Ta Ŋgaembaro Zutui ro
(Marako 7:1-13)
1 'Dooko rukä Parusii ro ndi miemba'bai Ota robe ikyiyite ni Yerusalema yasi Yesu re ago ejiyi nda te ekye: 2 “Tana e'di taeri'bai miro royi ta ŋgaembaro se zutui amaro embabe ko niya? Ànya joyi drí ànyaro kote käti ŋgaonyaza!”
3 Yesu zatadrite ekye: “Ago tana e'di miro Ota Lu ro ko ago nyà oso ta ŋgaembaro modo amiro ro vo niya? 4 Tana Lu atate ekye: ‘Miro täpi miro ndi endre miro be’, ago ‘nda se aza kabe täpi ndaro kode endre ndaro otrina beṛo ufune.’ 5 Oko nyà 'diemba mìkye ondro 'diaza ka'dote ŋga aza be nda unina ndi täpi ndaro kode endre ndaro opane sina, oko nyà ata mìkye: ‘Ono orivoya Lu ro’, 6 ko ndäri täpi ndaro orone liti ono yasi. Nyùsu tase Lu kabe atana kote, tana mìle osone ta ŋgaembaro modo amiro ro vo ayani. 7 Ami orivoya miomba'bai! Tase Yesaya käŋgube ta amiro ta ana, ta ndaro orivoya ŋgye!
8 ‘Lu atate ekye, lidri kwoi, kayi ma oro toto kala ànyaro si,
oko endaro ya ànyaro orivoya lozo ni mare si.
9 Mätu oye ànyaro märi kadona i'do,
tana ànya kayi ŋgaemba ota se lidri ko'babe ni si, osoago ànya orivoya ota maro!’ ”
Ŋgase Kabe Lidri O'ba Undiro
(Marako 7:14-23)
10 'Dooko Yesu zi lowa te ndare ago atate ànyari ekye: “Nyèri ago mìni tana! 11 Ŋgase kabe oci lidri ya kala yasi ka koni lidri o'ba undiro; oko, ŋgase kabe efo ni ya yasi kani nda o'ba undiro.”
12 'Dooko taeri'bai ikyiyite ndare ago atayite ekye: “Inye'do mini gi'da tase nyatabe ono 'ba Parusii te a'done tusuro ya?”
13 Yesu zatadrite ekye: “Ŋgase cini Täpi maro vo'buyakuru ya kikyi'di kote ni ono eŋgyena 'da vuru. 14 Nyòlo'be mi ko ta ànyaro ta! Ànya orivoya lepe'bai miako miako'bai ro; ondro ka'do mano miako'ba aza kani miako'ba azi lepe, ànya riti o'denayi ndi 'bu ya.”
15 Petero atate ṛo ṛeṛe ekye: “Nyedretazevo ata ono ro ämäri.”
16 Yesu atate ànyari ekye: “Ami drigba kpa tauniako azii ronye. 17 Mìni ta ono tazevona koya? Ŋgase aza kabe oci ya lidri roya kala yasi cite kävuye ya ago go efote tesi. 18 Oko ŋgase kabe efo kala yasi ka efo ni ya yasi, ago kwoi ni ŋgase kabe lidri o'ba a'done undiro owo. 19 Tana ni ya ndaro yasi tavousu undiro ka efo se kani nda o'ba 'di ufune, taoyene toko kode ago drisi, ago ŋga azaka undiro loyene; ŋgatopane, kowe ogane, ago azii kyerene. 20 Kwoi ni ŋgase kabe lidri o'ba undiro owo. Oko ŋgaonyane teinye drí miro ojoako oso ànya kayibe atana ämiri beṛo ojone 'do ronye; 'do 'ba lidri ko undiro.”
