Lapidriopi Kwariori'ba ro
(Marako 4:1-9Luka 8:4-8)
1 Tu gi alo ana si Yesu fote ni zo yasi ago oyite fofo kala, nda rite lau miembane. 2 Ago lowa se kotokalabe ndare ana orivoya amba, ta'dota nda cite toŋbo ya ago rite kigye, ago lowa edrete kototi. 3 Nda itita amba te ànyari lapidriopi si ekye:
“Tu alo aza si mano aza fote kwari orine. 4 Ago ondro nda kate ugu kwari ori ämvu ya oko, azakana lo'dete liti drisi, ago arii ikyite ago nyayi ànya te. 5 Azakana lo'dete gyini gyirigyiri ro dri, se gyini na i'do amba. Kwari hwete ndriŋwa tana gyini na ciko gyuru. 6 Oko kitu kitute lekuru oko lunyi inya se koŋgabe to'diro ana te, tana paji nai ci kote gyuru, ago inya wite ndriŋwa. 7 Azaka kwari ro lo'dete kukyi cuku lako ago kukyi mbate ago vo inya te. 8 Oko kwari azaka lo'dete gyini kado ya ago wa inya te; azakana wate kama alo, azakana 'butenjidrialo, azakana 'butenätu.”
9 Ago Yesu ndetate ekye: “Dia, nyèri, ondro ka'do nya'do gi bi be owo.”
Takaci se Yesu Kabe Ata Lapidriopi si
(Marako 4:10-12Luka 8:9-10)
10 'Dooko taeri'bai ikyiyite Yesu re ago ejiyi nda te ekye: “Ondro nyate ta iti lidri ri oko nya itina gwo lapidri si etaya?”
11 Yesu zatadrite ekye: “Tauni tandrwi Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro ro ozote ämiri, oko ozo kote ànyari. 12 Tana nda se tauni be ozona 'da rigye ndra tana nda ka'do robe sina ndra; oko nda se tauni ako ca se nda be sina giṛiŋwa ono äruna 'da ni nda rigyesi. 13 Tase mabe ta ata lapidri si ta itivoya ànya ri tana ànya ndreyivo ndi driigye, oko ndreyi ko, ago ànya gayi bi ndi, oko ànya eriyi ko ago niyi ko. 14 Tana taäŋgu Yesaya ro tana di ànya, se ekye:
‘Lidri ono ugunayi taeri ndi, oko uninayi ko tana unine;
ànya ugunayi voondre ndi, oko uninayi ko ondrene.
15 Tana drî ànyaro tote,
ago ànya tisiyi bi ànyaro te,
2 ago seyi mi ànyaro te,
ukyi, mi ànyaro ondre ŋga 'da,
ago bi ànyaro eri ta 'da,
ago drî ànyaro uni ta 'da,
ago ànya etayidri 'da mare,
ago mede ànya 'da.’
16 “Oko ami, ami orivoya kandrakado be! Tana mi amiro ka voondre ago bi amiro ka taeri. 17 Mata ämiri ono tana nebii amba ago lidri amba Lu ro leyite ŋgase nyàbe ondrena ono ondrene, oko ànya ndreyi kote ago ŋgase nyàbe erina ono erine, oko ànya eriyi kote.
Yesu Edretazevo Lapidriopi Kwariori'ba rote
(Marako 4:13-20Luka 8:11-15)
18 “Dia, nyèri, ago mìni lapidri kwariori'ba ro takacina. 19 Ànya se keriyi lazo ta Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te oko kuniyi tana kote iyi orivoya oso kwari se kole'debe liti dri 'do ronye. Nda se aza koziro ono ikyi ru ata se ikyi'dibe ànya ya ono te. 20 Kwari se ko'debe gyini gyirigyiriro dri ni ànya se kabe lazo uru dori yai'dwesi erina ànyari vosi owo. 21 Oko ci kote gyuru le ya ànyaro ya, ago ànya riyi ko madaro. Tana ondro rriti kode 'dieza kesate ta lazo rota oko, ànya e'beyite ndriŋwa. 22 Kwari se kole'debe kukyi cuku lako ni ànya se keriyi lazo te, oko ta milo'be ro ori ono rota ndi ta ŋgaamba lu robe vo lazo te, ago ànya wayi doŋgo kote. 23 Ago kwari se aribe gyini kado ya ni ànya se kayibe lazo eri ago kayibe unina owo; ànya wayi doŋgo te, azakana wate kama alo, azakana 'butenjidrialo, ago azakana 'butenätu.”
