1 Ni Paulo, se äzite ole Lu rosi a'done lazo'ba Kristo Yesu ro resi, ago ni ädrupi amaro Sosetene resi.
2 Känisa Lu ro se orivoya Korineto ya ri, vona se cini äzite a'done lidri alokado Lu ro, se a'dote ndaro rumora ya Kristo Yesu be, troalo lidri cini vo cini yasi se kabe Opi amaro Yesu Kristo mätu, Opi ànyaro ago amaro.
3 Ka'do inye Lu Täpi amaro ago Opi Yesu Kristo ro kozo tai'dwero ndi taliatokpe be ämiri.
Äṛu Kristo ya
4 Ondoalo ma aro'boya oye Lu maro ri ta amiro ta tana ta tai'dwero se nda kozote ämiri Kristo Yesu si rota. 5 Tana rumora Kristo be si nya'dote ŋgadriamba be ŋga cini yasi, ata cini ndi tauni cini be. 6 Lazokado ta Kristo rota a'dote ŋgyiri ya amiro ya, 7 ago taepe ami kote ni äṛu alodi uruvoya oso nyàbe ruka'da Opi amaro Kristo Yesu ro ugu kotena ono ronye. 8 Nda ätina ami kpa ŋgyiri le äduna ya, tana 'dooko nya'dona 'da taenjiako tu Opi amaro Yesu Kristo ro rosi. 9 Beṛo ta oyine Lu ya, Lu se kuzi ami te a'done rudro'be be Ŋgwa ndaro Yesu Kristo, Opi amaro be ono.
Rulonyi Känisa ya
10 Drikaca Opi amaro Yesu Kristo ro rosi ma rulo'ba ami cini ri, ädrupii maro, tadriolene tase nyàbe atana be, tana rulonyi ka'do robe i'do ami lako. Nya'do kpeye rudro'bedro'bero, a'done toto tavousu alodi be ago ta alodi be. 11 Tana lidri rukä ni katidri Kuloe ro yasi itiyi tate märi ŋbelero, ädrupii maro, anjioko ekye kalaope orivoya ami lako. 12 Mi'ba miti tana te liti ono yasi, ami alo alo nyà ta toto ata. Alo ka ata ekye, “Ma oso Paulo vo;” aza ka ata ekye, “Ma oso Apolo vo;” aza ka ata ekye, “Ma oso Petero vo;” ago aza ka ata ekye, “Ma oso Kristo vo.” 13 Inye'do Kristo a'do ndi lonyilonyi ro gboko ro ya? Inye'do Paulo dra ni taka dri ta amiro ta ya? Inye'do abapatisi ami te taeri'bai Paulo ro roya?
14 Maye aro'boya Lu ri tana mabapatisi aza amiro ko e'be gialo Kurisepo ndi Gayo be ayani. 15 Ka'do inye, 'diaza unina ko atane ekye, abapatisi ami te taeri'bai maro ro. 16 (Aba owo! mabapatisi Setepano ndi katidri ndaro be kpa; oko mäni ko tana oyine kode mabapatisi 'diazaka kpa ndi.) 17 Kristo zo ma kote bapatisi oyene. Nda zo ma te Lazokado opene, ago tana itine ko kala tavouni lidri ro rosi, tana ukyi o'ba odra Kristo ro taka dri ana mbara na apa 'da.
Kristo ni Mbara ago Tavouni Lu ro owo
18 Tana lazo ta odra Kristo ro taka dri ro orivoya ta awi yi ànya se kujete ri; oko ama se apate ri anya orivoya mbara Lu ro yi. 19 Taegyi ka ata ekye:
“Meperena tavouni tavouni'bai ro 'da,
ago tauni tavotenyi'ba ro manana 'da.”
20 Ka'do inye, e'be tavouni'ba te eŋwaro ya? Kode tavotenyi'ba e'bete eŋwaro ya? Kode kaladiṛi'bai tauniekye 'bädri ono ro eŋwaro ya? Lu ka'date anjioko tavouni 'bädri ono ro orivoya amaama yi!
