Taeji ta Sabata rota
(Marako 2:23-28Luka 6:1-5)
1 Ono vosi Yesu kate ugu aba ämvu inya ro yasi Sabata si oko; taeri'bai ndaro a'doyite täbiri ro, ago ànya etoyi drî inya ro okyena te ago kecina onyate. 2 Ondro Parusii kondreyi tase ono te oko, ànya atayite Yesu ri ekye: “Mindre, taeri'bai miro kayi tase Ota leko oyene Sabata si ono oyena!”
3 Yesu zatadrite ekye: “Inye'do mìzi tase Dawidi koyebe tu ana si 'dooko nda ndi lidri ndaro be orivoya täbiri ro ana tana ṛoko ya? 4 Nda cite zo Lu roya, ago nda ndi lidri ndaro yibe nyàyi ambata se ozobe Lu ri ana te, se Ota voro ko ànyari onyane; se toto ni kohanii ri ambata ana onyane. 5 Kode mìzi ṛoko ni Ota Musa roya anjioko Sabata cini si kohanii se Yekalu ya iyi enjiyi ota Sabata rote, caoko ati kote taenji ro ànya lomvo ya? 6 Mata ämiri ono ŋga aza orivoya noŋwa para ndrani Yekalu ri. 7 Taegyi ka ata ekye: ‘Male yauni ayani, ko tori olo.’ Aba ondro ka'do mìni ta ono takacina gwo endaro, aba ämiri lidri se taenjiako ono kozine i'do, 8 tana Ŋgwa Lidri ro ni Opi Sabata ro.”
Yesu Ede Mano se Drí na Ciṛiciṛiro ana te
(Marako 3:1-6Luka 6:6-11)
9 Yesu e'be vo ana te ago oyite zotaeriro ya. 10 Mano aza drí ciṛiciṛi robe orivoya zotaeriro ya lau. Lidri azaka orivoya lau se leyite Yesu kicune ta takozi oyero ta, ago ànya ejiyi nda te ekye: “Inye'do 'di edene Sabata si ṛo ko taenji yi Ota amaro lomvo ya?”
11 Yesu zatadrite ekye: “Ondro ka'do alo aza amiro orivoya toto timele alodi be ago ondro aba ko'de gwo 'bu ociekye aza ya Sabata si, inye'do nda uruna anya ko ago ewena anya ko tesi ya? 12 Lidri orivoya para ndrani timele ri! Ka'do inye Ota amaro le ämäri azi opane Sabata si.” 13 'Dooko nda atate mano se drí ciṛiciṛi robe ana ri ekye: “Nyozo drí miro a'dwi.” Ndi nda ozo drí te a'dwi, ago go a'dote kado, kpa oso äzirina ronye. 14 'Dooko Parusii foyite ago äyiyitate Yesu ufune.
Ruindu'ba Onjionji Lu ro
15 Ondro Yesu keri tase äyibe nda lomvo ana tana te oko, nda oyite lozo ni vo ana yasi; ago lowa du soyite nda vo. Nda ede 'dise cini adravoro te 16 ago ozotate ànyari ko ta ndaro itine azii ri. 17 Nda yete inye tana ko'ba tase Lu katabe nebi Yesaya si ana ka'do robe ŋgye se ekye:
18 “Ruindu'ba maro ni no se manjibe ono,
se mulube, ago ta ndaro si ma ni.
Mezina Tori maro 'da nda dri,
ago nda ayona vure maro tana 'da tu'dei ri.
19 Nda unina ko kala diṛine ago totrene,
ago unina ko ugu totrene ata be litiŋwa drisi.
20 Nda unina ko äjäyi se edirute ogone,
kode lamba se kate ujwe ezwene.
Nda uguna taoye ndi 'duro inye madale nda o'bana taŋgye lutu a'done ŋgaopeṛe be,
21 ago lidri cini o'banayi mi ànyaro 'da nda dri.”
Yesu ago Belezebula
(Marako 3:20-30Luka 11:14-23)
22 'Dooko lidri azaka eziyi mano aza te Yesu re se orivoya miako ago ni ata ko tana nda orivoya demona be. Yesu ede mano ana te, ago nda a'dote mbara be ta atane ago ndrevote. 23 Lowa cini larote tase Yesu koyebe ana ta. Ànya ejiyitate ekye: “Inye'do ono a'dona ndi ni Ŋgwa Dawidi ro owo ya?”
