Aga Yesu Tezo Nazareta ya
(Matayo 13:53-58Luka 4:16-30)
1 Yesu e'be vo ana te ago oyite kovole 'ba'desi 'ba ndaro roya, taeri'bai ndaro soyite nda vo. 2 Sabata si oko nda eto ŋgaemba te zotaeriro ya. Lidri amba orivoya lau; ago ondro ànya keriyi ta ndaro te oko, ànya cini a'doyite larolaro ro. Ànya ejiyitate ekye: “Nda usu tase cini ono teni eŋwaro ya? Tavouni se ozobe ndäri ono e'di ya? Nda ka talaro ro oye eŋwanye ya? 3 Inye'do nda ṛo ko ni kyikyi ice edero, ŋgwa Maria ro, ago ädrupi Yakoba, Yosepa, Yuda ndi Simona be roya? Endreŋwa ndaro ka ori ṛo ko noŋwa ya?” Ago ànya gayi nda tezo.
4 Yesu atate ànyari ekye: “Aro nebi te vo cini yasi e'be gialo aro nda ko 'ba'desi 'ba modo ndaro roya ago 'didiri ndaro lako ndi katidri modo ndaro roya.”
5 Nda ni kote talaro ro oyene lau, toto nda 'ba drí ndaro te lidri fere se adravoro ana lomvo ago ede ànya te. 6 Nda laro tawi, tana lidri a'do kote taoma be.
Yesu Zo Taeri'bai 'Butealo Foritu Ndaro te Taope
(Matayo 10:5-15Luka 9:1-6)
'Dooko Yesu oyite 'baŋwà se gbikyi lau ana yasi, ugu lidri emba be. 7 Nda zi taeri'bai 'butealo foritu te voaloya ago zo ànya te ba riri. Nda ozo drikaca te ànyari torii undiro lofoza. 8 Ago ta ànya te ekye: “Mìru ŋga aza ko ami yibe aba amiro ya e'be gialo dofo aba ro; ca ambata, ca gbolo drilämi'ba ro, ca parata kpäkä amiro ya. 9 Mìso katala, oko mìru boŋgo osoro kinjona ko.” 10 Nda ata kpate ànyari ekye: “Ondro äru ami te yai'dwesi oko, miri zo alo 'do ya madale nyè'be vo ana gwo. 11 Ondro ka'do nyìkyite 'ba'desi se lidri na ru ami ko yai'dwesi kode eri ta amiro ko 'do ya oko, nyè'be anya ago mìyo durufu na ni pa amiro yasi. Tana ka'do robe tazevoedreza ànya lomvo!”
12 'Dooko ànya oyiyite ago peyitate anjioko beṛo lidri ri drietane ni takozi ànyaro yasi. 13 Ànya lofoyi demonai amba te tesi, ago mbiṛiyi ido ice ido ro rote lidri amba adravo ro lomvosi ago ede ànya te.
Odra Yoane Bapatisi'ba ro
(Matayo 14:1-12Luka 9:7-9)
14 Ago 'Bädri'ba Eroda eri tase cini ono tana te, tana liku Yesu ro larirute vo cini yasi. Lidri azaka kayi ugu ata ekye: “Yoane Bapatisi'ba go adrite! 'Bani nda orivoya mbara ono be talaro ro oyeza wo.” 15 Caoko, rukäna, atate ekye: “Nda ni Eliya owo.” Azakana ekye: “Nda nebi yi, laba gi oso alo aza nebii se kyeno kai ro ronye.”
16 Ondro Eroda keri tana te oko, nda atate ekye: “Nda ni Yoane Bapatisi'ba owo, mätäṛi drî ndaro te ätu, oko nda go adrite!” 17 Eroda andivona ozotate Yoane urune, ago nda embe nda te ago 'bate kamba ya. Eroda yete inye ta Erodia rota, se nda gyete anya gica orivoya toko ädrupi ndaro Filipo ro owo. 18 Yoane Bapatisi'ba ugu atate Eroda ri ekye: “Ko kado miri toko ädrupi miro ro ogyene!”