Lapidriopi Kurugyi ro
24 Yesu iti lapidri aza te ànyari ekye: “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro orivoya oso nonye, mano aza ri kwari kado te ämvu ndaro ya. 25 Ŋgäkyi alo aza si ondro 'dicini ku'dute oko, kyila'baazi aza ikyite ago ri kurugyi te kyifo lako, ago oyite. 26 Ondro kyifo kombate kate ofo oko, kurugyi kyi landre kpate. 27 Ruindu'bai mano ana ro ikyiyite ndare ago atayite ekye: ‘'Desi, mirite kwari kado ayani ämvu ya; oko kurugyi ikyite ni eŋwaro ya?’ 28 Nda zatadrite ekye: ‘Kyila'baazi aza ye ta 'do ni.’ Ànya ejiyi nda te ekye: ‘Inye'do mile ndi ämäri oyine kurugyi eŋgyene ya?’ 29 Nda zatadrite ekye: ‘Hwa! Tana ka'dobe ugu kurugyi eŋgyene nyeŋgyena rukä kyifo ro ndi tro sina. 30 Mi'ba kyifo ndi kurugyi be riti kombayi troalo madale tu jalia rosi. 'Dooko matana 'da losi'bai jalia ro ri kurugyi eŋgyene käti, ànya embene drîro drîro ago ànya ozane. 'Dooko a'dena gwo kyifo otone osone kyiro maro ya.’ ”
Lapidriopi Keci Ce Musetada ro ro
(Marako 4:30-32Luka 13:18-19)
31 Yesu iti lapidri aza te ànyari ekye: “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Mano aza ru keci ce musetada rote ago rite ämvu ndaro ya. 32 Se orivoya tipari ni keci cini risi, oko ondro kombate oko, a'dote 'desi para ndrani ŋga cini kyi'dikyi'diro risi, a'dote ce ro, ago arii ikyiyite moyi zoi ànyaro te gwoṛi anyaro yasi.”
Lapidriopi Loŋga ro
(Luka 13:20-21)
33 Yesu iti lapidri aza kpate ànyari ekye: “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Toko aza ru loŋga te ago ŋga yana gwo koma nätu kyira rosi lakaza ya madale vona cini a'dote loŋga be.”
Ŋgaemba Yesu ro Lapidriopi si
(Marako 4:33-34)
34 Yesu emba ŋga te lapidri si, ŋgase cini kwoi tana itizana lowa ri, nda ata kote ànyari teinye lapidriopi ako. 35 Nda yete nonye ko'ba tase nebi katabe ana ka'do robe ŋgye se ekye:
“Ondro ma te ata ànyari oko, matana lapidriopi si;
mitina ŋgase uniako ṛoni o'ba 'bädri rosi tana 'da ànyari.”
Yesu Edre Lapidriopi Kurugyi ro Tazevona te
36 Ondro Yesu ke'be lowa te ago kocite zo ya oko, taeri'bai ndaro ikyiyite ndare ago atayite ekye: “Nyiti takaci lapidri kurugyi ämvu ya ro tana ämäri.”