24 Ondro Parusii keriyi ta ono te oko, ànya zayitadrite ekye: “Nda ka demonai lofo toto tana dri'ba ànyaro Belezebula kani mbara ozo ndäri oyezana inye.”
25 Yesu ni tase ànya kayibe ugu tavona usuna ana te, ta'dota nda atate ànyari ekye: “'Bädri aza se kabe andivo iro lonyi gboko ro se kabe kyila oye azi be 'do unina ko orine madaro. Ago 'ba'desii kode katidri aza se lonyi andivo iro te gboko ro se kabe kyila oye azi be 'do pereruna 'da. 26 Kpa inye ondro ka'do gboko alo aza ka ugu kyila oye azi be miri 'bädri'ba Satani ro roya, anjioko lonyiru ṛote nja gboko ro ago pereruna 'da ndriŋwa! 27 Nyà ata mìkye ma demonai lofo tesi tana Belezebula kani mbara ozo märi oyezana inye. Ka'do inye a'di kani mbara ozo oso'bai ami vo ri ànya lofoza tesi ya? Tase oso'bai ami vo kayibe oyena ka'date anjioko ami orivoya koziro! 28 Ondro ka'do ma demonai lofo tesi Tori Lu rosi, ono ka'da ndi anjioko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ikyite nja ämidri.
29 “Mano aza unina ko vo oŋgone zo mano mbäräkä aza roya lakaza ndaro urune e'be gialo ndäri mano se mbäräkä 'do embene käti, 'dooko nda o'dena gwo ŋga zo ndaro ro topane.
30 “'Diaza se ko mabe ṛo orivoya endaro kyilaro mabe, 'diaza se pa ma ko kala ŋga ro koto si ṛo endaro ka ugu perena. 31 Tana ta ono ta mata ämiri, änina ndi lidri e'bene ta takozi aza rota ago tase aza undiro ànya kabe atana rota, oko nda se kabe tase undiro atana Tori Alokado lomvo änina ko ànya e'bene tana ro. 32 'Diaza se kabe ta ata Ŋgwa Lidri ro lomvo änina ndi e'bene; oko nda se kabe ta ata Tori Alokado lomvo änina ko e'bene alona; ca yauono kode äduako.
Ce ndi Doŋgo Anyaro be
(Luka 6:43-45)
33 “Ka'dobe a'done doŋgo kado be beṛo miri a'done ce kado be, ondro ka'do mi orivoya ce koziro be, nya'dona doŋgo koziro be. Äni ce te beti doŋgo ro se anya kabe owana yasi. 34 Ami inii ono; mìnina takado atane eŋwanye ondro ka'do ami orivoya undiro ya? Tana kala kani ŋgase orivoya twi ya ya ono atana. 35 'Di kado ka ŋgase kado nda be sina ya ndaro ya 'do lofona tesi; ago 'di kozi ka ŋgase kozi nda be sina ya ndaro ya 'do lofona tesi.
36 “Ṛo ämiri unine endaro Tu Vure rosi 'dicini itina ta iro 'da, ata se cini koziro nda katabe 'do. 37 Ayena vure miro 'da ata miro si; edrena tana 'da miri kode mi orivoya kadoro kode koziro.”
Lidri le Talaro ro
(Marako 8:11-12Luka 11:29-32)
38 'Dooko miemba'bai azaka Ota ro ndi azaka Parusii robe atayite ekye: “Miemba'ba, màle miri talaro ro oyene.”
39 Oko Yesu atate ekye: “Lidri tu ono ro orivoya koziro ago luako. Nyà ma eji talaro ro ta ya? Hwa! Talaro ro se ozone ämiri toto talaro ro nebi Yona ro ayani. 40 Kpa oso Yona koribe kituna nätu ago ŋgäkyina nätu ya ti'bi 'desi roya ronye, kpa oso inye Ŋgwa Lidri ro orina 'da 'budri ya gyini zele kituna nätu ago ŋgäkyina nätu. 41 Tu Vure rosi lidri Ninewe ro oŋganayi 'da kuru ago kicunayi ami 'da, tana ànya etayidrite ni takozii ànyaro yasi ondro ànya keriyi taope Yona rote owo; ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa para ndrani Yona ri! 42 Tu Vure rosi 'Bädri'ba Tokoro Sheba ro oŋgana 'da kuru ago kicuna ami 'da, tana anya ikyite ni 'bädri lozo yasi tavouni 'Bädri'ba Solomo ro erine, ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa para ndrani Solomo ri!