19 Ta'dota Erodia 'ba yaoso te Yoane lomvo ago lete nda ufune, oko anya ni kote oyene inye tana ta Eroda rota. 20 Eroda turituri ni Yoane ri tana Yoane orivoya kado ago mano alokado yi, ta'dota 'ba nda te londro ro kamba ya. Nda le ta ndaro erine, caoko nda a'dote wiriwiriro amba ondro nda keri ta ndaro te tu cini si owo.
21 Äduro oko Erodia usu kandrakado anyaro te tu utitu Eroda ro rosi, ondro nda koye karama 'desi te dri'bai 'desi miri ndaro ro ri, 'desi kyila'bai ro ndi 'di'desii Galilaya robe ri owo. 22 Ŋguti Erodia ro ikyi ecite ago to läri te, ago tana si Eroda ndi ŋgwazii ndaro be tawi. Ta'dota Eroda atate ŋguti ana ri ekye: “Ŋgase milebe miri e'di ya? Ŋgase aza milebe mozona ndi miri.” 23 Nda atate anyari tao'ba amba si ekye: “Ma ruäṛu ŋgase aza nyabe ejina, ka'do ca amba oso miri 'bädri'ba maro telesina ronye mozona ndi miri!”
24 Ndi ŋguti ana fote tesi ago eji endre anyaro te ekye: “Mejina e'di ya?”
Anya zatadrite ekye: “Drî Yoane Bapatisi'ba ro.”
25 Ŋguti ana gote kovole ndrindri 'bädri'ba re ago ejitate ekye: “Male miri drî Yoane Bapatisi'ba ro ozone märi noŋwa yau deŋbele si!”
26 Tase ana 'ba 'bädri'ba te a'done tusuro amba, oko ta tao'ba se nda ko'babe ŋgwazii ndaro kandra ana rota nda ni kote ta anyaro ogane zo. 27 Ta'dota nda zo vookwa'ba aza te ota be drî Yoane ro ezine. Vookwa'ba se ana oyite ago cite kamba ya ago täṛi drî Yoane rote; 28 nda ezite deŋbele si ago ozote ŋguti ana ri ago anya ozote endre anyaro ri. 29 Ondro taeri'bai Yoane ro keriyi ta ono te oko, ànya ikyiyite ŋgyiyi avo ndaro te, ago seyite.
Yesu Ozo Ŋgaonya te Lidri Ndrani Kutu Nji (5,000) drisi ri
(Matayo 14:13-21Luka 9:10-17Yoane 6:1-14)
30 Lazo'bai egoyite ago dro'beyi iyi te Yesu be, ago itiyi tase cini ànya koyeyibe ago kembayi be te ndäri. 31 Ago lidri amba kayi eziikyi ago kayi ugu oyi ta'dota Yesu ndi taeri'bai ndaro be a'doyite teinye saa ako ŋga onyaza. Ta'dota nda atate ànyari ekye: “Mì'de mòyi pere vo aza ya se mà'do robe iṛe kigye tana nyòloli robe fere.” 32 Ta'dota ànya etoyi oyite toŋgo si vo aza ya toto andivo ànyaro iṛe.
33 Caoko, lidri amba ndreyi ànya te oyivoya ago niyi ànya dori, ànya oyiyite ni 'ba'desii cini yasi muyite mileya gyini drisi ago sayite vo ana ya käti ni Yesu ndi taeri'bai ndaro be ri. 34 Ondro Yesu kefote ni toŋbo yasi oko, nda ndre lowa amba te, ago ya ndaro nite ànya lomvo, tana ànya orivoya oso timele teinye lekye'ba ako ronye. Ta'doro nda eto ànya emba te ta amba si. 35 Ondro te tandrolero oko, taeri'bai ndaro ikyiyite ndare ago atayite ekye: “Ono orivoya vocowa yi ago yauono te tandrole yi. 36 Mi'ba lidri ono koyi, ago mi'ba ànya koyiyi vorogoŋwà se loto iyi yasi ago 'baŋwà yasi ŋga azaka ogyene andivo ànyaro ri onyane.”