Taoma Toko aza ro
(Marako 7:24-30)
21 Yesu e'be vo ana te ago oyite wari se loto 'bakici Tura ndi Sidona robe lomvo ana ya. 22 Toko aza Kanana'ba ro se koribe wari ana ya ana ikyite ndare. Anya trete amba ekye: “Ŋgwa Dawidi ro! Mi'ba ya miro kuni malomvo! Tana ŋguti maro orivoya demona be ago anya ka rueza koziro.”
23 Oko Yesu ata ta aza kote anyari. Ago taeri'bai ndaro ikyiyite ndare ago lo'bayirute ndäri ekye: “Mi'ba anya koyi! Tana anya ka ezi totre kporo be ama vo!”
24 'Dooko Yesu zatadrite ekye: “Ezo ma te toto timele se kujebe kai re, se ni lidri Yisaraele ro.”
25 Oko toko ana ikyite ago 'dete nda pa. Anya atate ekye: “'Desi, mipa ma!”
26 Yesu zatadrite ekye: “Ko kado ŋgaonya ŋgàga ro urune ago ovone kokyei ri.”
27 Anya zatadrite ekye: “'Desi, 'do ṛo taŋgye yi; caoko ca kokye nya ŋgase ke'bebe se kabe layi ni tara'biza 'desi anyaro ro drisi 'do ndi.”
28 Ta'dota Yesu zatadri anyaro te ekye: “Mi orivoya toko taomaekye yi! Ŋgase milebe ono ayena ndi miri.” Ago dori ede ŋguti anyaro te ndriŋwa.
Yesu Ede Lidri Amba te
29 Yesu e'be vo ana te ago oyite Fofo Galilaya ro kala. Nda tute lutu dri ago rite vuru. 30 Lidri lowaro ikyite ndare, ànya eziyi ka'boi, miako'bai, gboto'bai, tuṛui, ndi lidri amba adravo azaka be te, ànya 'bayi ànya te Yesu pa; ago nda ede ànya te. 31 Lidri kondre tuṛui te atavoya, ede gboto'bai te, ka'boi kate ugu aba, ago miako'bai kate ugu voondre oko ànya laroyite; ago ànya räṛuyi Lu Yisaraele rote.
Yesu Ozo Ŋgaonya te Lidri Ndrani Kutu Su (4,000) drisi ri
(Marako 8:1-10)
32 Yesu zi taeri'bai ndaro te ndare ago atate ekye: “Ma tusuro ta lidri kwoi rota, tana ànya riyite mabe u'duna te nätu ago yauono ànya te ŋga aza ako onyane. Male ko ànya o'bane oyine teinye ŋgaonya ako, tana ukyi inini ufu ànya 'da liti ya oyivoya 'bäru.”
33 Taeri'bai ejiyi nda te ekye: “Mùsuna ŋgaonya amba ni eŋwaro vocowa ono ya onyane lowa ono riya?”
34 Yesu ejitate ekye: “Ami orivoya duŋguṛu ambata robe moda ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Njidrieri, ndi ti'bi giṛiŋwa fereŋwa be.”
35 Ta'dota Yesu ta lowa te orine vuru gyini dri. 36 'Dooko nda ru duŋguṛu ambata ro se njidrieri ana te ndi ti'bi se ana be, ozo aro'boya te Lu ri, wa ànya te, ago ozote taeri'bai rigyesi, ago taeri'bai ozote lidri ri. 37 Ànya cini nyayite ago ojo ànya te. 'Dooko taeri'bai otoyi 'bolotona se ke'bebe ana te koṛiga na njidrieri twitwi. 38 Oti mànoago se konyabe ana ro orivoya kutu su (4,000), ati 'ditoko ndi ŋgàga be ko.
39 'Dooko Yesu pere lidri te, cite toŋbo ya, ago oyite wari Magadana roya.
Yasuuⓐ gwaŋajo lijo dhuŋuna dhina dhothaijil dhai galo alarnu, Kworaŋ nyabidoinya dapai dhuŋuna dha liji lina lurun?
