Miomba Ozo ta Lui Awi rota
1 Male ämiri ta ono tana oyine ädrupii maro, tase ka'dobe zutui amaro se kesobe Musa vo ri ana. Ànya cini a'dote ŋgagaga 'dikolo ro zele, ago vona cini lävute londro ro Gyi'desi Okaro yasi. 2 Vona cini abapatisite 'dikolo ndi gyi'desi be ya oso'bai ro Musa vo. 3 Vona cini nyayi ambata tori rote 4 ago mvuyi ŋgaumvuro tori ro kpate. Ànya mvuyite ni luutu tori ro se oyibe ànya be ana yasi; ago luutu se ana ni Kristo andivo owo. 5 Caoko Lu ko yai'dwesi amba ànyaro be, ago avo ànyaro eperete vocowa ya.
6 Ago tase cini ono taka'daro yi ämäri, ama embaza ko ŋgakozi olene, oso ànya koyebe ronye, 7 ko lui awi mätune, oso rukä ànyaro koyebe ronye. Oso taegyi katabe ronye ekye: “Lidri rite vuru karama onyane se zarute ta 'diufuro wa si ro ndi ronyi be.” 8 Beṛo ko ämiri taenji ronyi oyero oyene, oso rukä ànyaro koyebe ronye ago kutu 'buteritu fonätu ànyaro todrate u'du alo ya. 9 Beṛo ko ämäri ta Opi ro ojone, oso rukä ànyaro koyebe ronye, ago utufu ànya te ini si. 10 Beṛo ko ämäri driovine, oso rukä ànyaro koyebe ronye, ago utufu ànya te Malaika Odra rosi.
11 Tase cini ka'dobe ànyari kwoi orivoya taka'daro yi azii ri, ago egyi ànya te vuru miomba ozoza ämäri. Tana mà ori tuse ädu 'bädri ro ka oyebe ikyine sina ya.
1-Peter-2-11
12 Nda se kabe tausu ekye ya edre ŋgyiri ka'do taoti be kadoro ukyi nda o'de 'da. 13 Taojoro se cini kabe drio'be ami be ni se kabe ikyi ondoalo lidri ri owo. Oko Lu ka tao'ba ndaro ätina, ago nda o'bana ami ko ojone ndrani mbara amiro edrero ŋgyiri drisi; tuse a te ami ojo sina si, nda ozona mbara 'da ämiri anya iŋgyiza, ago ozona liti ruoparo 'da ämiri vo opaza.
14 Ka'do inye bereazii maro, mina ami pere ni mätu lui awi ro yasi. 15 Ma ata ämiri oso lidri tauni be ri ronye; mìpe vure tase mabe atana ro andivo amiro si. 16 Kofo se màbe ŋga umvu sina Ŋgaonya Tandrwedri Opi roya ago se màbe aro'boya ozo Lu ri tana ro; ondro mà te ŋga umvu ni kigyesi; mà kari Kristo ro la'dona. Ago ambata se mà be towana; ondro mà te onyana, mà ugu lomvo Kristo ro la'dona. 17 Tana duŋguṛu ambata ro orivoya alodi, ama cini, ca amba; orivoya lomvo alodi yi, tana ama cini mà duŋguṛu alodi na 'do la'do.
18 Nyusu ta lidri Yisaraele ro; ànya se kabe ŋgase alote tori ro onyana, la'doyi ruindu se vo tori oloro ya Lu ri te. 19 Ka'do inye, matana 'bo ndi makye lu awi kode ŋgaonya se ozote rigye gindi endaro ŋga yi ya? 20 Hwa! Ma ugu ata makye ŋgase alote tori ro vo tori oloro taomaako'ba ro dri ozote demonai ri, ko Lu ri. Ago male ko ämiri a'done ŋga la'do'bai ro demonai be. 21 Minina ko ŋgaumvune ni kofo Opi ro yasi ago kpa ni kofo demonai ro yasi; minina ko ŋgaonyane ni tara'biza Opi ro drisi ago kpa ni tara'biza demonai ro drisi. 22 Kode inye'do male Opi o'bane a'done yaoko be ya? Inye'do musube mbara amaro ndrani nda drisi ya?