Ego Tori Undiro ro
(Luka 11:24-26)
43 “Ondro tori undiro kofote tesi ni 'diaza yasi oko, ugu abate 'bädri gyiako yasi ugu vo uṛibe loliza. Ondro kusu vo kote oko, 44 anya atate andivo iro ri ekye: ‘Magona ndi kovole zo maro ya vose mikyibe ni kigye si ana.’ Ndi anya gote kovole ago usu zo te awi, wäṛi, ago ŋga cini ara te nja kigye. 45 'Dooko anya fote tesi ago ezi torii azaka njidrieri te kozi parandra ni andivo anyaro ri, ago ànya ikyiyite ago riyite lau. Ago ori 'di ana ro kozina a'dote ndrani se käti ri. Ono ni tase kabe oye a'done lidri koziro tu ono ro ri owo.”
Endre Yesu ro ndi Ädrupii be
(Marako 3:31-35Luka 8:19-21)
46 Ondro Yesu drigba ugu ta atavoya lidri ri oko, endre ndaro ndi ädrupii ndaro be esayite. Ànya edreyite tesi, ànya leyi atane nda be. 47 Ta'doro alo aza lidri se lau ana ro atate ndäri ekye: “Mindre, endre miro ndi ädrupii miro be orivoya edrevoya tesi, ànya leyi atane mibe.”
48 Yesu zatadrite ekye: “A'di ni endre maro ya? Ago a'di ni ädrupii maro ya?” 49 'Dooko nda ka'davote taeri'bai ndaro dri ago atate ekye: “Mìndre! Kwoi ni endre maro ndi ädrupii maro be! 50 Nda se kabe tase Täpi maro vo'buyakuru ya kolebe ndäri oyene oyena ni orivoya ädrupi maro, endreŋwa maro, ago endre maro owo.”
Anaŋa lapaŋa gi lamun la Sabith
1 Kaija ibige a Yasuuⓐŋa ela gi dhiruiny ganu dha ŋwon gi lamun la Sabith; a calmiz juŋun al jamu eny ganu, algrithe ŋwona coŋ aleny. 2 Abi mal Farriisiyiin aŋa, alabiŋaijo, alaici, Aŋadhi calmiz juŋa japo dhuŋuna dhina dhati dhaudhi gi dhuŋun dha naamuus dha dhapai gi lamun la Sabith no. 3 Ŋwulbaici, Nyaŋa lati labiŋaijo kitham gi dhuŋun dhina dhapo Daawud dina ithilo jamu ganu, liji lai lina ligwudhi lai na? 4 Ŋwuni gi dunu gwa Kalo, ŋweny ⓐesh ina yathi liji gitijo Kaloŋa, ina yati yaudhi duŋweny, i liji lina lidhilai no, athibi gusu eny cucun. 5 Gwati gwulinu gi naamuus darnu, gi lamun la Sabith gusus gathikie Sabithuŋw gi hekal ganu, athilbi bujo lom na? 6 Abi nyi gwa gwacaijinu, Gweta gwina gwibuthanu gi hekal gwo mine. 7 Abi ada dhuŋun ibidhe dhimaje ŋwura ganu ŋwalo, Dhugor dhiny dhibupo ŋimira, gwat gwiro garini no, nyaŋa lati lakimio lijo lina lijuro ganu no. 8 Ŋari ŋa liji ŋiro Kweleny gwa lamun la Sabith.
Iŋir nono gwa kwiji gweta gwina gwaio dhoi nono
9 Ŋwugathani kaloŋa ibige, ŋwela gi majmaⓐ gwegen. 10 A kwiji gweta je mine gwina gwaio dhoi nono, alothaije galo, alaici, Gwaudhi gi dhuŋun dha naamuus digeta kwijo momaŋ gwina gwuma gi lamun la Sabith a? Alari gwalugeje, alteje galo. 11 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ei gwo dagalo gwina gwuthi kaŋala getipo, ada gimiduthe gi dhel ganu gi lamun la Sabith, gati guŋw mutha guŋw waladha galo por na? 12 Abi kwiji gwati gwinunu gwuleny kaŋal na? Gi dhuŋun ibidha gwaudhi gi dhuŋun dha naamuus dapai dhuŋuna dhina dhiŋir gi lamun la Sabith. 13 Ŋwabiŋaijo kwijo, ŋwaici, Wali dhoi ganu dhuŋa. Ŋwuwal ganu; a dhoi iŋir ŋwuro ŋinena dhoi dhiter.
