1 Ka'do inye, mìso taoye maro vo, kpa oso mabe oso taoye Kristo ro vo ronye.
Drî Tako 'Ditoko ri Mätu ya
2 Märäṛu ami tana ondoalo nyà ta maro oyina ago nyà oso ŋgaemba se mozobe ämiri vo. 3 Male ämiri unine anjioko Kristo orivoya dri'ba lidri cini ro, ago orivoya dri'ba toko ndaro ro, ago Lu orivoya dri'ba Kristo ro. 4 Tana manoago se ka mätu oye kode ka lazo Lu ro opena miamba ya drî ndaro takotako ro, ro Kristo ko. 5 Ago toko se ka mätu oye kode ka lazo Lu ro opena miamba ya tako drî anyaro ko ro ago anyaro ko; a'do toto i'do lakole ànyaro ya ndi toko se ävu drî na te be. 6 Ondro toko katako drî anyaro kote, ni kado anyari drî anyaro uvune. Ago ondro ka'do te driupiro toko ri drî anyaro uvune, beṛo anyari drî anyaro takone. 7 Ko kado manoago ri drî ndaro takone, tana nda ni beti ndi liŋgyi Lu ro owo; 8 tana a'ba manoago kote ni toko yasi, oko toko ni manoago yasi. 9 A'ba manoago ko ta toko rota, oko a'ba toko te ta manoago rota. 10 Ta malaika rota, anjioko beṛo toko ri drî anyaro takone taka'daro ro anjioko anya orivoya drikaca ago anyaro ro zele. 11 Ta ori amaro Opi ya rota, caoko, toko ko dritai ro manoago ako, ca manoago ko dritai ro toko ako. 12 Tana oso a'ba toko ni manoago yasi ronye, kpa inye äti manoago te toko si; ago Lu ni orivoya se ko'ba ŋga cini be ni a'done owo.
13 Mìpe vurena andivo amiro si kode ndi kado 'ditoko ri Lu mätune miamba ya ŋga aza ako drî anyaro ya ya? 14 O'ba ŋga ro emba ami te anjioko drikyiri kaca manoago dri 'ba nda ndi driupiro, 15 oko toko dri orivoya ta liŋgyi ro yi. Drikyiri kaca ozote anyari drî anyaro takoza. 16 Oko ondro 'diaza kolete kalawasane tana ro, tase cini märi atane anjioko ni 'do tana ca ama kode känisai Lu ro la'bii aza ako mätu ya.
Ŋgaonya Tandrwedri Opi ro
(Matayo 26:26-29Marako 14:22-25Luka 22:14-20)
17 Ŋgaemba ono voro, caoko, märäṛu ami ko, tana kalaoto amiro ta mätu rota ye takozi ṛo ndrani takado drisi. 18 Käti ono, iti tate märi anjioko rulewe orivoya kalakoto amiro ya; ago mama ndi telesi tana ro orivoya endaro. 19 (Kowe i'do, beṛo rulonyi ri a'done ami lako tana nda se orivoya taŋgye be andre robe ŋbelero.) 20 Ondro nyòtokalate voaloya, 'do nyà ko Ŋgaonya Tandrwedri Opi ro onyana. 21 Tana nyàbe onyana, 'dialo ugu ṛo ŋgaonya modo ndaro ro onyana, ago rukäna orivoya täbiri ro ago azakana fuyi iyi te wa si. 22 Inye'do ami 'ba modo amiro ro ako ŋgaonyaza ago ŋgaumvuza kigye ya? Kode mile ṛo känisa Lu ro mawone ago driupi o'bane lidri se lemeri be dri ya? Mile märi te e'di atane ämiri ta ono ta ya? Märäṛuna ami gindi ya? Märäṛu ami ko!
23 Ŋgaemba se mocopebe ämiri ono musute ni Opi resi; anjioko Opi Yesu, ŋgäkyi se ozo drí ndaro te sina ana si, ru kye'beŋwa ambata ro gwo, 24 ozo aro'boya te Lu ri, wate, ago atate ekye: “Ono orivoya lomvo maro, ta amiro ta. Miye ono ta maro oyiza.” 25 Kpa oso inye, ŋgaonya tandrwedri ro vosi oko nda ru kofo gwo ago atate ekye: “Kofo ono orivoya tao'baro to'di Lu ro, a'bate kari maro si. Nyà te umvuna oko, mìye ndi inye ta maro oyiza.”