21 Tana Lu tavouni ndaro ya 'ba te rritiro lidri ri nda unine tavouni modo ànyaro rosi. Oko, ŋgase abe uzina lazo amama se mabe opena ono si, Lu ratate ànya se kabe taoma opaza. 22 Yudai leyi talaro ro tana ka'daza, ago Girikii kayi tavouni uṛi. 23 Oko ama, ma Kristo se otote ana ope, lazo se ono a'dote o'de toromoga ro Yudai ri ago ta awi ro Atrai ri; 24 oko ànya se Lu kuzite, Yudai ndi riti Atrai be ri, lazo ono orivoya ni Kristo, nda se orivoya ni mbara Lu ro ago tavouni Lu ro owo. 25 Tana ŋgase kabe landre oso amaama Lu ro orivoya tavouni ndra be ni tavouni lidri ro ri, ago ŋgase kabe landre oso mbaraako Lu ro orivoya mbara be ndrani mbara lidri ro ri.
26 Ka'do inye miyi a'do se nyà'do be tana, ädrupii maro, tuse Lu kuzi ami be si ana. Ŋgaondre lidri ro voro ami fere orivoya tavouniekye yi kode mbaraekye yi kode 'di'desi para yi. 27 Lu njite ŋgase 'bädri kabe tana o'ba ŋga amamaro ayani tana ko'ba tavouni'bai robe driupiro, ago nda njite ŋgase 'bädri kabe ondrena mbaraako ayani tana ko'ba mbara'bai robe driupi ro. 28 Nda njite ŋgase 'bädri kabe voondre driigye vuru ro ago kabe mawona ago kabe tana usu ta awi ro 'do ayani, tana kepere ŋgase 'bädri kabe tana o'ba tapara ro iyi robe. 29 Ta ono ro 'diaza unina ko driuŋgyine Lu kandra. 30 Oko Lu ezi ami te le rumora Kristo Yesu be ya, ago Lu 'ba Kristo te a'done tavouni amaro. Nda si a'ba ama te ŋgye Lu be; ma'dote lidri alokado Lu ro ago a'bate dritai ro. 31 Ka'do inye, oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Nda se kolebe driuŋgyine beṛo ndäri driuŋgyine tase Opi koyete ya ayani.”
Ṯaaginna ṯǝthi Bɔɔlɔs.
1 Nyii ŋgwɔ kwɔlɔccɔ-ŋǝsi kwǝni Bɔɔlɔs kwɔrnɔṯɔ Allah ṯɔgwor-thi ṯuuŋwun ethoro kaavɔr kǝthi Kwɔrɔstɔ kwǝni Yǝcu. Suusṯaanus kwir ǝŋgǝri kwǝri ŋgwɔ kwɔnaaniny-gi kɔnɔŋw.
2 Nyii ŋgwa kwɔlɔcca-ŋǝsi lǝthi kǝniisǝ kǝthi Allah kinaanɔ Kɔɔrɔnthɔɔs, kila limǝ suuɽunni Kwɔrɔstɔ-ŋgi kwǝni Yǝcu, lɔrnɔṯɔrsi ethi rillinǝlɔ ter lizi-li kila tatap lǝthi ǝzir naana tatap, lǝṯi ɔrtatha yiriny yǝthi Kweeleny kwǝri kwǝni Yǝcu Kwɔrɔstɔ, kwir Kweeleny kweeŋen nǝ kwǝri tok:
3 Ethi ne@ma nǝnni naaniŋa-gwɔ, nǝ ŋiiɽǝnnǝ ŋinḏi naanɔ-gwɔ Allah wir Papa kwǝri nǝ Kweeleny kwǝni Yǝcu Kwɔrɔstɔ.
Ne@ma kwǝthi Kwɔrɔstɔ kwǝṯɔŋw inḏǝṯṯǝ lizi.