1 A jathibŋa Farriisiyiin lai la Urushaliim ila di Yasuuⓐ, alabiŋaijo, alaici, 2 Kworaŋ athibi calmiz juŋa kie dhuŋuna dha liji lina lurun? athathil buyo doi degen malari leny no. 3 Ŋwulbabiŋaijo, ŋwulaici, Kworaŋ be ko athanyabi kie amr gwa Kalo dhuŋun dhai dhalo? 4 Ŋinena athi Kalo abiŋu, ŋwarnu, Nejo babuŋw gwuŋa a nana gwuŋa; a kwiji gwina gwalo babuŋw gwuŋun i nana gwuŋun, abrico ŋwai aiuŋw. 5 Nya barnu, Ada kwiji gweta gwimabiŋaijo babuŋw gwuŋun i nanuŋw gwuŋun, ŋwaici, Gwarush ibigwe gwari nyi gwai gwaŋadhedha, abi gwiminy owejo Kaloŋa, 6 athuŋw nujo babuŋw gwuŋun i nanuŋw gwuŋun no. Nyaŋa limerniye amr gwa Kalo dhuŋun dhai dhalo. 7 Nyaŋa lina luthi dhuŋuna ganu ram, Ishaⓐya gwabiŋu dhuŋuna dhina dhiro titiganu dhan nyaŋa, ŋwarnu, 8 Liji ibila lathinyi neye ŋwinyu ŋwai ŋwegen, abi dugor degen tu ganu diginy romine; 9 Athinyilbi orthadha tur, athilbalimiye taⓐliim dha awaamir gwa liji. 10 Ŋwurnie lijo, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Diŋinul momaŋ, nyaliŋa. 11 Ŋidi ŋati ŋiro ŋina ŋathuni jiŋai ganu ŋathiruje kwijo ŋirle no; albiro ŋina ŋathi tuya jiŋai ganu ŋathiruje kwijo ŋirle. 12 A calmiz juŋun ila dugun, alabiŋaijo, alaici, Ŋa mane gwiliŋidhi darnu Farriisiyiin like dugore dina maldiŋini dhuŋuna ibidha a? 13 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ŋwulaŋ peth ŋwina ŋwati ŋwukwuilo Babo gwiny gwina gwathije Sama no, ŋwaji ŋwakuradhini galo. 14 Abricilo cucun; ŋediŋa liro ŋwudhibaŋ; alodhitha ŋwudhibaŋa; abi ada ŋwudhibaŋ ŋwimodhitha ŋwudhibaŋa, ŋwaji ŋwiduthe gi libugul ram ganu. 15 A Buṯrus abiŋaijo, ŋwaici, Aŋajije odaijuŋw ibigwa. 16 Ŋwulbaicinu, Nyaŋa ko liro ŋinena ŋediŋa, nyaŋa loma lati liliŋidhi dhuŋuna ibidha na? 17 Nyaŋa loma lati liliŋidhi darnu ŋidi ŋina nathuni gi jiŋai ganu ja kwiji alule kari ganu, ŋathitu por manaŋ na? 18 Abi dhuŋun dhina dhathi tuya gi dhugor ganu dha kwiji dhiro dhathiruje kwijo ŋirle. 19 Gi dhugor ganu dha kwiji afkaar gwina gwike gwathituya; dhuŋun dha dhirinyie dhimar, ŋidhir, dhuŋun dha dhidhre la lai liter, dhuŋun dha dhapai ŋida ŋwuramai, dhuŋun dhina dhiro gwidhuŋun, dhuŋun dha dhilo Kaloŋa; 20 Dhuŋun ibidha peth dhiro dhina dhathiruje kwijo ŋirle; abi darnu dhuŋun dha dheny doi dai didinyu, dhuŋun ibidha dhati dhuthi ŋoma dharuje kwijo ŋirle no.
