Lapidriopi Ndiriŋwa 'Butealo ro
1 “Tu gi ana si Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro labana oso nonye. Tu alo si oko ndiriŋwa 'butealo orivoya se ruyi lamba ànyaro te ago foyite drî kodrogo ro utune. 2 Nji ànyaro orivoya amamai, ago nji azaka orivoya tavouni'bai. 3 Amamai ruyi lamba ànyaro te oko ruyi ido kinja kote ànya be, 4 oko tavouni'bai soyi ido te twi kuru ànyaro yasi. 5 Ondro kodrogo kadri ikyi le liyaro oko, ndiriŋwa kai te panapanaro ndi u'duyite.
6 “Te le o'bwaro oko eri kporo amo rote ekye: ‘Kodrogo begi ono! Nyìkyi ri drî na utune!’ 7 Ndiriŋwa se 'butealo kai piyimite ago edeyi lamba ànyaro te. 8 'Dooko se amamai kai atayite tavouni'bai ri ekye: ‘Nyòzo ido amiro azana ämäri, tana lamba amaro kate uzwe.’ 9 Tavouni'bai zayitadrite ekye: ‘Hwa, endaro, ojo ama ko ami yibe. Nyòyi ri vo ogyena roya ago mìgye ri andivo amiro ri.’ 10 Ago ndiriŋwa se amamai ro ana oyiyite ido aza ogyene; ago ondro ànya dri oyivoya oko, kodrogo esate. Ndiriŋwa se nji nja ana ciyite nda be karama lagye roya, ndi ase käläsi te.
11 “'Dooko ndiriŋwa se azaka kai esayite le liyaro kovolesi. Ànya ayoyidrite ekye: ‘'Desi, 'Desi! Mipi käläsi maci robe.’ 12 Kodrogo zatadrite ekye: ‘Endaro! Mäni ami ko.’ ”
13 Yesu ndetate nonye ekye: “Ka'do inye, mìkwa vo, tana mìni tu ndi saa be ko.
Lapidriopi Ruindu'bai Nätu ro
(Luka 19:11-27)
14 “Tu gi ana si Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro labana oso nonye. Tu alo si oko mano aza kate 'ba e'be oyine vo aza ya; nda zi ruindu'bai ndaro te ago nda ozo driba lakaza cini ndaro rote ànyari. 15 Nda ozo ŋga te 'dialo ri mbara ndaro voro; aza ri nda ozo parata mo'di ro nji, aza ri nda ozo ritu, aza ri alo. 'Dooko nda e'be 'ba te oyite. 16 Ruindu'ba se kuru mo'di nji be ana oyite dori ago 'ba parata ndaro te losi oyene ago nda liti aza kpate nji. 17 Ruindu'ba se kuru mo'di be ritu ana ye kpate oso inye liti aza kpate ritu. 18 Oko ruindu'ba se kuru mo'di be alo ana oyite 'di 'bu te gyini ya, ago da'do parata 'desi ndaro rote.
19 “Tu amba vosi oko 'desi ruindu'bai kai ro egote ago rite oti mo'di ro otine ànya yibe. 20 Ruindu'ba se kuru mo'di nji be ana ecite ago ozo nji aza kpate. Nda atate ekye: ‘'Desi, nyozo mo'di te nji märigye, mindre, militi aza kpate nji, begi ono.’ 21 'Desi ndaro atate ekye: ‘Miyete kado, mi ruindu'ba kado ago 'diri ono! Nya'dote 'diri losi oyevoya ŋga fereŋwa si, ka'do inye ma'bana mi 'da a'done dri'ba ro ŋga 'desi dri, nyeci ri ago màye riyä robe mibe.’
22 “'Dooko ruindu'ba se ozo mo'di ritu be nda rigye ana ecite ago atate ekye: ‘'Desi, nyozo mo'di ritu te märi, Mindre! Militi ritu aza kpate, begi ono.’ 23 'Desi ndaro atate ekye: ‘Miyete kado, mi ruindu'ba kado ago 'diri ono! Nya'dote 'diri losi oyevoya ŋga fereŋwa si, ka'do inye ma'bana mi 'da a'done dri'ba ro ŋga 'desi dri, nyeci ri màye riyä robe mibe.’
24 “'Dooko ruindu'ba se kuru mo'di alo be ana ecite ago atate ekye: ‘'Desi, mänite mi mano siomba'ba yi, ŋgase nyikyi'di koni nya ŋga jalia na ro olona ayani, ago nya ŋgase miri kwari na koni kotona ayani; 25 ma orivoya turiro, ta'doro moyite mada'do parata miro te gyini ya. Mindre amiro begi ono.’