26 Tu cini se nyàbe ambata ono onya sina ago nyàbe ŋgaumvu ni kofo ono yasi nyà odra Opi ro tana opena madale nda egona ni. 27 Ondro 'diaza ka ambata Opi ro onyana kode ka ŋgaumvu ni kofo ndaro yasi liti se tana kusi nda be ko yasi, nda orivoya taenji takozi robe lomvo Opi ro lomvo ndi kari ndaro be. 28 Ka'do inye, beṛo 'dicini ri andivo ndaro enane käti, 'dooko ko'de gwo ambata onyane ago ko'de gwo ŋgaumvune ni kofo yasi. 29 Tana ondro nda kuni takaci lomvo Opi ro ro kote ondro nda kate ambata onya ago kate ŋgaumvu ni kofo yasi, nda ka vure ezi andivo ndaro dri ambata ndi ŋgaumvu robe si. 30 Ta'dota amba amiro orivoya adravoro ago mbaraako, ago amba todrate. 31 Ondro mèna andivo amaro te käti, ämäri ikyine vure Lu ro zele i'do. 32 Oko ape vure amaro te ago Opi eza ama te, tana ukyi ago apena vure amaro 'da troalo 'bädri be.
33 Ka'do inye, ädrupii maro, ondro nyà te kalakoto voaloya Ŋgaonya Tandrwedri Opi ro onyane oko, nyokote azi. 34 Ago ondro 'diaza ka'dote täbiri ro; beṛo ndäri ŋgaonyane 'bäru, tana ukyi nyikyi 'da vure Lu ro zele ondro nyà te kalakoto voaloya owo. Ago ta ta azaka rota, mandena tana 'da ondro masate owo.
1 Ṯǝccinǝr-nyii kaka nǝṯiny-gwɔ ṯǝccini Kwɔrɔstɔ-ŋw.
Ṯukwuɽubǝnnǝ nda-lɔ ki-ṯaarana kiyiiriny.
2 Nyii ŋgwɔ kwubɽǝthi-ŋǝsi yiriny kaka nǝṯir-nyii-gwɔ kikithaayini dok-dok, nǝ kaka nǝṯi-gwɔ rɔɔmi ṯa@liima-lɔ tok kitha ṯinḏǝthǝ-ŋǝsi. 3 Laakin nyii kwɔnaŋna-ŋǝsi ethisi elŋe ŋɔ ŋǝniŋw, nda lǝthi kwɔr lǝni Kwɔrɔstɔ, nǝ lǝthi kwaaw nǝ kwɔlen oro, nǝ lǝthi Kwɔrɔstɔ ta nǝ Allah oro. 4 Mǝ kwɔr kweere aari kiyiiriny ya mɔŋw andasi ŋiɽaŋali ŋǝthi Allah ki-lizi-nǝ kwɔgwuɽubǝnnǝ nda-lɔ, ǝṯɔŋwɔni kwiti kwiiɽǝ Kwɔrɔstɔ-ŋw-na mac. 5 Na mǝ kwaaw kweere aari kiyiiriny ya mɔŋw andasi ŋiɽaŋali ŋǝthi Allah ki-lizi-nǝ kwiti kwɔgwuɽubǝnnǝ nda-lɔ mac tǝ, nɔŋwɔni kwiti kwiiɽǝ kwɔlen-na mac. Nǝ nǝrṯoro ŋette-ŋette ŋir kaka ǝṯɔŋw fiyǝŋni. 6 Na mǝ kwaaw kweere ere naŋni ethi kwuɽubǝnni nda-lɔ mac tǝ, e-ta nǝr ɔvthanni ethi undǝthǝ ǝwɽu wuuŋwun; laakin mǝr rɔɔthatha kwayɔ fǝthiyǝ duŋgwun ethi fiyǝŋni alla ethi undǝthǝ ǝwɽu tǝ, ŋwɔ kwuɽubǝthǝ nda-lɔ. 7 Nǝ kwɔr tǝ, nǝr ɔvthanni laazim ŋweere kwuɽubǝthǝ nda-lɔ luuŋwun mac, kaka nɔrɔ-ŋgwɔ suurǝ nǝ ŋinith ŋǝthi Allah; laakin kwaaw tǝ, nɔŋworo ŋinith ŋǝthi kwɔr. 8 Kaka niti nigittina-gwɔ kwɔr kwaaw-ŋgi mac, laakin nǝ kwaaw oro kwɔgittina kwɔr-ŋgi. 9 Nǝ kwɔr ere kettinice kwayɔ mac, laakin nǝ kwaaw oro kwɔgittinicǝ kwɔɔrɔ. 