37 Yesu zatadrite ekye: “Mano se kori kwari kado be ana ni Ŋgwa Lidri ro; 38 ämvu ni 'bädri, kwari kado ni lidri se Miri 'Bädri'ba ro ro; kurugyi ni lidri Nda se Koziro ono ro; 39 ago kyila'baazi se kori kurugyi be ana ni Kicu'ba owo. Jalia ni ädu 'bädri ro, ago losi'bai jalia ro ni malaikai. 40 Kpa oso otokala kurugyi ro ago azabe asi si 'do ronye, ta gialo ono a'dona kpa inye ädu 'bädri rosi. 41 Ŋgwa Lidri ro ezona malaikai ndaro 'da otona kala 'dise cini kabe 'di o'ba takozi oyene ago 'dise cini kabe tase undiro oye ro 'da ni Miri 'Bädri'ba ndaro ro yasi, 42 ago avona ànya 'da le asi nyendero ya, vose liyi ndi sionya be orivoya kigye ana ya. 43 'Dooko lidri Lu ro eyina vo 'da oso kitu ronye Miri 'Bädri'ba Täpi ànyaro roya. Dia, nyèri, ondro ka'do nyà'do gi bi be owo!
Lapidriopi Ŋgadriamba Da'doda'doro ro
44 “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Mano aza usu ŋgadriamba da'doda'doro te ämvu aza ya. Nda go ku drî na te, ago nda a'dote yai'dwesi, oyite ago logye ŋgase cini nda ka'dobe sina ana te, ago nda gote ago gye ämvu se ana te.
Lapidriopi Ŋgoŋgo ro
45 “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Mano aza ka ugu ŋgoŋgo liŋgyiekye uṛi, 46 ago ondro nda koyi kusu se liŋgyiekye para ndra ana te oko, nda oyi logye ŋgase cini nda ka'dobe sina ana te, ago gye ŋgoŋgo se ana te.
Lapidriopi Kyimba ro
47 “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba kpa oso nonye. Ti'biuru'bai azaka voyi kyimba ànyaro te fofo ya ago ruyi ti'bi dritoto cini te. 48 Ondro kyimba kogate twi oko, ànya eseyite kototi, ago riyite vuru ti'bi topene; kadona avote lakaza ya, se koziro iyi avo gwo cowa. 49 A'dona kpa inye tu äduro si; malaikai oyina 'da ago lewena lidri se koziro iyi 'da ni lidri se kadoro iyi lakosi, 50 ago avona ànya 'da le asi nyendero ya, vose liyi ndi sionya be orivoya kigye ana ya.”
Ŋgaemba To'di ndi ŋgaemba Uku be
51 Yesu eji ànya te ekye: “Mìni ŋgase kwoi tana ndi ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Owo.”
52 Nda logotate ekye: “Ka'do inye, anjioko, miemba'bai cini Ota ro se a'dote taeri'bai ro Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru roya orivoya oso 'bakuzupi se kabe ŋga to'di ndi ŋga uku be lofona tesi ni vo ŋgaodroro ndaro yasi ronye.”
Aga Yesu Tezo Nazareta ya
(Marako 6:1-6Luka 4:16-30)
53 Ondro Yesu konde lapidri se kwoi opina te oko, nda e'be vo ana te 54 ago nda oyite kovole 'ba'desi 'ba ndaro roya. Nda emba mi te zotaeriro ya, ago ànya se cini keriyi nda be ana laroyite. Ànya ejiyitate ekye: “Nda usu tavouni nonye ono teni eŋwaro ya? A'di ozo mbara ni ndäri talaro ro oyeza ya? 55 Inye'do nda ṛo ko ni ŋgwa kyikyi ice ede ro roya? Inye'do endre ndaro koni Maria, ago Yakoba, Yosepa, Simona ndi Yuda be koni ädrupii ndaro owo ya? 56 Inye'do endreŋwà cini ndaro ka ṛo ko ori noŋwa ya? Nda usu tase cini ono ni eŋwaro ya?” 57 Ago ànya gayi nda tezo.
Ago Yesu atate ànyari ekye: “Aro nebi te vo cini yasi, e'be gialo aro nda ko 'ba'desi 'ba modo ndaro ya ago katidri modo ndaro roya.” 58 Nda ye talaro ro amba kote lau, tana ànya mayi kote nda ya.