26 “'Desi ndaro atate ndäri ekye: ‘Mi orivoya ruindu'ba kozi yi, ago tovo yi. Minite, ŋgase mikyi'di ko ma ŋga jalia na ro olona ayani, ago ŋgase mari kwari na ko ma ŋga na kotona ayani ya? 27 Oko, aba beṛo miri parata maro o'bane lutwe ya, tana megote oko musu robe drinju'du be. 28 Ka'do inye miru parata ni nda rigyesi ago nyozo nda se mo'di 'butealo be 'do ri. 29 Tana 'di cini se ŋga be, ozona kpa ndra ndäri, ago nda a'dona 'da sina ndra, oko 'dise ŋga ako, ca se nda ka'dobe sina giṛiŋwa ono äruna 'da ni nda rigyesi. 30 Mìru ruindu'ba se koziro ono; mìvo nda tesi vouni ya kori robe lau vose liyi ndi sionya be ya.’
Vure Ädu
31 “Ondro Ŋgwa Lidri ro kate ikyi 'Bädri'ba ro malaikai cini be nda be oko nda orina 'da giti miri ro ndaro dri, 32 ago lidri tu'dei cini ro otona kala 'da nda kandra. 'Dooko nda lonyina ya ànyaro 'da ritu, oso lekye'ba kabe timele lewe ni indri resi ronye. 33 Nda o'bana lidri taŋgye'bai 'da drígwo ndaro yasi ago taŋgyeako'bai gaṛi ndaro yasi. 34 'Dooko 'Bädri'ba atana 'da lidri se drígwo ndaro yasi ana ri ekye: ‘Nyìkyi, ami se Täpi maro käṛube ono! Nyìkyi mìru miri 'bädri'ba ro se edete tana ami ṛoni o'ba 'bädri rosi ono. 35 Tana mabe täbiri ro nyòzo ŋgaonya ni märi, ago mabe gyilu be nyòzo gyi ni umvune märi mabe orivoya atra ro mìru ma ni 'ba amiro yasi. 36 Mabe orivoya bägyuluro mìso boŋgo ni malomvo; mabe adravoro mìti ta maro ni, ago mabe kamba ya nyä̀täkyi ma ni.’
37 “'Dooko taŋgye'bai ozanayi tadri ndaro gwo ekye: ‘Opi, màndre mi täbiriro ago mozo ŋgaonya miri itube, kode gyilu be ago mozo gyi umvune miri itube ya? 38 Màndre mi atra ro ago märu mi te 'ba amaro yasi itube, kode bägyuluro ago màso boŋgo te milomvo itube ya? 39 Màndre mi adravoro kode kamba ya ago mä̀täkyi mi itube ya?’ 40 'Bädri'ba ozana tadri gwo ekye: ‘Mata ämiri ono, tase mìyebe 'dise tipari ädrupii maro kwoi ri ono, mìyete märi.’
41 “'Dooko nda atana gwo ànya se gaṛi ndaro yasi kai ri ekye: ‘Nyòyi ri ni maresi, ami se latri Lu ro zele ono! Nyòyi asi äduako ya se edete tana Kicu'ba ndi malaikai ndaro be ono. 42 Ma'dobe täbiri ro mìleko ŋgaonya ozone märi, ma'dobe gyilu be mìleko gyi ozone umvune märi; 43 ma'dobe atra ro mìleko ma urune 'ba amiro yasi, ma'dobe bägyuluro mìleko boŋgo osone malomvo; ma'dobe adravoro ago kamba ya, mìleko ta maro otine.’
44 “'Dooko ànya ozanayi tadri ndaro gwo ekye: ‘Opi, màndre mi täbiri ro kode gyilu be kode atra ro kode bägyulu ro kode adravo ro kode kamba ya ago màleko mi opane itubeya?’ 45 'Bädri'ba ozana tadri gwo ekye: ‘Mata ämiri ono, tuse mìgabezo 'dise tipari kwoi opane ana mìgazo ma opane.’ 46 'Dooko azona 'dise kwoi 'da rueza äduako ya, oko taŋgye'bai oyinayi 'da adri äduako ya.”