10 Nǝrṯoro ŋɔ ethi kwaaw laazim kwuɽubǝthǝ nda-lɔ luuŋwun sǝbǝb-gi kwǝthi limeleka. 11 Ki-ŋimiitha-na ŋǝri ethi Kweeleny-na, ǝṯi kwaaw ere nanni kwiira kwɔɔrɔ-na mac, wala kwɔr ethi nanni kwiira kwayɔ-na. 12 Nǝ kaka nigittina-gwɔ kwaaw kwɔr-ŋgi, nǝrṯoroŋw tok, nǝ kwaaw oro kwilŋithi kwɔɔrɔ. Nǝ kwomne tatap iila naanɔ-gwɔ Allah. 13 Aarir-ŋi ṯi ŋɔ haakima ki-rogɽo-na raalɔ, ŋɔvthanna ethi kwaaw aari kiyiiriny kwiti kwɔgwuɽubǝnnǝ nda-lɔ mac-a? 14 Arpa, ṯobii@a ṯiti ṯǝccǝ-ŋǝsi @allima mac-a mǝ kwɔr uli ǝwɽu ǝṯi fǝthiyǝ oro duŋgwun-nǝ? 15 Laakin mǝ kwaaw uli ǝwɽu wuuŋwun tǝ, ǝṯi ŋisanna oro duŋgwun-pǝ. Kaka ninḏǝthǝr-gwɔ ǝwɽu ethoro ṯugwuɽubǝthǝ ṯǝthi nda luuŋwun. 16 Laakin mɔŋw-tǝ naŋni kweere ethitǝ ɔppathalɔ dɔṯṯɔk, nǝ ŋɔ tatap ŋǝnyji andasi, a kwende kwǝthir ǝthiyǝ weere wir ter wala ki-ṯaarana kiyiiriny, wala ki-yǝniisǝ-nǝ yǝthi Allah.
Sherikǝ kwǝthi Kweeleny.
(Maṯṯa 26:26-29Mɔrgus 14:22-25Luuga 22:14-20)
17 Laakin ŋɔ ŋinḏi tǝ, nǝŋseere naŋni ethi biɽǝthǝ yiriny mac, kaka nǝṯi-gwɔ ṯɔɽɔmaṯṯa ṯaalɔ ere ǝthi ŋiɽaŋali-na ŋisaaw mac, laakin ǝṯir-ǝni ŋigii. 18 Nyii kwiniŋnalɔ ker-kerreny ethaarɔŋw, mǝ aaɽathi dɔŋw kǝniisǝ-nǝ ǝṯi ṯundǝnnǝnǝ naani daŋgal-na, na nǝnyii ǝmmini kwokwo rac ethaarɔŋw ŋiɽaŋal ŋɔ ŋir rerrem. 19 Ŋilŋithina rac ethaarɔŋw laazim a ṯundǝnnǝnǝ naani daŋgal-na, mindaŋ mǝr elŋethine-lɔ por-por daŋgal-na, mindaŋ mǝr elŋethine dedder kila lifirlli ki-ṯǝmminǝ-nǝ. 20 Kinaŋw nǝṯi ɔɽɔmaṯṯi dɔŋw, ǝṯi sherikǝ ere oro ŋgwa mac kwǝthi Kweeleny kwiithiŋǝ. 21 Nǝrṯoroŋw meele ethi ethne tǝ, ǝṯi iilalɔ ŋodor-ŋodor ethne-yi waalɔ mindaŋ ǝṯɔŋw naani kwette yaaŋwɔ-yi, nǝ kwɔthaathɔ ǝṯɔŋw urlǝli. 22 Ǝpǝ? Ŋaaŋa liti lǝthi dɔɔnɔŋw-na mac kwǝthi-gwɔ ithna, nǝ kwǝthi-gwɔ iithǝ tok mac-a? Alla ŋaaŋa linaŋna ethi ruusi kǝniisǝ-lɔŋw kǝthi Allah, mindaŋ ǝṯisi ṯɔrony mithǝ kila liti lǝthi kwomne kweere mac? Ŋindǝr ŋǝndu ŋigittathi-ŋa-gwɔ duŋgwunyii ethisi andaci ŋaaŋwɔsi ŋǝthi ŋiɽaŋal ŋɔ? Nyii kwɔŋǝsi biɽǝthǝ yirinyǝ? Bǝri, nyiiti kwɔŋǝsi biɽǝthǝ yiriny ḏuṯ.
