaŋali ŋeere ŋinḏi ethi kwɔrmɔṯasi ŋunduŋw mac ethisi ǝrri, nǝ mɔŋw kittatha tig-tig etheere aagithi mac, nǝ mɔŋw ǝthi ŋɔma ethi mithǝ ṯɔgwori min-min tok, nǝ mɔŋw kittatha ki-ŋaɽiny-na kerreny tuk ethisǝrri tǝ, nɔŋwɔni ŋǝrrǝ-ŋwsi ŋisaaw etheere aagwɔ tiira mac. 38 Ŋwɔṯaŋw mǝ kwɔr aagwɔ tiira tuuŋwun, nɔŋwɔni ŋǝrrǝ-ŋwsi ŋisaaw. Nǝ ŋgwa kwiti kwaagwɔ kinnǝ tiira tuuŋwun mac tǝ, nɔŋwɔni ŋǝrrǝŋwsi ŋisaaw ŋithǝmthilǝ.
39 Kwaaw kwǝṯi kǝkkini kwɔlen-ŋgi mǝtǝ kwɔlen naani kinnǝni kwɔmiithɔ. Na mǝ kwɔlen ai tǝ, nɔŋworo hɔrr ethi ǝgini kwizi-gi ŋgwa kwamɽaŋw, laakin ethiŋworo kwǝthi Kweeleny. 40 Laakin ŋiinyi tǝ, nǝr ǝniŋw, ǝŋgwɔŋw naani domony tǝ, ǝŋgwɔŋw aamina beṯṯen. Ŋindǝr-ṯǝ-ŋɔ ŋǝthi fikir kwiinyi, nyii kwaarɔŋwa nyii kwǝthi Ṯigɽimǝ-nǝ tok ṯǝthi Allah.