Yesu ka Ata Toko aza Samaria'ba robe
1 Parusii eriyi tate Yesu ka ugu lidri amba usu ago ka ugu taeri'bai amba bapatisi ndrani Yoane ri. 2 (Caoko, Yesu bapatisi 'diaza alo ko, taeri'bai ndaro ye toto ni.) 3 Ago ondro Yesu keri tase ugu atana be ana tana te oko, nda e'be Yuda te oyite kovole Galilaya ya; 4 oyi ndaro lau si anjioko ndäri oyine Samaria yasi.
5 Samaria ya nda ikyite 'ba'desi se äzibe Sikara ya, se ko lozo ni lowo se Yakoba kozobe ŋgwa ndaro Yosepa ri resi. 6 Koro Yakoba ro orivoya lau, ago Yesu te rritiro ni aba ri, rite vuru koro kala. Te oso kitudiri ronye.
7 Toko Samaria ro ikyite gyi ondi, ago Yesu atate anyari ekye: “Nyozo gyi umvu ro märi.” 8 (Taeri'bai ndaro oyiyite 'ba'desi ya ŋgaonya ogyene.)
9 Toko ana zatadrite ekye: “Mi orivoya Yuda yi, ago ma orivoya Samaria'ba yi; nyejina ta gyi umvuro ni mäsi si eŋwanye ya?” (Yudai ri dugyi kala alo ndi lakaza kala alo se Samaria'bai kabe gyi umvu sina umvune i'do.)
10 Yesu zatadrite ekye: “Ondro aba mini ŋgase Lu kabe ozona gwo ndi nda se kabe ugu gyi umvu ro eji ni misi ono be, nyejina ṛo nda, ago nda ozona gyi uguadri ozoro miri.”
11 Toko ana atate ekye: “'Desi, mi ŋga gyi ondi ro ako, ago koro cite tu. Nyusuna gyi uguadri ozoro ono ni eŋwaro ya? 12 Zutu amaro Yakoba ni se ozo koro ono be ämäri, nda ndi ŋgwàagoro ndaro ndi gboko voŋgaro cini ndaro robe mvuyite ni kigye. Minina ko a'done ndrani Yakoba ri, nya'dona ndiya?”
13 Yesu zatadrite ekye: “'Dise kabe gyi ono umvu, gyilu ufuna kpa to'di, 14 oko nda se kabe gyi se mozona 'da ndäri umvu gyilu ufuna ko alona. Gyi se mozona ndäri a'dona nda ya gyi legwalegwaro se ozona gyi uguadri ozoro ndäri ago ozona adri äduako ndäri.”
15 Toko ana zatadrite ekye: “'Desi, nyozo gyi na 'do märi! 'Dooko gyilu ufuna ma ko to'di alona, mikyina kpa ko noŋwa gyi ondine.”
16 Yesu atate anyari ekye: “Nyoyi mizi ago miro, ago nyego.”
17 Anya zatadrite ekye: “Ma ago ako.”
Yesu logotate ekye: “Ta miro orivoya ŋgye se nyatabe mikye mi ago ako ono. 18 'Diàgo nji gye mi te, ago mano se nyabe ori sina yauono ko ago gya miro, nyitite taŋgye ayani märi.”
19 Toko ana atate ekye: “'Desi, mandrebe mi orivoya nebi yi. 20 Zutui maro Samaria'bai ro mätuyi Lu te 'bereŋwa ono dri, oko ami Yudai nyà ata mìkye Yerusalema ni vose ämäri Lu mätune kigye owo.”
21 Yesu atate anyari ekye: “Toko, mima ma ya, tu esana 'da se lidri mätuna Täpi kpa ko 'bereŋwa ono dri ca Yerusalema ya. 22 Ami Samaria'bai nda se nyàbe mätuna ono mìni ko endaro, oko ama Yudai mä̀ni nda se màbe mätuna te, tana ŋgaopa ka ikyi ni Yudai resi. 23 Oko tu kate eziikyi ago ṛote nja noŋwa, se mbara Tori Lu ro rosi lidri mätuna Täpi 'da taŋgye si oso nda ka'dobe ronye, ugu mätu ŋgye oyesi ndäri se nda lebe ronye. 24 Lu orivoya Tori yi, ago toto mbara Tori ndaro rosi lidri unina ndi nda mätune taŋgye si oso nda ka'dobe ronye.”