4 Nyii kwǝṯi ǝccǝ Allah shukran ŋwɔɔmɔri tatap ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝni ŋaalɔ, nǝ ŋǝthi ne@ma kwǝthi Allah kwinḏǝthǝŋw ŋaaŋwɔsi ethi Kwɔrɔstɔ-na kwǝni Yǝcu. 5 Ethi Kwɔrɔstɔ-na, noro lɔrṯɔ kwomne-gi tatap, kwir kandisa-ŋa ṯilŋiṯṯa-thi tatap. 6 Kaka mǝgwɔ shahaaḏa kwǝthi Kwɔrɔstɔ ǝnḏǝlɔ daŋgal-na tetter. 7 Mindaŋ mǝrŋǝsi ere iraci ŋeere mac ŋir haḏiiyyǝ wǝthi Ṯigɽim, kaka nǝkkicǝ-ŋǝ-gwɔ ṯurwǝnnǝlɔ kizǝn ṯǝthi Kweeleny kwǝri kwǝni Yǝcu Kwɔrɔstɔ. 8 Kwundǝr-ṯǝ kwɔŋǝsi firllasi-la mindaŋ mǝ ṯurmun ernene, liira lɔɔma-na leere ki Laamin-la lǝthi Kweeleny kwǝri kwǝni Yǝcu Kwɔrɔstɔ. 9 Allah wirllalɔ, wɔrnaca-ŋǝsi ŋɔmathi ŋǝthi Tɔr tuuŋwun tǝni Yǝcu Kwɔrɔstɔ kwir Kweeleny kwǝri.
Ṯundǝnnǝnǝ kǝniisǝ-nǝ.
10 Nyii kwutuurǝccǝ-ŋǝsi-lɔ tur liyǝŋgǝri, yiriny-yi yǝthi Kweeleny kwǝri kwǝni Yǝcu Kwɔrɔstɔ, ethi ŋiɽaŋal ŋaalɔ oro ṯuunyu ṯɔtɔpɔt, mindaŋ mǝ ṯundǝnnǝnǝ ere naani daŋgal-na mac laakin ethoro-na lɔtɔpɔt lǝthi fikirǝ kwɔtɔpɔt, nǝ karatha kɔtɔpɔt. 11 Kaka mǝnyii-gwɔ lizi lǝthi dɔɔnɔ kwǝthi Khuluuwi andaci nǝraarɔŋw, ŋurrǝthǝ ŋǝṯi naani daŋgal-na liyǝŋgǝri liinyi. 12 Ŋiɽaŋal ŋiinyi ŋǝniŋw, kaka nǝṯi-gwɔ leere-leere daŋgal-na aarɔŋw, “Nyii kwir kwǝthi Bɔɔlɔs”, ya “Nyii kwir kwǝthi Abɔllɔɔs”, ya “Nyii kwir kwǝthi Bɔṯrɔs”, ya “Nyii kwir kwǝthi Kwɔrɔstɔ.” 13 Kwɔrɔstɔ kwundǝnnǝnǝ? Bɔɔlɔs kwǝyicǝ-ŋǝsi ki-ŋwuuɽi-lǝ? Alla ŋaaŋa laari @ammiḏa yiriny-yi yǝthi Bɔɔlɔs? 14 Nyii kwǝccǝ Allah shukran kaka niti nǝccǝny-gwɔ kweere @ammiḏa daŋgal-na mac, illi Kiriisbus-ŋǝ Ghaayuus-gi ṯɔɽɔk, 15 mindaŋ ethi kweere daŋgal-na ere aarɔŋw mac, kwaari @ammiḏa yiriny-yi yiinyi. ( 16 Imba, nyii kwǝccǝ dɔɔnɔ-ŋwɔ @ammiḏa kwǝthi Isṯifaanaas tok. Laakin ninyeere kithaayini kwokwony kweere mac kwɔmǝ-nyii ǝccǝ @ammiḏa.) 17 Kaka niti nɔɔsany-gwɔ Kwɔrɔstɔ ethi aari @ammiḏa mac. Laakin ethi kǝniny aari bǝshirǝ Inyjiilǝ, kwiti kwɔgittathɔ ki-ṯǝthinǝ yǝnǝ ṯǝthi lizigwunǝŋ mac, mindaŋ etheere irṯasi ŋɔma-lɔ mac ŋǝthi ŋwuuɽi ŋwɔthi Kwɔrɔstɔ.
Kwɔrɔstɔ kwir ŋɔma ŋǝthi Allah, nǝ ṯǝthinǝ yǝnǝ.
18 Kaka nɔrɔ-gwɔ ŋwuuɽi ŋwɔɽɔmɔthalɔ ŋǝɽiyǝŋ, ki-lizi kila linḏi ethi kiirathalɔ, laakin dǝŋgǝr-ŋgi tǝ, nyiiŋǝ kila limǝ kilaaw, nǝroro ŋɔma ŋǝthi Allah. 19 Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw,
“Nyii kwugii ṯǝthinǝ yǝnǝ ṯǝthi kila lǝthi yǝnǝ,
nǝ nyiiri ŋishaaṯira kithaay ŋǝthi lishaaṯir.”