37 Yesu zatadrite ekye: “Ami modo nyòzo ŋga aza ànyari onyane.” Ànya ejiyi nda te ekye: “Inye'do mile ämäri oyine ambata ogyene mo'di kaciro kama ritu (200) si ànyari onyane ya?”
38 Ago Yesu eji ànya te ekye: “Ami ambata be moda ya? Nyòyi mìndre.” Ondro ànya kusuyite oko, ànya itiyi tana te ndäri ekye: “Ambata nji ago ti'bi ritu.”
39 'Dooko Yesu atate taeri'bai ndaro ri lidri cini lonyine o'bane oraoraro ago orine vuru käyi lururo dri. 40 Ndi lidri rite vuru oraoraro gboko ro gboko ro rukäna kama alo (100) ago azakana 'butenji. 41 'Dooko Yesu ru ambata se nji ana te ndi ti'bi se ritu ana be, ndrevote kuru vo'buyakuru ya, ago ozo aro'boya te Lu ri. Nda wa ambata te, ago ozote taeri'bai ndaro rigye lanjine lidri ri, nda lanji ti'bi ritu se ana kpate ànya cini ri. 42 Vona cini nyate ago ojo ànya te. 43 'Dooko taeri'bai otoyi anjoko ambata ndi ti'bi se ke'bebe ana rote koṛiga na 'butealo foritu twitwi. 44 Mànoago se konya ŋga be ana otina orivoya kutu nji (5,000).
Yesu Abate Gyi drisi
(Matayo 14:22-33Yoane 6:15-21)
45 Dori Yesu 'ba taeri'bai ndaro te ocine toŋbo ya ago oyine mile ndaro ya Betesaida ya, fofo tasi nasi, ondro nda kadri lowa lidri ro perena owo. 46 Mede oye lowa ri vosi oko, nda tute kuru lutu dri mätune. 47 Ondro te tandrolero oko, toŋbo te orivoya kitoriya fofo roya, 'dooko Yesu drigba iṛe kototi. 48 Nda ndre taeri'bai ndaro te se te orivoya rritiro ànyari udine, tana oli elite ànya driro kate toŋbo pele; ta'dota lakole saa njidriesu ndi saa 'butealo foalo roya vo ri iwivoya oko Yesu ikyite ànyare, ka ezi aba gyi drisi. Nda aba le lävune ànya lomvosi. 49 Oko ondro ànya kondreyi nda te abavoya gyi drisi oko, ànya kusuyi iro be ekye, 'do orivoya tori avo ro, ago ndi ànya trete. 50 Ànya cini a'dote turituriro ondro ànya kondreyi nda te owo.
Dori Yesu atate ànyari ekye: “Nyà'do agoago be! Nyuturi ko. Ono ma owo!” 51 'Dooko nda cite toŋbo ya ànyare, ago oli edrete. Ago taeri'bai laroyi tawi, 52 tana ànya niyi ŋgaonya se ozobe lidri kutu nji (5,000) ri ana takacina ko, ago 'bayi tana ri kote drî ànyaro ya.
Yesu Ede Adravo'bai te Genesareta ya
(Matayo 14:34-36)
53 Ànya zayidri fofo rote ago ikyiyite wari Genesareta roya, ago ànya yi toŋbo te lau. 54 Ondro ànya kofoyite ni toŋbo yasi oko, dori lidri ni Yesu te. 55 Ago ànya imuyite ni wari cini yasi, ànya keriyi vose nda be kigye ana tana te owo, ànya eziyi adravo'bai te ndare para ànyaro si. 56 Ago vose cini Yesu koyite kigye, 'baŋwà, 'ba'desii, kode vorogoŋwà yasi, lidri ŋgyi adravo'bai ànyaro te vo ŋgalogyero yasi ago ànya lo'baruyite ndäri adravo'bai o'bane gi toto sidri boŋgo ndaro ro odone ayani; ago vona se cini kodobe ana edete kadoro.