25 Toko ana atate ndäri ekye: “Mäni ndi anjioko Mesiya ikyina 'da, ago ondro kikyite oko, nda itina ta cini 'da ämäri.”
26 Yesu zatadrite ekye: “Ma se ma ugu ata mibe ono, ma ni nda owo.”
27 Ndriŋwa oko taeri'bai Yesu ro egoyite, ago ànya larolaro ro amba nda usuvoya ugu atavoya toko ana be. Oko alo aza ànyaro ata kote anyari ekye: “Mile e'di ya?” Ago ejiyi nda kote ekye: “Nya ugu ata anya be etaya?”
28 'Dooko toko ana e'be luku'du gyi ro anyaro te oyite kovole 'ba'desi ya, ago atate lidri lau ana ri ekye: 29 “Nyìkyi ago mìndre mano se iti tase cini moloyebe kwoi te. Nda a'dona ko ni Mesiya owo ya?” 30 Ago ànya foyite ni 'ba'desi yasi ago oyiyite Yesu re.
31 Tuna gialo ono ya taeri'bai ejiyi Yesu te ekye: “Miemba'ba, minya ŋgaonya!”
32 Oko nda zatadrite ekye: “Ma ŋgaonya be onyane se mìni tana ko.”
33 Ago taeri'bai etoyi andivo ànyaro ejina te iyivoya ekye: “Inye'do 'diaza ezi ŋgaonya te ndäri ya?”
34 Yesu atate ànyari ekye: “Ŋgaonya maro ni ole nda se kezo mabe ono ro oyene ago losi se nda kozobe märi oyene ono ondene. 35 Nyà ata mìkye: ‘Imba e'be drigba su ago 'dooko jalia esana gwo.’ Oko mata ämiri ono, mìndrevo kadoro ämvui ya; yauono ŋga kate oka ago te nja kotone! 36 'Dise kabe kala ŋga jalia ro koto a päläti ozo rigye ago ka kala ŋga ro otona tana adri äduako; tana 'dise kabe ŋga kyi'di ago 'dise kabe kotona a'donayi 'da troalo yai'dwesi. 37 Tana ata ono orivoya ŋgye. ‘'Diaza kyi'di ŋga ago 'diaza ka iro kotona.’ 38 Mazo ami te ŋga jalia ro kotone ämvu se mìye losi kote kigye ya. 'Di azaka yeyi losi te lau, ago nyìliti ŋgate ni losi ànyaro yasi.”
39 Amba Samaria'bai ro 'bakici ana ya mayite Yesu ya tana toko ana ititate ekye: “Nda iti tase cini moloyebe te märi.” 40 Ago ondro Samaria'bai kikyite ndare oko, ànya ejiyi nda te orine ànya yibe, ago Yesu rite lau u'duna ritu.
41 Amba mate ta lazo ndaro rota, 42 ago ànya atayite toko ana ri ekye: “Yauono màmate ko tase nyatabe ta, oko tana andivo amaro mèri ta ndaro te, ago mä̀nite nda ni endaro Opa'ba 'bädri ro.”
Yesu Ede Ŋgwaagoro Dri'ba rote
43 U'du ritu lau vosi oko, Yesu e'be vo ana te ago oyite Galilaya ya. 44 Tana nda andivo atate ekye: “Aro nebi kote 'bädri modo ndaro roya.” 45 Ondro nda kesate Galilaya ya oko, lidri lau ana ruyi nda te yai'dwesi, tana ànya oyiyite Karama Lävu Odra ro roya Yerusalema ya ago ndreyi ŋga cini se nda koyebe tu Karama rosi te.