Odaije gwa ŋwutar ŋwina ŋwiro die
1 A gidhila ga Sama gaji garo ŋinena ŋwutar die ŋwina wara ŋwagitiye gi dhai, ŋwina ŋwapo ŋwamba ŋwegen, alela alari albudhe kwoma ŋalai gwa dhago gi dhai. 2 Abi thudhina degen ŋwuro jirila, a thudhina albebra. 3 Ŋwutar ŋwina ŋwuro jirila dina apilo ŋwamba, athilbi apanu ŋela no. 4 Abi ŋwina ŋwibebra apani ŋela jilela jai ŋa ŋwamba ŋwegen. 5 A kwoma gwa dhago je gwortal, athuŋw nanaŋ idhi no, a liji peth dhre. 6 Abi gile keligeny ganu tirir aldiŋini gwula, gwarnu, Kwoma gwa dhago gwa gwidhi, tudhal dugun. 7 A nyera ibinye peth dire, algegita ŋwamba ŋwegen momaŋ. 8 A ŋwutar ŋwina ŋwuro jirila abiŋaijo ŋwutara ŋwina ŋwibebra, alaici, Dhedhijilo ŋela ŋalo ŋitiny; ŋwamba ŋwuri ŋwara ŋwai. 9 Albi ŋwutar ŋwina ŋwibebra abiŋaijo, alaici, Ŋati ŋuthi ŋoma ŋijibudhe a nyaŋa ko no; gwiŋiranu danyela gi suug nyeliya ŋela ŋalo. 10 A dina malela deliya ŋela, a kwoma gwa dhago ila; a nyera nyina nyijarimanu momaŋ gwudhiye kwoma ŋalai, aluni kimure, a gibur luŋithini. 11 A ŋwiter madhe alila, alarnu, Kweleny gwai, Kweleny gwai, igijije. 12 Ŋwulbabiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Nyi gwati gwiliŋidhaje no. 13 Athanya ethadhe galo, ŋinena athanya liŋidhi lamun i saaⓐa jina jaji jaj Ŋari ŋa liji ila no.
Odaije gwa jinia
14 Gidhila ga Sama giro ŋinena kwiji gwina gwiludhi kalo golaŋ ganu, ŋwuwureje jadham juŋun liduŋw, ŋwulguginijo ŋida ŋuŋun. 15 Ŋwudhedha geta jinia thudhina, ŋwudhedha giter jinia ram, a giter jinia jetipo; ŋwuldhedha peth ŋina ŋaudhi degen, ŋwela. 16 An gadham ela ganu gina gapo jinia thudhina, ŋwuji teyani galo, ŋwubadhaije jinia jiter thudhina. 17 A gina gidhedhuŋw jinia ram, ŋwuji teyani galo ko jinia ram jiter. 18 Abi gina gidhedhuŋw jinia jetipo ŋwela ŋwulgilibice gi libugul ganu kwiyaŋ, ŋwulibice gwarush gwa kweleny gwuŋun kalo gina gilibicinu. 19 A kweleny gwa jadham ibije je gwortal di ŋwaji ŋwila, ŋwulothaije galo ŋiro ŋai ŋegen. 20 A gadham gina gapo jinia thudhina ila ŋwapana jinia thudhina jiter, ŋwaici, Kweleny gwai, ŋa gwidhedhiny jinia thudhina; aŋadhi, jiminyil badhaije thudhina jiter. 21 A kweleny gwuŋun abiŋaijo, ŋwaici, Gadham gai gina garo momaŋ a gina giŋir, ŋa gwimapai ŋiro momaŋ ŋina ŋitiny, nyi gwaŋa ruje kweleny gwa ŋidi ŋina ŋoinyadho; ŋiŋir dhugore kweleny gwai gwuŋa. 22 A gwina gwuthi jinia ram ŋwila, ŋwaicinu, Kweleny gwai, ŋa gwidhedhiny dilaŋ jinia ram; aŋadhi, jiminyil badhaije ram jiter. 23 A kweleny gwuŋun abiŋaijo, ŋwaici, Gadham giny gina giŋir, ŋa gwimare momaŋ. Ŋa gwapo dhuŋuna momaŋ dhina dhitiny, nyi gwaŋaruje kweleny gwa ŋidi ŋina ŋoinyadho; ŋiŋir dhugore kweleny gwai gwuŋa. 24 Ŋwubidaiji ŋwila gina gidhedhuŋw jinia jetipo, ŋwaicinu, Kweleny gwai, nyi gwiliŋidhaŋa gwai darnu ŋa gwiro kwiji gwina gwibur, ŋa gwathuni ŋwona ŋwina ŋwati ŋwikwuyaŋalo no, athaŋauwa ŋida ŋina ŋati ŋapaŋana ŋiro ganu no. 25 Nyi gwidhenyaŋa, nyibela, ŋagilibicijo gwarush gwuŋa kwiyaŋ ganu; gwuŋa gwiro ibigwa. 26 Abi kweleny gwuŋun abiŋaijo, ŋwaici, Gadham gai gina gike a gina giro gidhuna, ada ŋa gwimaliŋa darnu nyi gwathuni ŋida ŋina ŋati ŋikwuinyilo no, athiny wureje ŋida liduŋw ŋina ŋati ŋauni ŋai no. 27 Kworaŋ athinyibi gitijo gwarush gwiny gi khazna, a ŋinena minyaura nyi gwaii buje gwarush gwiny gwoinyadhanu na? 28 Waludhul jinia juŋa, nyaldhedha ŋeduŋw gwina gwuthi jinia die. 29 Liji peth lina luthi ŋida ŋaji ŋalbadhaijo, a ŋuŋwuluthi ŋoinyadhanu; abi kwiji gwina gwati gwuthi ŋida no, ŋaji ŋaliwala ŋina ŋuthuŋwulo. 30 Nyabubire gadham ibiga gi dhai gina gati gaudhi no nya gatho kirim; a gaji ganare a ginyini gi jiŋai.