Odaije gwa kwiji gwina gwathauni
1 Gi lamun ibile a Yasuuⓐ gathani duna, ŋwela ŋwujalo kimumu ga baẖr. 2 A liji loinyadho ila dugun, ŋwuni gi felluuka ganu, abi liji dhunu kimumu. 3 Ŋwulodaijo, ŋwulaici, Kwiji gweta gwiludhi dauni; 4 a dina muŋw auni, a ŋwulaŋ coŋ ide gi dhai alaŋ, a nyira ila, aleny. 5 A ŋwiter ide ŋworlolo ganu ŋwina ŋwati ŋwuthi kwiyaŋu gwoinyadho no; anitudhadha ganu, ŋinena athi kwiyaŋ jo gwoinyadho no. 6 A ma aŋin alidha, alude; ŋinena athil uthi duwa doinyadho no, aludhe. 7 A coŋ ide gi cugi ganu; a cugi biŋa, aleny. 8 A coŋ ide ŋiro ganu ŋina ŋiŋir, aliŋa keleŋa; a coŋ uthi je dure‐thudhina, a coŋ dure‐thiril, a coŋ dhure‐a‐die. 9 Gwina gwuthi nyuni nya dhidiŋini, abricul ŋwudiŋini.
Dhuŋun dha odaije dhiraŋ?
10 A calmiz ila dugun, alothaije galo, alaici, Kworaŋ ŋababiŋaijo lijo dhuŋuna ibidha odaije gwai? 11 Ŋwulbabiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa luthi ŋoma laliŋa dhuŋuna dhina dhigilibo dha gidhila ga Sama, athil biliŋidhi no. 12 Kwiji gweda gwina gwuthi ŋida ŋaji ŋalbadhaijo manaŋ, a ŋaji ŋuŋwululthuni; abi gwina gwati gwuthi ŋida no ŋaji ŋalapa ŋina ŋuthuŋwulo. 13 Gi dhuŋun ibidha ŋajibi abiŋaijo odaije gwai, diluthi ŋoma alaŋa je jai jegen, athilbi aŋadhi no; aldiŋini, athilbidiŋinu no, i athil liŋidhi no. 14 A dhuŋun dhina dhabiŋu nebi Ishaⓐya uthi je ganu degen dhina dhabiŋudhuŋw degen gwai, dhina dharnu, Didiŋini nyaŋa laji ladiŋini, abi dhati dhanyaliŋa no; a daŋa nyaŋa laji laŋa, a dhati dhanyaliŋa no. 15 Ŋinena bur dugor da liji ibila, a nyuni nyegen rimi ganu didiŋini, a je jegen luthini; i udubidi ŋediŋa luthi ŋoma ladaŋa galo je jai jegen, a luthi ŋoma ladiŋini nyuni nyai nyegen, a luthi ŋoma alliŋa dugor dai degen, alurle dugore galo degen, a linyil iŋiriye nono. 16 Abi je jalo jiŋir, ŋinena aŋudhilo momaŋ; a nyuni nyalo, ŋinena diŋinilo. 17 Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Nebiŋa a liji lina liŋir loinyadho lathibupe dilari laŋa ŋida ŋina ŋathanyalaŋa, abi lati luthi ŋoma ŋalaŋa no. Alari ladiŋini dhuŋuna dhina dhathanya diŋini, abi dhati dhuthi ŋoma dhaldiŋini no.
Maⓐna gwa odaije gwa kwiji gwina gwathauni
18 Diŋinul odaijuŋw gwa kwiji gwina gwaunu. 19 Mathi kwiji gweta diŋini dhuŋuna dha gidhila ga Sama, athuŋw biliŋidhi no, a Sheṯaan ila, ŋwugre dhuŋuna dhina dhikwuinu gi dhugor ganu dugun. Gwiro ŋeda gwina gwikwuinu gi dhai kuni. 20 A ŋwina ŋwide ŋworlolo ganu, gwiro gwina gwathidiŋini dhuŋuna dha Kalo, ŋwunmuthadha ganu babraŋ, ŋwiŋir dhugore; 21 athuŋwbuthi duwa no, athuŋwbi je gwitiny manaŋ; abi mal dhuŋun dhina dhike ilijo; i man liji dhagirini gi dhuŋun dhina dhuthilo dha Kalo, an idudhadha ganu. 22 A ŋwina ŋwide gi cugi ganu gwiro gwina gwathidiŋini dhuŋuna dha Kalo; athibi ŋidi ŋa gidhila ibiga mirejuni dhugore a ŋidi ŋoinyadho mirejo galo, aleny dhuŋuna dha Kalo, athuŋw riro no. 23 Abi gwina gwido ŋiro ganu ŋina ŋiŋir, gwiro kwiji gwina gwathidiŋini dhuŋuna dha Kalo, ŋwuliŋa momaŋ; a gwarire ko fruuta momaŋ; ŋwuthi je dure‐thudhina, a coŋ dure‐thiril, a coŋ dhure‐a‐die.