Liji la Naas̱ira lidoinyo Yasuuⓐuŋw
1 Ŋwugathani kaloŋa ibige, ŋwela gi len luŋun; a calmiz juŋun gwuje. 2 A ma lamun la Sabith ro, ŋwalimiye lijo gi majmaⓐ; a liji loinyadho lina lidiŋinul alali galo dir, alarnu, Kwiji ibigwa gwapo dhuŋuna ibidha na? a bebra ibigwa gwiro dhaŋ gwina gwidhedhilo, di a ŋiro ibiŋa ŋina ŋinaŋ upini doi dai duŋun minoŋ? 3 Kwiji ibigwa gwati gwiro najjaar, gwina gwiro ŋari ŋa Maryamŋa, gwina gwiro megen gwa Yaⓐguubŋa, a Yuusiŋa, a Yahuudhaŋa, a Simⓐaanŋa na? A limegen lina liro nyera lati lo mina daguri na? Alkadugore dugun. 4 Albi Yasuuⓐ aicinu, Nebi gwuthi nuŋw, abi gwati gwuthi nuŋw gi len luŋun, a gi liji ganu luŋun, a gi dunu gwuŋun no. 5 Athuŋwbuthi ŋoma dapai ŋiro ŋina ŋinaŋ mine no, ŋwubigeta doi duŋun gi liji alaŋ coŋ lina luma, ŋwulgeta momaŋ. 6 Ŋwali galo dir ŋinena athil uthi imaan no. Athuŋwela ŋwen ŋwina ŋwitiŋwitiny ŋwina ŋwijaijo galo, athuŋw alimiye lijo.
Ŋiro ŋa calmiz jina jiro die‐a‐ram
7 Ŋwurnie calmiz jina jiro die‐a‐ram alila dugun, ŋwulukeje ram ram; ŋwuldhedha ŋoma ŋa dhiteye nyurinya. 8 Ŋwulabiŋaijo ŋwari lati lathi lapai ŋida ŋeda gi dhai no, abi ŋwura dogo; athilapo nyilgu, i ⓐesh, i gwarush gi jurna jegen no. 9 Athilbi gena caudhe; athathilbi gena ŋwuga ram ram no. 10 Ŋwulaicinu, Kalo geda gina ganyan uni gi dunu, athanyanje mine di manya gathani kaloŋa ibige. 11 A peth lina lati lajuminyi no, athil diŋini dhuŋuna dhalo no, maji manya gathani kaloŋa ibige, nya dhudhire fura gwina gwo gi ŋwora ŋwalo, nyal aŋidhaniye dhuŋuna dhegen. Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Dhuŋun dhaje dhiŋirani gi liji la Suduum a ⓐumuura gi liji la len ibile gi lamun lina laji lal Kalo geta ẖukm. 12 Albitu, athilabiŋaijo lijo dhuŋuna dha dhabrico ŋida ŋegen ŋina ŋike. 13 Alteye nyurinya nyoinyadho, albuluje lijo loinyadho ŋela nono lina luma, alligeta momaŋ.