46 'Dooko Yesu oyite Kana se Galilaya ya ana ya, se nda toza gyi be vino ro kigye ana. Dri'ba miri ro orivoya lau se ŋgwaago na orivoya adravoro rritiro Kaperenauma ya. 47 Ondro nda keri tate Yesu ikyite ni Yuda yasi Galilaya ya oko, nda oyite ndare ago eji nda te oyine Kaperenauma ya ŋgwaago ndaro edene, se te ti odrane ana. 48 Yesu atate ndäri ekye: “Aba mìndre ta rubä ro ndi talaro ro be ko alo aza amiro ri taomane i'do alona.”
49 Dri'ba ana zatadrite ekye: “'Desi, nyikyi mabe teinye ŋgwa maro ri odraako.”
50 Yesu atate ndäri ekye: “Nyoyi ŋgwaago miro edena 'da!”
Mano ana mate ata Yesu roya ago oyite. 51 Nda kate oyi 'bäru oko ruindu'bai ndaro 'bedrite nda be liti ya lazo be ekye: “Ŋgaga miro edete!”
52 Nda eji ànya te ta saa se ŋgwaago ndaro a'dobe sina kado rota, ago ànya zayitadrite ekye: “Tandrobe kitudiri vosi oko driu'bo e'be nda te.” 53 'Dooko täpi nite anjioko 'do ṛo ni saa modo se Yesu katabe sina ndäri ekye: “Ŋgwaago miro edena 'da.” Ago nda ndi katidri cini ndaro be mayi ta te.
54 Ono ni talaro ro ṛiri se Yesu koyebe ikyi ndaro ni Yuda yasi vosi Galilaya ya owo.
Yasuuⓐ a kwa gwa Saamira
1 Dina ma Kweleny liŋa darnu Farriisiyiin limadiŋini darnu Yasuuⓐ gwigeto calmiz joinyadhanu, ŋwulⓐamidhe joinyadhanu di Yuuẖanna, 2 (Yasuuⓐ gwati gwiro cucun gwina gwathiⓐamidhe no, abi calmiz juŋun ro jathiⓐamidhe,) 3 ŋwugathani Yahuudiiyuŋw, ŋwela Jaliil manaŋ. 4 A aram gwela Saamira gwai. 5 Ŋwobani gi len leta la Saamira, lina lan Suukhaar, githo kalo gina gidhedhi Yaⓐguub ŋari ŋuŋun ŋan Yuusuf. 6 Biir gwa Yaⓐguub gwijo mine, a Yasuuⓐ mule nono kwilaŋ, ŋwujalo kalbiir alaŋ kaŋin ganu.
7 A kwa gwa Saamira eladha daŋire ŋau; a Yasuuⓐ aicinu, Dhedhiny nyiye. 8 (Ŋinena ma calmiz juŋun ela gi len delia ŋida ŋa dheny.) 9 A kwa gwa Saamira aicinu, Kworaŋ ŋa, gwina gwiro Yahuudi, nyi bothaije galo iye gwai, ŋinena riny kwa gwa Saamira? Ŋinena athi Yahuud iŋiriyo Saamiriiyiin lai no. 10 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Ada ŋa gwina gwiliŋidhii dhedhaŋw tur gwa Kalo, a gwina gwothaijaŋa galo iye gwai; gwaŋai othaije galo, a gwaŋa dhedha ŋau ŋina ŋimidho. 11 A kwa aicinu, Kweleny gwai, au gwati gwuthi kwoiny gwa dhodha ŋau no, a biir gwolaŋ ganu; abi ŋaŋal apana ŋau ŋina ŋimidho a? 12 Ŋa gwinunu di babo gwuri gwan Yaⓐguub, gwina gwidhedhije biir, athuŋwuniye, a keleŋa guŋun a dhola dhuŋun a? 13 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Gwina gweye ŋau ibiŋa gwaji gwa odha eny manaŋ; 14 Abi gwina gweye ŋau ŋina ŋaji ŋinyildhedha gwati gwa odha eny gatur no; abi ŋau ŋina ŋaji ŋinyildhedha ŋaji ŋaro dugun ŋinena lijigeny lina lathirthedhe di midhe gwortal. 