Ta Ŋgaembaro Zutui ro
(Matayo 15:1-9)
1 Rukä Parusii ro ndi miemba'bai Ota robe se kikyibe ni Yerusalema yasi ana otoyikalate Yesu re. 2 Ànya ndreyite anjioko rukä taeri'bai ndaro ro kayi ŋgaonya dri undi be; anjioko ànya joyi drí ànyaro kote oso se Parusii katabe beṛo lidri ri oyene ronye.
3 (Tana Parusii, ndi Yudai cini be, kayi oso ta ŋgaemba ro se ànya kuru yibe ni zutui ànyaro rigyesi 'do voro, ànya nyayi ŋga ko e'be gialo ànya joyi drí ànyaro lutu! 4 Ondro ànya kegoyite ni vo ŋgalogyero yasi, ànya nyàyi ŋga ko, e'be gialo ànya wäṛina andivo ànyaro käti. Ànya kayi oso ota azaka amba se arabe ànya kuruyibe iyi vo, oso ta kofo, lakaza, deŋbele ndi kitapara ojoro kadoro 'do ronye vo.) 5 Ago Parusii ndi miemba'bai Ota robe ejiyi Yesu te ekye: “Taeri'bai miro soyi ko ta ŋgaembaro drí ojoro se zutui amaro kembabe vo, oko nyayi ŋga gwo drí undiro be etaya?” 6 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Ta Yesaya ro orivoya ŋgye se nda käŋgube ta amiro ta! Ami orivoya miomba'bai, ndi oso se nda kegyibe ronye se ekye:
‘Lu atate ekye, lidri kwoi, kayi ma oro toto kala ànyaro si,
oko endaro ya ànyaro orivoya lozo ni mare si.
7 Mätu oye ànyaro märi kadona i'do,
tana ànya kayi ŋgaemba ota se lidri ko'babe ni si,
osoago ànya orivoya ota maro!’
8 “Mìna Ota Lu ro gwo tesi ago mìro gwo ŋgaemba lidri ro ayani.”
9 Ago Yesu ugu atate ekye: “Nyà Ota Lu ro ogana zo tauni amba si tana mìle ŋgaemba modo amiro ro eŋgane ayani. 10 Tana Musa atate ekye: ‘Miro täpi miro ndi endre miro be,’ ago, ‘nda se kabe täpi ndaro kode endre ndaro otrina beṛo ufune.’ 11 Oko nyà ŋgaemba mìkye ondro ka'do 'diaza orivoya ŋga aza be ozone täpi ndaro kode endre ndaro opaza, ka ata ekye: ‘Korebana yi’ (takacina anjioko, anya ni Lu ro), 12 alaga nda tezo täpi ndaro ndi endre ndaro be opavoya. 13 Ŋgaemba se nyàbe copena azii ri nonye ono ka ata Lu ro forona. Ago nyà ŋga amba azaka oso ono ronye oyena.”
Ŋgase Kabe Lidri O'ba Undiro
(Matayo 15:10-20)
14 'Dooko Yesu zi lowa te kpa to'di ndare ago atate ànyari ekye: “Nyeri ta maro, ami cini, ago mìni tana. 15 Ŋgase ni tesi kabe oci lidri ya ni ko nda o'bane undiro. Oko ŋgase kabe efo tesi ni lidri yasi kani nda o'ba undiro.” 17 Ondro nda ke'be lowa te ago kocite zo ya oko, taeri'bai ndaro ejiyi nda te ata ono tazevona edrene. 18 Yesu atate ànyari ekye: “Ami kpa tauniako oso azii ronye. Mìni ta ono tazevona koya? Ŋgase ni tesi kabe oci lidri ya ni ko nda o'bane undiro, 19 tana ci ko ya ndaro ya oko cite kävuye ndaro ya ago 'dooko fote tesi ni lomvo yasi.” (Ta ono atana si, Yesu ekye ŋgaonya cini orivoya kado onyane.)