23 Ànya ekye: “Aletadrite ämäri ŋga cini oyene.” 'Do ndi endaro, oko ŋga cini ko orivoya kado. “Aletadrite ämäri ŋga cini oyene” Oko ŋga cini orivoya ko 'diopaoparo. 24 Beṛo ko 'dialo ri ugu ŋga uṛine ta modo ndaro rota, oko ta azii rota ayani.
25 Ami orivoya dritai ro ŋga cini se agyete vo iza logyero ya onyane, teinye ta azaka ejiako tana ro tana ta tavousu ya amiro rota. 26 Tana oso taegyi katabe ronye ekye: “'Bädri ndi ŋgase cini kigye ono be orivoya Opi ro.” 27 Ondro taomaako'ba keji mi te ŋgaonya onya ago miratate oyine, minya ŋgase a'babe mikandra 'do, teinye taejiako tana ro tana ta tavousu ya miro rota. 28 Oko ondro 'diaza katate miri ekye: “Ŋgaonya ono ozote lui awi ri,” ka'do inye minya ŋgaonya ana ko, ta nda se kititabe miri rota ago ta tavousu ya rota, 29 'do ko, tavousu ya modo miro rota, oko ta tavousu ya 'dina 'do ro rota.
Ka'do inye, 'dooko, mano aza keji ta gwo ekye: “Dritai maro a drina o'bina tausu 'diazi rota etaya? 30 Ondro ma aro'boya oye Lu ri ta ŋgaonya maro rota, ka'do inye 'diaza mawona ma gwo ta ŋgaonya se maye aro'boya be oye tana ro ono ta etaya?”
31 Ka'do inye, ŋgase nyàbe oyena, kode nyà onyana kode umvuna, miye ri cini räṛu Lu rota. 32 Miri ori liti se kunina ko o'de toromoga ozone Yudai ri kode Atrai ri kode känisa Lu ro ri 'do aya. 33 Miye kpa oso mabe oyena ronye, mojote lidri o'bane riyä ro ŋgase cini mabe oyena ya, ko takado modo maro ro ugu tavona usune, oko takado 'dicini ro ayani, tana apa ànya robe.
Bɔɔlɔs mɔŋgwɔ ulici lizi ethi rucci riiɽuwǝnǝ.
1 Nyii kwɔnaŋna-ŋǝsi ethi kithaayini liyǝŋgǝri liinyi papa-ŋwɔsi lǝri kila lukwuɽubǝthisi lebleth-lɔ tatap, na nǝr ṯamthɔ tatap bahar-gina. 2 Na nǝr aari @ammiḏa tatap lebleṯh-li nǝ ki-bahar-na tok, mindaŋ nǝroro lǝthi Muusǝ. 3 Nǝr yee tatap ethneya wir ŋilim, 4 na nǝr ii tatap ŋaaw ŋir ŋilim. Na nǝr ii ŋaaw ki-liiɽi-na lir ŋilim kila likwakithathi ŋunduŋwsi-lɔ; nǝ nǝṯǝ liiɽi kila ǝni Kwɔrɔstɔ. 5 Laakin luuru nǝ-li Allah ere aamina mac; mindaŋ nǝr ai ki-sahraa-na.