Odaije gwa domel gwina gwikwuinu gi dhiruiny ganu
24 Ŋwulodaijo odaijuŋw gwiter, ŋwulaici, Gidhila ga Sama giro ŋinena kwiji gwina gwikwui ŋwulaŋa ŋwina ŋwiŋir gi dhiruiny ganu dugun. 25 Abi dina ma liji peth dhire, a kwiji gweta ila gwina gwikiil gwai, ŋwukuijo domela gi dhiruiny ganu dhuŋun, ŋwabire. 26 A ma ŋwon tuya, aliŋa keleŋa, abi domel tuya ko, ŋwuliŋini ŋwon ganu. 27 A jadham ja kweleny ibigwe ila dugun, alabiŋaijo, alaici, Kweleny gwai, ŋa gwati gwikwui ŋwulaŋa ŋwina ŋwiŋir gi dhiruiny ganu dhuŋa na? Abi domel gwidhi na? 28 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Kwiji gwina gwikiana gwai gwimapai dhuŋuna ibidha. A jadham abiŋaijo, alaici, ŋa gwara anaŋa lela ana kura galo a? 29 Ŋwulbaici, Oo; ada nyaŋa limakura domela galo, nya lakura ŋwona galo ko. 30 Abricilo albiŋa liduŋw di maji maluni ŋwona; abi gi lamun ibile nyi gwabiŋaijo lijo lina lathapai ŋiro, linyilaici, Waladhul domela galo kwereny, nyageta liduŋw, daji dudunini; nyabuni ŋwona ŋwiny, nyalbuluje ŋiluŋw ŋiny. 31 Ŋwulari ŋwulodaijo odaijuŋw gwiter, ŋwulaici, Gidhila ga Sama giro ŋinena luginy la mastarda lina lapo kwiji, ŋwukwoi gi dhiruiny ganu. 32 Litinyanu ŋwuginy peth; abi malkwoi, muŋw tuya, ŋwubuthani a ŋwolanalaŋ jari peth jina jitijitiny, ŋwuro kwari gwina gwipa, athin nyira nya kabo auradhe nyoinyadho aldhre gi durna duŋun. 33 Ŋwari ŋwulodaijo manaŋ, ŋwulaici, Gidhila ga Sama giro ŋinena jila jina jiro ŋijini jina japilo kwa, ŋwulgilibice gi jila ganu jina jiro ŋwenya thiril, di malro ŋijini peth. 34 Dhuŋun ibidhe peth dhabiŋaijo Yasuuⓐ lijo odaije gwai; lati lathuŋwul abiŋaijo dhuŋuna dogo no, athuŋwulbi odaije. 35 A dhuŋun uthi je ganu dhina dhabiŋu nebiŋa dhina dharnu, Nyi gwaji gwigiye ŋwinyu ŋwiny, nyaji nyodaije. Nyi gwaji gwaŋiye dhuŋuna dhina dhigilibo ro kwereny gi dhugul dha gidhila.