Algeta dhuŋuna nyim dhina dhadhil dhai rinya Yasuuⓐuŋw
14 Abi Farriisiyiin tu, alabiŋaijiye alarnu gwal dha rinya akwai? 15 Dina ma Yasuuⓐ liŋa dhuŋuna ibidhe, ŋwugathani kaloŋa ibige, ŋwela; a liji loinyadho gwuje, ŋwulgeta momaŋ peth. 16 Ŋwulabiŋaijo ŋwari gwati gwalaŋiye no. 17 A dhuŋun uthi je ganu dhina dhabiŋu nebi gwina gwan Ishaⓐya, ŋwarnu, 18 Aŋadhul gadham giny, kwiji gwina gwuminyiny, gwina gwathiny iŋiriye dhugore; gwaji gwiny geta Dhigirima nono dhiny, a gaji gaŋiye ẖukum gwiny gi Liumam. 19 Gati gila ŋoŋor ŋai i gwula gwai gwipa no; i gati ga kwiji gweda diŋini gwula gwuŋun gi dhai alaŋ no. 20 Karo gina gaio athuŋw kio no, a dhar dhina dhiro ŋiminyi athuŋw rinyii no, di muŋw odha hukum di dhinyi. 21 A gi jiriny juŋun jaji Liumam uminyi.
Yassuⓐ gwaŋajo lijo dhuŋuna dhina dharildhainu gwathapai ŋiro ŋoma ŋai ŋa Ibliis
22 Aludhijo kwijo gweta gwina gwuthi ŋurinya, gwoca a ŋwurimi gi je, ŋwuro girila; ŋwugeta momaŋ, ŋwuthi ŋoma ŋwabiŋi, gwoca ŋwaŋa. 23 A liji peth ali galo dir, alarnu, Ŋari ŋa Daawud ŋutu na? 24 Abi dina ma Farriisiyiin diŋini, alarnu, Kwiji ibigwa gwathiteye nyurinya gi liji ganu ŋoma ŋai ŋa Baⓐlazabuul gwina gwiro kweleny gwa nyuriny. 25 Ŋwubiliŋa dhuŋuna dhina dhijo gi dugor ganu degen, ŋwulaici, Ada gidhila geta gimorlaiji ganu, a gidhila ibige gati gaje no; i ada liji la len letipo i dunu gwetipo limorlaiji ganu, lati laje no. 26 Abi ada Sheṯaan gwimorlani ganu gwidom gwuŋun, ŋwuruje ganu ram, a gidhila guŋun gaje akwai? 27 Abi ada nyi gwimathiteye nyurinya ŋoma ŋai ŋa Baⓐlazabuul gi liji ganu, abi nyathil keleŋa galo teye ŋoma ŋai ŋa dhei? gaji gajakimiye. 28 Abi ada nyi gwimathiteye nyurinya ŋoma ŋai ŋa Dhigirim dha Kalo, gidhila ga Kalo gimila dagalo. 29 Kwiji gwate gweda gwina gwathuni gi dunu gwa kwiji gwina gwibur nono, ŋwapai ŋida ŋuŋun ŋwuramai no, ada gwati gwimuŋwguke kwereny no; ada gwimuŋwguke kwereny, gwuthi ŋoma gwapai ŋida ŋuŋun ŋwuramai. 30 Kwiji gwina gwati gwiŋiriyana gwai no, gwikiana gwai; a kwiji gwina gwati gwurejana gwai liduŋw no, ŋwudigir ganu. 31 Minoŋ nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Ŋidi peth a lo peth ŋina ŋathil abiŋa Kaloŋa nono ŋaji ŋani dhudhani ganu; abi dhuŋun dha dhilo Dhigirima dhina Dhiŋir dhati dhani dhudhani ganu gatur no. 32 Ada kwiji gweta gwimabiŋa Ŋari ŋa liji dhuŋuna nono dhina dhike, gwaji gwani dhudhani ganu; abi ada kwiji gweta gwimalo Dhigirima dhina Dhiŋir, gwati wguthi dhudhanuŋw ganu gatur no kidhila ibiga, i gina gaji gila. 33 Getul kware gwiŋir, a fruuta gwuŋun gwiŋir; getul kware gwike, a fruuta gwuŋun gwike. Kwari gwathiliŋini fruuta gwai gwuŋun. 34 Nyaŋa lina liro keleŋa ga juma, nyaŋa luthi ŋoma labiŋi dhuŋuna dhina dhiŋir lina liro liji lina like a? Dhugor dhina dhuthi dhuŋuna dhoinyadho dhathabiŋi. 35 Kwiji gwina gwiŋir gwathapai dhuŋuna dhina dhiŋir ŋidi ŋai ŋuŋun ŋina ŋiŋir; a kwiji gwina gwike gwathapai dhuŋuna dhina dhike ŋidi ŋai ŋuŋun ŋina ŋike. 36 A nyi gwa gwaicajinu, Gi lamun lina laji lal Kalo akimiye gidhileo guŋun dhuŋun peth dhina dhati dhaudhi no dhina dhabiŋinu dhaji dhurlani ganu. 37 Gi dhuŋun dhalo dhaji dhaliŋirini, a gi dhuŋun dhalo nyaŋa laji lanakiminadhini.