6 Ŋwɔṯaŋw nǝ kwomne-ŋgwɔ ǝrrini kwir mǝthǝl kwǝri, ethi ulici nyuŋwsi mindaŋ etheere ǝthi sɔɔrɔma kwigii mac kaka-ṯǝ nǝrrǝrsi-gwɔ. 7 Ǝṯeere kwocce riiɽuwǝlɔ mac, kaka nǝrrǝrsi-gwɔ lokwo deŋgen-na. Nǝ kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw, “Nǝ lizi naanalɔ, nǝr ii na nǝr ethne, mindaŋ nǝr diiɽi nǝr irṯi.” 8 Laazim ǝreere ṯiŋacci ŋiiɽinǝ rogɽo-lɔ rǝri mac, kaka nǝrrǝrsi-gwɔ lokwo deŋgen-na, mindaŋ nǝr ai alfa ṯuɽi ṯoɽol laamin lɔtɔpɔt. 9 Laazim ǝreere ṯǝccici Kweelenyi mac, kaka nǝrrǝrsi-gwɔ lokwo deŋgen-na, mindaŋ nǝsi yimǝw ɽeenye, 10 wala ethi ǝrmithǝthǝnǝ, kaka nǝrrǝrsi-gwɔ lokwo deŋgen-na, mindaŋ nǝsi meleka kwǝthi ŋiɽany kiirasalɔ. 11 Ŋwɔṯaŋw nǝ kwomne ŋgwɔ tatap ǝrrinici ŋunduŋwsi ethisi ulici lithaathɔ, mindaŋ nǝr lothone ŋa ethi ulici nyuŋwsi. Kaka nɔrɔr-gwɔ nyiiŋǝ linaanɔ ki-lɔɔmɔr-la kɔlɔ limǝ aadithi ethi ernene. 12 Ŋwɔṯaŋw mǝ kweere aarɔŋw nyii ŋgwɔ kwǝnyjǝ ŋwaara-lɔ tetter, ethɔŋw aŋranni mindaŋ ŋweere iidi mac. 13 Ṯimɔmma ṯiti ṯeere mac ṯǝṯi-ŋǝsi mɔmmi ṯir ter, illi ṯǝ kitha ṯǝṯi mɔmmi liziŋwunǝŋi tatap. Allah wǝni wirllalɔ witi winḏi ethi duŋgwǝci ṯɔmɔmma ṯeere ethi mɔmmi ŋaaŋwɔsi ṯiṯi ṯinḏiŋǝ ethǝthici ŋɔmana mac, wɔŋǝsi inḏǝthǝ ŋɔma ethi indinyanni ṯurvǝ naana ki-lɔɔmɔr-lɔ kila lǝṯi-li mummuni, mindaŋ mɔŋw inḏǝthǝ ŋaaŋwɔsi ṯaay ṯǝthi-thi arṯathalɔ.
14 Nǝrṯoroŋw liyǝŋgǝri liinyi lamɽa-nyji, ṯuccǝr ṯɔgwɔccalɔ-na tuk ṯǝthi riiɽu. 15 Nyii kwandica-ŋǝsi kaka lizi lǝthi yǝnǝ, imba ǝcccrsi haakima ŋa ŋandisa-nyji. 16 Nǝ tiṯira ṯǝthi ṯɔrtatha tǝṯir ɔrtatha, titi tindǝr tǝṯir-ri ɔɽɔmɔṯṯi ki-ŋɔmath-na ŋǝthi ŋin ŋǝthi Kwɔrɔstɔ mac-a? Nǝ rǝghiiv rǝṯirsi undǝnǝ riti rǝṯir-ri ɔɽɔmɔṯṯi ki-ŋɔmath-na ŋǝthi aŋna wǝthi Kwɔrɔstɔ mac-a? 17 Nǝ kaka a-naanɔ-gwɔ rǝghiiv rɔtɔpɔt, nǝ nuurur-vǝ kinnǝni nyiiŋǝ tok, nǝrtoro aŋnana wɔtɔpɔt, kaka nǝṯir-gwɔ ɔɽɔmɔṯṯi ki-rǝghiiv-nǝ rɔtɔpɔt. 18 Iisarsi-ṯi ŋǝthi lizi lǝthi lsraa-iil; kila lǝṯi yee kiraama, liti lǝṯi ɔɽɔmɔṯṯi ki-ŋwɔthgwun-lǝ mac ŋwɔthi Allah-a? 19 Ŋiɽaŋal ŋiinyi ŋɔ ŋǝni ǝyǝ? Ethne wa wǝṯir rillici riiɽuwǝlɔ wir ŋiɽaŋal ŋeere-ya, alla riiɽu rir ŋiɽaŋal ŋeere? 20 Bǝri! Nyii kwaarɔ-ŋwa, kwomne ŋgwa kwǝṯi kila liira ṯǝmminǝ undu kworo kwir kiraama kwǝni kwǝṯir rillici shayaaṯiina-lɔ nǝ Allah tǝ bǝri. E-ta ninyeere naŋni ŋaaŋwɔsi ethǝthi ŋɔmathi shayaaṯiin-gi mac! 21 Ŋaaŋa liti lǝthi ŋɔma ethii tiṯiraŋ-ri tǝthi Kweeleny, nǝ tǝthi shayaaṯiin tok mac. Nǝ neere ǝthi ŋɔma mac ethi ethne ki-ṯerbeeza-la ṯǝthi Kweeleny nǝ ṯǝthi shayaaṯiin tok mac. 22 A kwɔnaŋnar ethi ɔkkwazi Kweelenyi ethi kee ŋiɽanya? A kwɔfirllir nyiiŋǝ beṯṯen ethi duŋgwun-lǝ?