20 Ago nda ugu atate ekye: “Ŋgase kabe efo tesi ni lidri yasi kani nda o'ba undiro. 21 Tana ni ya yasi, ni ya lidri ro yasi, tausu undiro ka efo se kani nda o'ba ŋga koziro oyene ŋgatopane, 'diufune, 22 ronyi oyene ago kode toko drisi, a'done yagäru be, ago kani 'di o'ba ŋga cini se undiro dritoto, 'diodo, a'do undiro, yaoko, taiti kowero, driuŋgyi ndi amaama be oyene. 23 Ŋgase cini undiro kwoi ka efo ni ya lidri ro yasi ago kani nda o'ba undiro.”
Taoma Toko aza ro
(Matayo 15:21-28)
24 'Dooko Yesu e'be vo ana te ago oyite wari se loto 'bakici Tura ro lomvo ana ya. Nda cite zo ya ago leko 'diaza alo ri unine ekye nda orivoya lau, oko nda ni kote yi da'done. 25 Toko aza, se ŋguti anyaro orivoya tori undiro be anya ya ana eri ta Yesu rote ago ikyite dori ndare ago 'dete pa ndaro ya. 26 Toko ana orivoya atrai ätite wari Foenesia roya Siria ya. Anya lo'barute Yesu ri demona isine tesi ni ŋguti anyaro yasi. 27 Oko Yesu zatadrite ekye: “Dri mi'ba ämäri ŋgàga ecane käti, ko kado ŋgaonya ŋgàga ro urune ago ovone kokyei ri.”
28 Anya zatadrite ekye: “'Desi, kokyei se tara'biza zele nyayi ŋgase ŋgàga ke'bebe 'do kpa!”
29 Ago Yesu atate anyari ekye: “Tana tadrioza miro ono ta, nyoyi kovole 'bäru, ndi endaro nyusuna demona fote ni ŋgutiŋwa miro yasi!”
30 Anya oyite 'bäru ago usu ŋgwa te u'duvoya kitapara dri; demona fote tesi ni anya yasi.
Yesu Ede Tuṛu aza te
31 'Dooko Yesu e'be wari Tura rote ago oyite Sidona yasi le Fofo Galilaya roya, ugu oyite liti wari Dekapolisi ro yasi. 32 Lidri azaka eziyi mano aza te ndare mano na ana tuṛu yi ago ni ata ko, ago ànya lo'barute Yesu ri drí ndaro o'bane nda lomvo. 33 Ago Yesu ru nda te iṛe pere, lozo ni lowa resi, 'ba driŋgwa ndaro te bi mano ana roya, vo to te ago do ladra mano ana rote. 34 'Dooko Yesu ndrevote kuru vo'buyakuru ya, lawate äfu, ago atate mano ana ri ekye: “Efefata” se takacina ni ekye “nya'do uŋbo!”
35 Dori mano ana eritate, ladra ndaro onjirute, ago nda eto atate teinye rritiako. 36 'Dooko Yesu tadri lidri rote ko tana itine 'diaza alo ri; oko nda tadri ànyaro ca mbara ko tana itine, caoko ànya itiyi tana te ndra. 37 Ago vona se cini keriyi tana be laroyi tawi. Tana nda ye ŋga cini te kado! Ànya ekye: “Nda 'ba tuṛu te taerine ago ataako'ba kpa atane.”