Ŋeda gwidoinyo dhuŋuna dhan ⓐalaama
38 A Farriisiyiinŋa jathib jai coŋ alabiŋaijo, alaici, Muⓐallim gwai, anaŋa lara laŋa ⓐalaama daŋapai. 39 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Liji lina like lathibupe ⓐalaama, abi lati laŋa ⓐalaama no, abi ⓐalaama gwaje degen dogo gwa Yuunaan gwina gwiro nebi. 40 Gwiro ŋinena jina Yuunaan ŋwamun thiril aŋina a gile kari ganu ga lum lina lipa; minoŋ ko Ŋari ŋa liji ŋaji ŋaje ŋwamun thiril aŋina a gile gi dhugor ganu dha gidhila. 41 Liji la Niinawa laji ladire alakimiye lijo ibila, alilo ŋinena athil urlo dugore galo degen gi ŋidi ŋina ŋike gi dhuŋun dhina dhabiŋaijilo Yuunaan; abi ŋinena gwina gwinunu di Yuunaan gwo mina. 42 A malika gwa Januub gwai gwaji gwadire, ŋwakimiye lijo ibila, ŋwulilo; a ŋeda gwidhi ro kalo gina girmina gidhila galo ŋwari gwadiŋini dhuŋun dhadhi bebra dha Sulemaan; abi ŋinena gwina gwinunu di Sulemaan gwo mina.
Dhuŋun dhibur kwiji gwina gwati gwimaliŋini momaŋ no
43 Mathi ŋuriny tu kwiji ganu athuŋwela kalo gina gudho galo ŋwubupe dari ŋagatho uwa, athuŋw buthi ŋoma no. 44 Ŋwaji ŋwarnu, Nyi gwaura gi dunu gwiny gwina gwidhinyina kwereny; a muŋw aura, ŋwubuje gwudho ganu, ŋwudimujini a ŋwudamirini. 45 A muŋw ela, ŋwodhami nyurinya kworoŋo‐thiril nyina nyikanu dugun, alinyuni anije; a kwiji ibigwe aji ŋwukani gwuleny gi kwereny. Minoŋ ko liji ibila lina like laji lando.
Limaguri titiganu
46 Dina juŋw nanaŋ dabiŋaijo lijo a nana gwuŋun a limegen ila, aldhuna por, alari gwal abiŋi. 47 Abi kwiji gweta abiŋaijo, ŋwaici, Aŋadhi, nana gwuŋa a limagalo lo por, alari laŋabiŋaijo. 48 Ŋwubabiŋaijo gwina gwabiŋaijo, ŋwaici, Ei gwiro nana gwiny a limaguri? 49 Ŋwaŋiye calmiz juŋun, ŋwabiŋaijo lijo, ŋwulaici, Aŋadhul, nana gwiny gwiro ibigwa a limaguri. 50 Kwiji gwina gwathapai dhuŋuna dhina dhibupo Babo gwiny gwina gwathije Sama ŋeda gwiro maguri gwina gwiro kwoma, a gwina gwiro ŋera, a nana gwiny.