Ai gwa Yuuẖanna al Maⓐmadaan
14 A malik gwina gwan Hiiruudus diŋini dhuŋuna ibidha; (ŋinena ma jiriny juŋun liŋini gi liji loinyadho,) ŋwarnu, Yuuẖanna al Maⓐmadaan gwimadire dai, a minoŋ ŋiro ŋina ŋinaŋ ŋimupini ŋeda gwai. 15 A liter arnu, Iliiya gwiro. A liter arnu, Nebi gwiro, i gwiro ŋinena nebi gweta gwa nebiŋa. 16 Abi dina ma Hiiruudus diŋini, ŋwarnu, Yuuẖanna gwiro gwina gwurudhiny lira galo; gwimadire dai. 17 Gi dhuŋun ibidha Hiiruudus gwiro gwiren gwina gwukejo lijo dilmutha Yuuẖannuŋw, alguke, algeta karkon gi dhuŋun dha Hiiruudiiya, gwina gwiro kwa gwa megen gwina gwan Fiilibbus, dina aguŋw. 18 Ŋinena abiŋaijo Yuuẖanna Hiiruudusuŋw, ŋwaici, Gwati gwiŋir gi dhuŋun dha naamuus daŋago kwaio gwa magalo no. 19 A minoŋ a Hiiruudiiya ŋa Yuuẖanna gwai kiye, ŋwari gwuŋw rinya; athuŋwbuthi ŋoma no. 20 Ŋinena athi Hiiruudus dhenya Yuuẖannuŋw, gwiliŋidhi darnu gwiro kwiji gwina gwidhunu galo a gwiŋir didirel, athuŋwethadhe; a dina muŋw diŋini Yuuẖannuŋw dabiŋi, a dhugor miri, ŋwubari gwadiŋini iŋir gwai dhugore. 21 A dina ma lamun lina liŋir ila dina ma Hiiruudus gitijo lelenya luŋun ⓐazuuma gi lamun lina liŋinuŋw lai, a komandaanŋa a liji lina lipilipa la Jaliil. 22 A ŋera ŋa Hiiruudiiya uni kiru, ŋwurithe, ŋwiŋiriye Hiiruudusuŋw dhugore a liji lina lijilai, a malik abiŋaijo ŋera, ŋwaici, Abiŋaijiny ŋidi ŋai ŋina ŋibupaŋalo diginy, a ŋaŋal dhedha. 23 Ŋwabiŋi jiriny jai ja Kalo, ŋwaicinu, Ŋidi peth ŋina ŋiny othaije galo, ŋaŋal dhedha, di ŋidi gidhria ŋa ŋeleny ŋiny. 24 Ŋwubitu, ŋwabiŋaijo nanaŋw gwuŋun, ŋwaici, Nyi gwothaije Hiiruudusuŋw galo aŋ gwai? Ŋwubaicinu, Othaijo galo lira lai la Yuuẖanna al Maⓐmadaan. 25 Ŋwunudhudha ganu babraŋ di malik, ŋwothaije galo, ŋwaici, Nyi gwibupo diny dhedha lira la Yuuẖanna al Maⓐmadaan ŋinena gi sinia alaŋ. 26 A malik ka dhugore gwuleny dina abiŋaijuŋw ŋera; abi jiriny jai ja Kalo, a gi dhuŋun dha liji lina lijilai galo, athuŋw uthi ŋoma gwadoinya no. 27 A kaija ibige a malik ukeje gweta gwina gwathirinya lijo, ŋwudhedha amr duŋw apa lira luŋun; ŋwubela, ŋwurudha Yuuẖannuŋw lira galo gi karkon. 28 Ŋwapai lira luŋun gi sinia alaŋ, ŋwudhedha ŋera; a ŋera dhedha nanaŋw gwuŋun. 29 A dina ma calmiz juŋun diŋini, alela, alapai aŋina yuŋun, algwurce kimu.
Aura gwa liji lina lukejinu gi ŋiro ŋegen
30 A liji lina lathil Yasuuⓐ ukeje auradha liduŋw di Yasuuⓐ, alabiŋaijo dhuŋuna peth; peth dhina dhapilo, a peth dhina dhalimiyilo lijo. 31 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ilal nyaŋa cucun gi leba, nya gatho uwa gwitiny; ŋinena athi liji loinyadho ila, alela, athathil buthi lamun ladhi gatho uwa i dileny no. 32 Albela gi leba felluuka gwai nyim. 33 Abi liji aŋa dilela, a loinyadho liŋa Yasuuⓐuŋw, alortai mine ŋwen peth, allimadhina, alauradha liduŋw. 34 A dina ma Yasuuⓐ tu, ŋwana lijo loinyadho, ŋwulina, ŋinena rilo ŋinena jaŋal jina jati juthi gwora no; ŋwulalimiye ŋwulaŋajo dhuŋuna dhoinyadho.