Maⓐna gwa odaije gwa domel
36 A Yasuuⓐ dhiŋa lijo, ŋwuni kiru; a calmiz juŋun ela dugun, alabiŋaijo, alaici, Aŋajije odaijuŋw gwa domel gwina gwikwuinu gi dhiruiny ganu. 37 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Kwiji gwina gwikwui ŋwona ŋwina ŋwiŋir gi dhiruiny ganu Ŋari ŋa liji ŋiro; 38 a dhiruiny dhiro gidhila; a ŋwon ŋwina ŋwiŋir ŋwiro keleŋa ga gidhila ga Sama; a domel gwiro keleŋa ga Sheṯaan; 39 a kwiji gwina gwikiil gwai gwina gwikwuilo gwiro Sheṯaan; a lamun la dhuni liro ŋinena lamun la gidhila lina laji lamira; a lina laji luni malaayka liro. 40 A gwiro ŋinena an domel gwina gwike dunini iga yai; dhuŋun dhaji dhanro minoŋ ko gi lamun lina laji lamira. 41 Ŋari ŋa liji ŋaji ŋukeja malaayka luŋun, a la uthe ŋida ganu peth ŋina ŋike kidhila ganu guŋun, a ko peth lina lathapai ŋida ŋina ŋike. 42 A laji laligatho kiga; a laji lanare, alinyini gi jiŋai. 43 Abi lina liŋir laji lora galo gwiro ŋinena aŋin kidhila ga Babo gwegen. Gwina gwuthi nyuni nya dhidiŋini, abricul ŋwudiŋini.
Odaije gwa lulua, a ŋidi ŋina ŋiŋir ŋina ŋigilibicinu gi dhiruiny ganu, a diba
44 Gidhila ga Sama giro ŋinena ŋidi ŋina ŋiŋir ŋina ŋigilibicinu gi dhiruiny ganu; ŋina ŋibujilo kwiji gweta, ŋwulgilibice, gwiŋir dhugore gwuleny, ŋwela, ŋwelia ŋida ŋuŋun peth, ŋwelaŋ dhiruiny ibidhe. 45 Manaŋ gidhila ga Sama giro ŋinena jellaaba jina jathibupe nyideny nyina nyiro lulua lina liŋir gwuleny. 46 A dina muŋw buje ŋideny ŋeta ŋina ŋuthi luro lipa gwuleny, ŋwelia ŋida ŋuŋun peth, ŋwelaŋ ŋidenya ibiŋe. 47 Manaŋ gidhila ga Sama giro ŋinena diba gwina gwiguthinu gi baẖr ganu, ŋwuwareje ŋida liduŋw ŋoinyadho ganu. 48 A dina muŋw oinyadhe, alodha kimumu, aljalo, alotha ŋweny ganu ŋina ŋiŋir, alili gatho ŋina ŋike por. 49 Gwaji gwaro minoŋ gi lamun la gidhila lina laji lamira. Malaayka latuia, algugina lijo ganu lina like gi liji ganu lina liŋir. 50 Alligatho kiga, alare, alinyini gi jiŋai. 51 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa limaliŋa dhuŋuna ibidha peth a? Alaicinu, Ye, Kweleny gwai. 52 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Jathib peth jina jaliminu kidhila ga Sama jiro ŋinena kwiji gwina gwiro kweleny gwa dunu gwina gwathapai ŋida ŋa ŋidi ŋuŋun ŋina ŋiŋir, ŋina ŋiyaŋ a ŋina ŋurun.
Liji la Naas̱ira lidoinyo Yasuuⓐuŋw
53 A dina ma Yasuuⓐ meaje odaijuŋw ibigwe peth, ŋwugathani kaloŋa ibige. 54 Ŋwela, ŋwobani gi len luŋun, ŋwulalimiye gi majmaⓐ ganu gwegen, alali galo dir, alarnu, Kwiji ibigwa gwapo ŋadigirenya na, athuŋw bapai ŋiro ibiŋa ŋina ŋinaŋ? 55 Ŋari ŋa najjaar ŋutu na? a nana gwuŋun gwati gwan Maryam na? Yaⓐguubŋa, Yuusufŋa, Simⓐaanŋa, Yahuudhaŋa lati liro limegen na? 56 A limegen lina liro nyera lati lathilije na? Kwiji ibigwa gwapo ŋida ibiŋa peth na? 57 Alkadugore dugun, albi Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Nebi gwuthi nuŋw, abi gwati gwuthi nuŋw gi len luŋun, a gi dunu gwuŋun no. 58 Athuŋw apo ŋiro ŋoinyadho ŋina ŋinaŋ mine no, ŋinena athil uminyu no.