Lamun lina laji lal Kalo geta ẖukm
31 Abi maji ma Ŋari ŋa liji ila majdh gwai gwuŋun, a malaayka lai luŋun lina liŋir didirel, a ŋajalo kursi alaŋ ga majdh gwuŋun. 32 A liji peth la gidhila lauradhe gi je ganu dugun, a laguginudhini ganu ter ter, gwiro ŋinena athin gwora obaje jaŋala ter gi jur ganu. 33 Gwaji gwurleje jaŋala gi dhoi dhina dhiro dhiŋir, a gwurleje juro gi dhoi dhina dhiro dhour. 34 A laji lal Malik abiŋaijo lina lijudhi gi dhiŋir, luŋwulaici, Ilal, nyaŋa lina liŋirijilo Babo gwiny dugore, nyapa ŋelenya ŋina ŋimajil jarimanijo ro ŋinena jina dhugul dha gidhila. 35 Nyi gwijo jamu, nyildhedha ŋida ŋa dheny; nyije odha, nyilice; nyiro gwirin, nyilunije kiru. 36 Nyi je galo ŋwumirinya, nyilguke ciraŋa; nyumi, i nyije karkon, nyila diginy. 37 A gwaji gwa liji lina liŋir abiŋaijo, gwalaici, Kweleny gwai, jamu jithaŋa caun? ŋalaŋa, ŋaldhedha ŋida ŋa dheny, i ŋa odha eny, ŋaldhedha ŋau ŋa dhiye a? 38 I ŋalaŋa ŋa gwiro gwirin, ŋalunije kiru a? i ŋajalo ŋwumirinya, ŋalguke ciraŋa a? 39 I anaŋa laŋadhaŋane gwuma, gwoca ŋaje karkon, anila duguŋa? 40 A laji lal Malik abiŋaijo, luŋwulaici, Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Gwiro ŋinena athanyan urijo limaguri lina litinyunu dhuŋun ibidhe, dhiro ŋinena nyinurijo. 41 Abi laji luŋwulabiŋaijo lina lijo gi dhour, luŋwulaici, Abirul diginy, liji lai lina lakiminu, nyela kiga ina yathimude gwortal, ina igitinijo Sheṯaanuŋwŋaije galo malaayka lai luŋun. 42 Ŋinena ithiny jamu ganu, athinyildhedhi ŋida ŋa dheny no; nyi odha eny, athinyil ico no. 43 Nyi gwiro gwirin, athinyil unijo kiru no; nyije ŋwumirinya, athinyil guko ciraŋa no; nyumi, gwoca a nyije karkon, athinyilbi daŋudhi no. 44 Alabiŋaijo, alaici, Kweleny gwai, anaŋa laŋadhaŋana gwijo jamu, a ŋa odha eny, i ŋaro gwirin, i ŋajalo ŋwumirinya, i ŋumi, i ŋaje karkon, athaŋalbi dimii no? 45 Ŋwulbabiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Ŋinena athanyan upijo gweta gwa ibile lina litinyunu no, nyaŋa lati lurijiny na no. 46 A liji lina liro minoŋ laji lela ẖukm gwina gwathije gwortal; abi lina liŋir lela dimidhe gwortal.