20 Kwende ŋgwa kwǝthi yǝnǝ? Kwende ŋgwɔ kwir mɔ@allim kwǝthi Sherii@a? Kwende ŋgwa kwǝṯi ɔppathalɔ ki-ŋwɔɔmɔr-la ŋwɔ? Allah witi wuruusǝ ṯǝthinǝ yǝnǝ ṯǝthi ṯurmun ŋaɽiyǝŋ mac-a? 21 Nǝ Allah tǝ ki-ṯǝthinǝ yǝnǝ ṯuuŋwun, nɔŋw ṯiinyini lizi ethi elŋe ŋunduŋw ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯǝthinǝ yǝnǝ ṯeeŋen. Ŋwɔṯaŋw nǝ Allah kittatha ethisi kilǝthi kila limǝ ǝmmini ŋiɽaŋal-ŋi ŋir “ŋeeɽer” ŋǝṯiny-ŋi aari bǝshirǝ. 22 Kaka nǝṯi-gwɔ Yahuuḏ naŋninni ŋilimalɔ, nǝ Yuunaaniiyyiin tǝ, ǝṯir naŋninni ṯǝthinǝ yǝnǝ. 23 Laakin ǝri-nyii-tǝ aari nyii bǝshirǝ Kwɔrɔstɔ-ŋw kwaayɔ ki-ŋwuuɽi-lǝ, kwir ṯɔthɔgdasa naanɔ-gwɔ Yahuuḏ, nǝ ki Umam tǝ, nǝroro ŋǝɽiyǝŋ. 24 Laakin ki-lizi kila limǝrsi ɔrnɔṯa, lir Yahuuḏ-ŋǝ Yuunaaniiyyiin-ŋǝli, nǝ Kwɔrɔstɔ oro ŋɔma ŋǝthi Allah, nǝ ṯǝthinǝ yǝnǝ ṯǝthi Allah tok. 25 Kaka nǝṯi-ŋwo ŋǝṯiyǝŋ ŋǝthi Allah ṯamthɔ-la pur-pur ṯǝthinǝ yǝnǝ ṯǝthi lizigwunǝŋ. Nǝ ṯajla ṯǝthi Allah ferlle beṯṯen ethi ki-ṯifirilala ṯǝthi lizigwunǝŋ.
26 Ŋwɔṯaŋw liyǝŋgǝri liinyi; kithaayinar kinaŋw nɔrnɔṯɔr-ŋǝsi ŋaaŋa lɔrtɔ ṯatha. Neere uri kila mac lǝthi yǝnǝ, ya luurǝnnǝ ŋɔma-na, ya lɔppa ŋɔɔrɔ yǝnǝ. 27 Laakin nǝtǝ Allah allana ŋgwa kwir ŋǝɽiyǝŋ ki-ṯurmun-nǝ ethisi inḏini kila @eeba lǝthi yǝnǝ, na nǝ Allah allana ŋgwa kwir koɽɔgoṯ ethisi inḏini @eeba kila lifirlli. 28 Nǝsi Allah allana kila lǝnǝlɔŋw, nǝ kila lǝṯirsi ruusǝlɔŋw ki-ṯurmun-nǝ, lǝṯir-li aarɔŋw liti lǝthi faayitha-na kweere mac, mindaŋ mɔŋw kii ŋgwa kwǝṯi-gi ṯurmun aarɔŋw kwisaawi. 29 Mindaŋ mǝ kwizigwunǝŋ ere kweere mac kwǝllini kiyǝnǝ yǝthi Allah. 30 Wɔndǝr-ṯǝ wir ṯuwǝ ṯǝthi ŋimiitha ŋaalɔ ethi Kwɔrɔstɔ-na kwǝni Yǝcu, ŋgwɔ kwɔmǝ Allah ruusi ṯǝthinǝ yǝnǝ ṯǝri, nǝ ŋirllalɔ ŋǝri, nǝ ṯusuuɽunnǝ ṯǝri, nǝ ṯallithisa ṯǝri tok. 31 Ŋwɔṯaŋw nǝr lothone ŋaarɔŋw,
“Ethi ŋgwɔ kwǝṯi allini ki-rogɽo, ǝllini Kweeleny-ŋgi.”