23 “Kwomne tatap kwɔvthannica-nyii”, laakin nɔŋweere ǝthi ṯimǝccǝ-nǝ tatap mac. “Kwomne tatap kwɔvthannica nyii”, laakin nɔŋweere ǝthi ŋɔma tatap ethi dɔŋgwɔ-ŋgwazi lizi mac. 24 Ǝṯɔŋw apranna kweere kwomne naana kweere ki-rogɽo mac, laakin ŋwɔsi kǝniny apprasi naana lithaathɔ. 25 Ŋaaŋa lir hɔrr ethi yee yiithi yette nyithak yǝṯirsi liṯṯa ki-suug-nǝ, liti lir rɔgwor-na riɽǝ-riɽǝn mac, sǝbǝb-gi kwǝthi ŋiɽaŋal ŋǝthi rɔgwor raalɔ. 26 Kaka naarɔ-gwɔ Kiṯaab-ŋwɔ, “Wurǝyu-ŋǝ kwomne-gi tatap kwɔnaanɔ-gwɔna, kwǝthi Kweeleny kwɔrɔ.” 27 Mǝŋǝsi kwizi kweere kwiti kwǝthi ṯǝmminǝ mac ɔrnaci ethneya mindaŋ mǝmmini etheele tǝ, ǝṯi yee kwomne kweere nyithak ŋgwa kwɔr-ŋǝsi inḏǝthǝ liti lir rɔgwor-na riɽǝ-riɽǝn mac, sǝbǝb-gi kwǝthi ŋiɽaŋal ŋǝthi rɔgwor raalɔ. 28 Laakin mǝŋǝsi kweere ǝccǝŋw, “Ethne wɔ wir kiraama wirllicǝr riiɽuwǝlɔ”, ŋwɔṯaŋw tǝ, ere yee ethneya wa mac, sǝbǝb-gi kwǝthi ŋgwa kwandica-ŋǝsi ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯɔgwor ṯuuŋwun, 29 ŋiti ŋir ŋǝthi rɔgwor raalɔ mac, laakin ŋǝthi ṯɔgwor ṯǝthi ŋgwa kwɔthaathɔ. Ya a kweere ɔṯalɔ ŋwaarɔŋw, “Arpa hɔrriiyya wiinyi wotho-pǝ winḏi kwizi ŋgwa ethi riici nyuŋwɔ keereny-gi ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯɔgwor ṯuuŋwun? 30 Mǝnyii ǝccǝ Allah shukran ethne-yi, e-ta ŋǝni ǝyǝ ŋǝnyii-ŋi kwizi ǝrmici ethne-yi wǝccǝny-yi Allah shukran?”
31 Nǝrṯoroŋw ŋeere nyithak ŋǝsi ǝrri, nithnaŋa-gwɔ alla niithiŋǝ-gwɔ, ǝrrǝrsi ŋɔ tatap ethi-ŋi nii Allah-na. 32 Aamir naanɔŋw ŋethre ŋisaaw, liti lɔṯɔgdasa Yahuuḏǝ wala kila lir Umam wala lǝthi kǝniisǝ kǝthi Allah. 33 Ǝrrǝrsi kaka ṯǝ ŋa ŋǝṯi-nyji ǝrri ethǝmi lizi-nǝ kwomne-gi tatap kwǝṯi-nyii ǝrri, kwiti kwǝṯi-nyii apranni naana kweere mac kwisaaw, laakin ǝṯinyǝni kwǝṯisi ǝrrici ŋǝthi faayithana kwǝthi tatap, mindaŋ mǝr kilaaw.