Iŋir nono gwa ŋera ŋa kwa gwina gwiro Umam
21 A Yasuuⓐ gathani kaloŋa ibige ŋwela ŋwen ŋwa S̱uur a S̱iiduun. 22 A kwa gweta gwa Kanⓐaan ila gi len ibile, ŋwure gwula, ŋwarnu, Inudhiny, Kweleny gwai, ŋa gwina gwiro Ŋari ŋa Daawud. Ŋera ŋiny ŋa ŋuthi ŋurinya a ŋadhibainu gwuleny. 23 Athuŋw babiŋaijo dhuŋuna dhetipo no. A calmiz juŋun ila dugun, alabiŋaijo, alaici, Ruco, ŋinena gwujanije galo gwulo gwai. 24 Ŋwabiŋi, ŋwarnu, Nyi gwukejinu dibupe jaŋala ja dunu gwa Israayiil cucun jina jimadhudhe. 25 Abi kwa dogadha githo, ŋworthadha, ŋwaici, Gathajiny uwa, Kweleny gwai. 26 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Gwati gwiŋir dilapa keleŋa ⓐesh, aldhedha nyinyu no. 27 Abi kwa aici, Ye, Kweleny gwai, abi nyin nyati nyatheny gwudhibur galo gwa kwiji gwegen gwina gwathibiretadhe galo gi tharabeza ganu na? 28 Abi Yasuuⓐ abiŋaijo kwaio, ŋwaici, Kwa gwai, au gwuthi imaan gwoinyadho; abrico ŋwuro duguŋa gwiro ŋinena bupaŋa. An ŋera ŋuŋun eŋiradhadha ganu gi saaⓐa ibije jetijeta.
Liji loinyadho limagetini momaŋ
29 A Yasuuⓐ gathani kaloŋa ibige, ŋwela gi baẖr gwa Jaliil, ŋwalo kamarigen, ŋwunjalo mine. 30 A liji ela dugun loinyadho, alupinuni lijo loinyadho lina ladhibainu aŋina, a lina lirima gi je, a lina liro jirila, a lina liro jibijoŋ, a liter loinyadho, athil geta galo ŋwora ganu di Yasuuⓐ; ŋwulgeta momaŋ. 31 A liji peth ali galo dir, dina malaŋa lijo lina liro jirila dilabiŋi, a lina ladhibainu aŋina iŋir nono, a jibijoŋ elila momaŋ, a ŋwudhibaŋ ure je ganu; a ŋediŋa peth majidhe Kaloŋa ga Israayiil.
Yasuuⓐ gwidhedhi lijo ⓐarba alaaf ŋida ŋa dheny
32 A Yasuuⓐ wureje calmiz juŋun liduŋw, ŋwulaicinu, Liji la linudhiny, limanalje mina ŋwamun thiril a lati luthi ŋida ŋeda ŋa dheny no; a lati linyil dhiŋa minoŋ jamu no, laji labilikudhe gi dhai. 33 A calmiz juŋun abiŋaijo, alaici, Anaŋa luthi ŋoma labuje ŋida ŋa dheny na mina gi leba dildhedha lijo ibila loinyadho minoŋ albeny, alpe? 34 Albi Yasuuⓐ aicinu, Nyaŋa luthi ⓐesh uman? Alaicinu, Yo kworoŋo‐thiril a ŋwum coŋ ŋwina ŋwitiŋwitiny. 35 Ŋwabiŋaijo lijo ŋwari lajalo ŋwiduŋw kwiyaŋ alaŋ. 36 A muŋw apai ⓐesh ina iro kworoŋo‐thiril a ŋwum, ŋwaici Kaloŋa shukran, ŋwurta ganu, ŋwudhedha calmiz, a calmiz dhedha lijo. 37 Aleny peth, alpa, alwura nyuni kworoŋo‐thiril yoinyadho ina idi galo. 38 A liji lina lithi loma liro ⓐarba alaaf, abi la ŋa keleŋa gai ganu jiter. 39 A muŋw dhiŋa lijo, ŋwuni gi felluuka ganu, ŋwela gi len la Majdala.