15 A kwa aicinu, Kweleny gwai, dhedhiny ŋau ibiŋa athiny odha ithi no, i athathiny oradhi daŋire no. 16 A Yasuuⓐ aicinu, Idhi, ŋa urnia kwoma gwuŋa, nya ila mina. 17 A kwa abiŋaijo, ŋwaici, Nyi gwati gwuthi kwoma no. A Yasuuⓐ aicinu, Ŋa gwimabiŋi momaŋ ŋa gwati gwuthi kwoma no. 18 Ŋinena uthaŋa loma thudhina; a gwina gwuthaŋa ŋinena gwuŋa gwutu no; gi dhuŋun ibidha ŋa gwabiŋu titiganu. 19 A kwa aicinu, Kweleny gwai, nyi gwimaŋa ŋa gwiro ŋinena nebi. 20 Baboŋa luri lathorthadha Kaloŋa gi len ibila; nya barnu Urushaliim gwiro kalo ga dhorthadha Kaloŋa. 21 A Yasuuⓐ aicinu, Kwa gwai, uminyu dhuŋuna dhiny, saaⓐa jaji jila jina jati jainya jai orthadha Babuŋw gi len ibila, i gi Urushaliim no. 22 Nyaŋa lathorthadha ŋida ŋina ŋati ŋiliŋidhanyalo no; athanalbi orthadha ŋina ŋiliŋidhanalo; ŋinena dhuŋun dhadhi gilaŋ dhidhi di Yahuud. 23 Abi saaⓐa jaji jila, a jo ŋinena, ma liji lina lathorthadha Kaloŋa titiganu galorthadha gi dhigirim a gi dhuŋun dhina dhiro titiganu; ŋinena bupilo Babo lina liro minoŋ dilorthadha. 24 Kalo giro Dhigirim; a lina lorthadha, aram galorthadha gi dhigirim a gi dhuŋun dhina dhiro titiganu. 25 A kwa abiŋaijo, ŋwaici, Nyi gwiliŋidhi darnu Masiiya gwaji gwila, gwina gwan al Masiiẖ; muŋwila, gwijabiŋaijo dhuŋuna peth. 26 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Nyi gwiro ibigwa gwina gwabiŋaijaŋa.
27 A ŋinena ma calmiz juŋun ila, alali galo dir ŋinena odaijilo kwa gwai; athibi kwiji gweta arnu, Au gwibupaŋa no? i kworaŋ nya babiŋi kwa gwai no? 28 A kwa gathani gidhe ga ŋau, ŋwela gi len, ŋwabiŋaijo lijo, ŋwulaici, 29 Ilal, nyaŋa kwijo gwina gwabiŋaijiny dhuŋuna peth dhina dhathiny apai. Gwati gwiro al Masiiẖ na? 30 Algathana lena, alila dugun. 31 Kaija ibige a calmiz juŋun abiŋaijo, alaici, Muⓐallim gwai, ithi. 32 Ŋwulbaicinu, Nyi gwuthi ŋida ŋa dheny ŋina ŋati ŋiliŋidhanyalo no. 33 A calmiz othaijiye galo, alarnu, Gwiman kwiji gweta upijo ŋida ŋa dheny a? 34 Al Yasuuⓐ aicinu, Ŋidi ŋiny ŋa dheny ŋiro ŋa dhapai dhuŋuna dhuŋun gwina gwukejiny, a dimeaje ŋiro ŋuŋun. 35 Nyaŋa lati latharnu, Luwa loma kworoŋo la dhuna na? Aŋadhul, nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Daŋadhul galo, nya datiŋa galo gi dhiruiny ganu; ŋwima udhe ŋwa dhuni. 36 A gwina gwathapai ŋiro ŋa dhuni gwapai ujra yuŋun, alwureje ŋwona liduŋw di midhe gwortal; a gwina gwathikwoi a gwina gwathuni liŋir dugore. 37 A dhuŋun dhina dhatharnu, Gweta gwathikwoi, a gweta gwathuni, dhiro titiganu. 38 Nyi gwukejaje duni ŋwona ŋwina ŋwati ŋwapanyana ŋiro ganu no; liji liter lapo ŋiro, nyabi madhadhe ŋiro ŋegen.