Yasuuⓐ gwidhedhi lijo khamsa alaaf ŋida ŋa dheny
35 A dina ma kalo ro kera, a calmiz juŋun ila dugun, alaicinu, Kalo ibiga giro leba, a lamun limela. 36 Ukejilo dilela gi ŋwen ŋwina ŋwijaijije galo a ŋwen ŋwina ŋwitiŋwitiny dileliya ŋida ŋa dheny; ŋinena athil uthi ŋida ŋa dheny no. 37 Ŋwulbabiŋaijo, ŋwulaici, Dhedhilo nyaŋa dileny. Alabiŋaijo, alaici, Anaŋa lela dana eliya ⓐesh ya jinia die, analdhedha dileny a? 38 Ŋwulbaicinu, Nyaŋa luthi ⓐesh uman? Idhul nyaŋadha. A dina mal liŋedha, alarnu, Yo thudhina, a ŋwum ram. 39 Ŋwulbabiŋaijo ŋwari labiŋaijo lijo aljalo ŋwiduŋw, ŋwiduŋw karo alaŋ gina gigilaŋ. 40 Albijalo ŋwiduŋw, ŋwiduŋw, a ŋwiduŋw uthi lijo dure‐thudhina, dure‐thudhina, a dure‐ram‐a‐die a dure‐ram‐a‐die. 41 A dina muŋw apai ⓐesh ina iro thudhina a ŋwum ram, ŋwubaŋalaŋ gi Sama, ŋwulbarkiye, ŋwurta ⓐesh ganu, ŋwudhedha calmiz juŋun dilguginijo lijo; ŋwuguginijo lijo peth ŋwuma ram. 42 A liji eny peth, alpa. 43 Alwura ⓐesh gi nyuni die‐a‐ram ina idi galo, a ŋwum ko. 44 A lina lithi ⓐesh liro lar khamsa alaaf lina liro loma.
Yasuuⓐ gwidhidhi ŋau alaŋ
45 Kaija ibige ŋwudhiŋa calmiz juŋun diluni gi felluuka, dilmure kimumu giter almadhina alela Bets̱aida, ŋwubidhiŋa lijo alela. 46 A dina muŋwulgeta gi dhai, ŋwalo kamarigen dabiŋaijo Kaloŋa. 47 A ma kalo ro kera, a felluuka je keligeny ganu gi baẖr, abi ŋeda je cucun kimumu. 48 Ŋwulaŋa dilapai ŋiro ŋina ŋibur ŋina ŋijo degen athil ari ladhiŋa felluuka dure dai; athilbi karun gwomadha ganu, a ro gile galo ŋwela degen, athuŋw elila ŋau alaŋ, ŋwari luŋwul madhina. 49 Abi dina malaŋa delila ŋau alaŋ alarnu, Dhigirim dhiro, alure gwula. 50 Gwaŋadhilo peth, al dugor miri. A kaija ibige ŋwulabiŋaijo, ŋwulaicinu, Iŋiriyul dugore; nyi gwiro; athanya dhenyo no. 51 Ŋwela degen, ŋwuni gi felluuka ganu, a karun dhuna. Alali galo dir gi lidom legen gwuleny. 52 Ŋinena athil liŋidhi dhuŋuna dha ŋiro ŋina ŋipiŋipa ŋina ŋupinu gi dhuŋun dha ⓐesh no; ŋinena bur dugor degen.
Ŋwugeta lijo momaŋ lina luma gi Janniisaarat
53 A dina mal mure, alela gi kwiyaŋ gwa Janniisaarat, alguke felluuka kimumu. 54 A dina mal tuya gi felluuka ganu, a kaija ibige a liji liŋa ŋeduŋw. 55 Alortai kalo peth gina gijaijiyo galo, athil apa lijo lina luma ŋwagram alaŋ, kalo gina gidiŋinina darnu gwo mine. 56 A kalo peth gina gathuŋwunela, ŋwen ŋwina ŋwitiŋwitiny, i ŋwen ŋwina ŋwipiŋwipa, i kedho, athilgeta lijo lina luma gi dai alaŋ, athilothaije galo dilmini libil la kiraŋ guŋun; a liji peth lina liminu aliŋir nono.