Yasuuⓐ gwaŋajo lijo dhuŋuna dhina dhothaijil dhai galo, alarnu, Kworaŋ nyabi doinya dapai dhuŋuna dha liji lina lurun
1 A Farriisiyiin a jathib coŋ jina jidhi Urushaliim alila liduŋw dugun. 2 A dina mal aŋa calmiz juŋun coŋ deny ⓐesh doi dai dina diro ŋirle, dina dati duyinu no, anadhagirini. 3 Ŋinena athi Farriisiyiin a Yahuud peth doinya deny kwereny nanaŋ lati luyo doi degen no; lathapai dhuŋuna dha liji lina lurun. 4 Athil doinya deny ŋida ŋina ŋathilapa gi suug kwereny nanaŋ ŋati ŋwuyilo no. Aluthi dhuŋuna dhiter dhoinyadho dha dhuye fanaajiin a nyidhe a ŋweny ŋwina ŋwiro naẖaas a ŋwagram. 5 A Farriisiyiinŋa jathib jai othaije Yasuuⓐuŋw galo, alaici, Kworaŋ athibi calmiz juŋa apo dhuŋuna dha liji lina lurun no, athilbeny ⓐesh doi dai dina dati duyinu no? 6 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ishaⓐya gwabiŋu dhuŋuna dhina dhiro titiganu dhan nyaŋa lina luthi dhuŋuna ganu ram, dhiro ŋinena ulinuŋwna, Liji ibila lathinyi neye ŋwinyu ŋwai ŋwegen, abi dugor degen tu ganu diginy romine; 7 athinyilbi orthadha tur, athilbalimiye taⓐliim dha awaamir gwa liji. 8 Nyaŋa limagathani naamuus gwa Kalo, athanyabi mutha dhuŋuna dhina dhathi liji apai dha dhuye nyidhe a fanaajiin; a dhuŋun dhiter dhoinyadho dhina dhiro minoŋ dhathanyapai. 9 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Gwiŋir ŋinena doinyanya naamuus gwa Kalo danya muthadha dhuŋuna dhalo. 10 Ŋinena aro Muusa nu, Neyo babuŋw gwuŋa a nana gwuŋa, a gwina gwalo babuŋw gwuŋun i nana gwuŋun, abrico ŋwai aiuŋw. 11 Athanya barnu ada kwiji gweta gwimaici babuŋw gwuŋun i nana gwuŋun nu, Ada ŋidi ibiŋa ŋirii Gurbaan, gwairo gwuŋa; abi gwajalo tur. Gurbaan gwiro ŋidi ŋa Kalo. 12 Athanya abrico ŋeduŋw dupijo babuŋw gwuŋun i nana gwuŋun ŋida ŋeda manaŋ no. 13 Nyaŋa limerniye dhuŋuna dha Kalo gi dhuŋun dhina dhuthanya dha liji lina lurun; a dhuŋun dhoinyadho dhina dhiro minoŋ dhathanya apai. 14 A dina muŋw urnie lijo peth dugun, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Diŋinul dhuŋuna dhiny, nyaŋa peth, nyaliŋa. 15 Ŋidi ŋeda ŋati ŋina ŋathije por kwiji ada ŋimuni dugun ŋuthi ŋoma ŋalruje ŋirle no; abi ŋidi ŋina ŋathituya dugun ŋiro ŋina ŋathiruje kwijo ŋirle. 16 Ada kwiji gweda gwimuthi nyuni nya dhidiŋini, abricul ŋwudiŋini. 17 A dina muŋw uni gi dunu kalo gina gijina liji, a calmiz juŋun othaije galo odaije gwai. 18 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa lati liliŋidhi ko na? Nyaŋa lati liliŋidhi darnu ŋidi peth ŋina ŋathije por ŋina ŋathuni kwiji ganu ŋati ŋuthi ŋoma gwal ruje ŋirle na? 19 Ŋinena athathil udhi gi dhugor ganu dhuŋun no, abi ŋathuni kari ganu, athiltu por manaŋ. Gi dhuŋun ibidha Yasuuⓐ gwarnu ŋidi ŋa dheny peth ŋiŋir. 20 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ŋidi ŋina ŋathituya kwiji ganu ŋiro ŋina ŋathiruje kwijo ŋirle. 21 Ŋinena kiru gi dugor ganu da liji afkaar gwina gwike gwathituye, ŋidhir, dhuŋun dha dhidhre la lai liter, dhuŋun dha dhirinyiye dhimar, 22 dhuŋun dha dhapai ŋida ŋwuramai, dhuŋun dha dhijidhai ŋidi amra ŋa liji liter, dhuŋun dha dhapai ŋida ŋina ŋike, dhuŋun dhina dhiro gwidhuŋun, dhuŋun dhina dhathi aŋinu bupe dhina dhike, dhuŋun dha ke gina gathibupe daŋa ŋida ŋina ŋike, dhuŋun dha dhilo Kaloŋa, dhuŋun dha dhare ŋamilai, dhuŋun dha ŋirila. 23 Dhuŋun ibidhe peth dhina dhike dhathituya gi dhugor ganu, ŋwuruje kwijo ŋirle.