39 A Saamiriiyiin loinyadho la len ibile uminyi Yasuuⓐuŋw, ŋinena maldiŋini dhuŋuna dha kwa dhina dhabiŋaijuŋwulo, ŋwulaici, Gwabiŋaijiny dhuŋuna peth dhina dhathiny apai. 40 Ma Saamiriiyiin ela dugun, alothaije galo, alaici, Ada ŋa gwimuminyi, ŋajalo mina. Ŋwujalo mine ŋwamun ram. 41 A gi dhuŋun dhuŋun a liji loinyadho gwuleny uminyi. 42 Alaici kwaio nu, Ŋinena manuminyi, gwati gwuminyudhana gi dhuŋun dhuŋa dogo no; anabi diŋini, analiŋa darnu ŋeda gwiro al Masiiẖ titiganu, gwina gwiro Mukhallis̱ gwa gidhila.
Yasuuⓐ gwiŋiriyo ŋare nono ŋa kweleny gweta gwa Jaliil
43 A ma ŋwamun ram erna ŋwugathani kaloŋa ibige, ŋwela Jaliil. 44 Ŋinena abiŋina Yasuuⓐ, ŋwarnu, Nebi gwati gwuthi nuŋw gi len luŋun no. 45 Dina muŋwobani Jaliil, a Jaliiliyiin uminyi, dina aŋudhilo dhuŋuna peth dhina dhapuŋw gi Urushaliim gi ŋidwa; ŋinena ko iledhilo ŋidwa. 46 A Yasuuⓐ aura manaŋ Gaana ga Jaliil, kalo gina gimidineyuŋwuna ŋau ŋa dugur. A kweleny gweta je, gwina gwuthi ŋare ŋuma Kafranaaẖuum. 47 Dina muŋwdiŋini darnu Yasuuⓐ gwimagathana Yahuudiiyuŋw ŋwila Jaliil, ŋwela dugun, ŋwothaije galo gwuleny ŋwari gwaiula ŋwudirijo ŋare galo ŋuŋun; ŋijo githo dai. 48 A Yasuuⓐ aicinu, Mathaŋa aŋadhi ŋiro ŋina ŋipiŋipa a dhuŋun dha dhalije galo dir no, au gwati gwuminyu gatur no. 49 A kweleny aicinu, Kweleny gwai, ula kwereny nanaŋ ŋari ŋiny ŋina ŋitiny ŋati ŋaio no. 50 A Yasuuⓐ aicinu, Idhi gwiŋir dhugore; ŋari ŋuŋa ŋamidhe. A kwiji uminyi dhuŋuna dhina dhabiŋaijo Yasuuⓐ, ŋwela. 51 A dina juŋw dule, albudhe jadham jai juŋun, alaicinu, Ŋari ŋuŋa ŋimidho. 52 A dina muŋwulothaije galo, ŋwulaici, Ŋari ŋiŋirii nono kaija girau? Alaicinu, Ŋiŋirii nono saaⓐa jetipo dilaŋina. 53 A babo liŋa darnu saaⓐa jiro jeta jeta jina jar jai Yasuuⓐ ŋari ŋimiŋir nono; ŋwuminyi, a liji peth la dunu gwuŋun. 54 Ŋiro ibiŋa ŋina ŋipiŋipa ŋina ŋigodhaijo ŋiro ram ŋina ŋapilo Yasuuⓐ, dina gathanuŋw Yahuudiiyuŋw ŋwela Jaliil.