23 Kaka tǝ ŋa ŋaava-nyji naanɔ-gwɔ Kweeleny nǝŋǝsi tǝllicǝ ŋǝniŋw, kulŋǝ-ṯǝ ŋga kimǝr-gi bɔɔŋwɔthi Kweelenyi kwǝni Yǝcu, nɔŋw dimmi rǝghiivǝ, 24 mindaŋ mɔŋw-ri ǝccǝ Allah shukran, nɔŋwsi undǝnǝ nɔŋwaarɔŋw, “Aŋna wiinyi wir wɔ wǝni ŋaaŋa. Ǝṯisi ǝrri ŋɔ ethi-ŋi kikithaayini nyuŋwɔ.” 25 Nǝrṯoroŋw ŋette-ŋette mǝr ethne tǝ, nɔŋw dimmi tiṯiraŋi nɔŋwaarɔŋw, “Tiṯira kɔrɔ tir wa@ḏ wiyaŋ wǝthi ŋin ŋiinyi. Ǝṯisi ǝrri ŋɔ ŋwɔɔmɔri tatap ŋwɔṯisi-ŋi ii, ethi kikithaayini nyuŋwɔ.” 26 Ŋǝni-ŋwɔ, ki-ŋwɔɔmɔr tatap ŋwɔṯi-ŋi yee rǝghiivǝ kɔrɔ, nǝ ǝṯisi ii ŋǝthi tiṯira kɔrɔ tok, ǝṯǝni lǝṯisi ruwǝzǝlɔ ŋǝthi ŋiɽany ŋǝthi Kweeleny mindaŋ mɔŋw aaɽa kimaara.
27 Ŋwɔṯaŋw mɔŋw yee kweere rǝghiivǝ alla mɔŋwsi ii ŋǝthi tiṯira tǝthi Kweeleny kwiti kwɔvthanna mac tǝ, ŋworo kaṯṯi kaka mɔŋgwɔ ǝkkici Kweelenyi puɽucur aŋna-yi nǝ ŋin-ŋi ŋuuŋun tok. 28 Ethi kwizi ecce rogɽo-na ruuŋwun kerreny, e-ta ŋwɔmǝ yee rǝghiivǝ nǝ ŋwɔsi-mǝ ii ŋǝthi tiṯira tok. 29 Nǝ kweere mɔŋw ethne, nǝ mɔŋwsi ii tok, kwiti kwilŋithi ma@na kwǝthi aŋna wǝthi Kweeleny mac tǝ, ǝṯɔŋwɔni kwithna nǝ kwiyǝnnǝ hɔkwɔma ki-rogɽo ruuŋwun tok. 30 Ŋindǝr-ṯǝ ŋɔ mindaŋ nǝrmǝ naani luuru daŋgal-na luumǝ nǝ lajla tok, mindaŋ nǝrǝni limǝ ai littǝzir. 31 Laakin mǝrecce rogɽo-na rǝri ker-kerreny tǝ, ǝreere iila ki-hɔkwɔm-na wǝthi Allah mac. 32 Laakin mǝnyji Kweeleny ǝccǝ haakima, nǝ mɔŋw tatti nyuŋwsi tok ta, e-ta ǝrinyjeere ǝccǝ haakima dɔŋw ṯurmun-thi mac. 33 Ŋwɔṯaŋw liyǝŋgǝri liinyi, maaɽathi dɔŋw ethi ethne tǝ, ǝṯi akkathisi kisǝn naana, 34 na mǝ yaaŋwɔ yee kweere tǝ, ethɔŋw ithna dɔɔnɔ, mindaŋ mǝŋǝsi Allah ere ǝccǝ haakima mac kinaŋw maaɽathi dɔŋw. Nǝ ŋa ŋithaathɔ ethir naani mindaŋ mǝnyii iila tǝ, ŋǝsi-mǝ iisacci.