Yasuuⓐ gwigeto ŋera ŋa kwa gwina gwiro Umam momaŋ
24 Ŋwugathani kaloŋa ibige, ŋwela gi dhirainy dha ŋwen ŋwa S̱uur a S̱iiduun, ŋwuni gi dunu gweta, athuŋwbupo kwijo gweda diliŋa darnu gwijo mine no; athuŋwbuthi ŋoma digilibicini no. 25 A kwa gweta je gwina gwuthi ŋera ŋitiny ŋina ŋuthi ŋurinya, ŋwudiŋini darnu ŋeda gwo mine, ŋwila, ŋwide ŋwurko ŋwai ŋwora ganu ŋwuŋun. 26 A kwa ibigwe gwiro Yuunaani, a liŋini gwai gwuŋun gwiro Fiiniigi; ŋwothaije galo ŋwari gwateye ŋurinya ŋera ganu ŋuŋun. 27 Abi Yasuuⓐ aicinu, Abrico keleŋa alpa kwereny; gwati gwiŋir dilapa keleŋa ⓐesh, aldhedha nyinu no. 28 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Ye, Kweleny gwai; abi nyin ko nyina nyathije tharabeza ganu nyatheny gwudhibur gwa keleŋa gwina gwathi birethadhe galo. 29 Ŋwubaicinu, Gi dhuŋun ibidha, idhi di; ŋuriny ŋimatu ŋera ŋuŋa. 30 A dina muŋw ela gi dunu gwuŋun, ŋwubuje ŋurinya ŋimutu, a ŋera je didhre gi lagram alaŋ.
Iŋir nono gwa kwiji gwina gwiro girila
31 Ŋwugathani ŋwen ŋwa S̱uur a S̱iiduun manaŋ, ŋwela gi baẖr gwa Jaliil, keligeny ganu ŋwen ŋwa Al ⓐashar al Mudun. 32 Aludhijo kwijo gweta gwina gwirima nyuni ganu, gwina gwathi gwugeje; alothaije galo alari gwuŋwungeta doi alaŋ dugun. 33 Ŋwodhadha ter, ŋwuleje nyamun nyuŋun gi nyuni ganu nya kwiji, ŋwugwoinya ŋwoiny gi nyamun nyuŋun, ŋwuŋwai mini dhiŋila dha kwiji. 34 Ŋwubaŋalaŋ di Sama, ŋwugatho uwa, ŋwaicinu, Iftaẖ, gwina gwuthi maⓐna gwan, Iginul. 35 An nyuni nyuŋun igiyudhini ganu, a dhiŋila dhuŋun gududhini galo, ŋwabiŋi momaŋ. 36 Al Yasuuⓐ abiŋaijo ŋwari lati labiŋaijo kwijo gweda no; abi dina abiŋaijuŋwulo, albai galo dhuŋun dhai ibidhe gwoinyadho gwoinyadhanu. 37 Alali galo dir gwuleny, alarnu, Gwimapai dhuŋuna peth momaŋ; gwimabrico lijo lina lirima gi nyuni aldiŋini, a lina lathi gwugeje alabiŋi.