Baranaba ndi Saulo be Anjite ago Azote
1 Känisa Anetiokia roya nebii azaka ndi miemba'bai be orivoya: Baranaba, Simeona (se äzite Uni) Lukio (ni Kurene yasi), Manae (se mbate voaloya wari'ba Eroda be), ago Saulo. 2 Ondro ànya kayi ugu ruindu Opi ri ndi ugu akpa be oko, Tori Alokado atate ànyari ekye: “Mìdi Baranaba ndi Saulo be märi, losi se mäzi ànya be kigye oyene.”
3 Ànya akpayite ago mätuyite, 'bayi dríi ànyaro te ànya dri; ago zoyi ànya te.
Paulo ndi Baranaba be Saiporosi ya
4 Tori Alokado kozo ànya te oko, Baranaba ndi Saulo be oyiyite Seleukia ya ago diyite ni lau le roŋga Saiporosi roya. 5 Ondro ànya kesayite Salami ya oko, ànya peyi ata Lu rote zoitaeriro ya. Yoane se äzibe Marako ana orivoya ànya yibe ŋgaopa oyevoya losi ya.
6 Ànya oyiyite roŋga drisi le Pafo ya ago ànya usuyi tetedri'ba aza te lau äzite Bara-Yesu, nda orivoya Yuda yi se atate ekye yi nebi yi. 7 Nda orivoya bereazi Seregio Paulo, wari'ba roŋga ana ro ro, se orivoya mano tauniekye yi. Wari'ba zi Baranaba ndi Saulo be te nda kandra tana nda le ata Lu ro erine. 8 Oko tetedri'ba Eleyema (Ävuru ndaro Giriki si ni wo), edreteŋbi ànya mile, nda ojote wari'ba anane ni taoma ya. 9 'Dooko Saulo, se ävuruna kpa Paulo, ṛo twi Tori Alokado be, nda ndrevo ṛo ŋgye tetedri'ba dri 10 ago atate ekye: “Mi ŋgwa kicu'ba ro ono! Mi orivoya kyila'baazi ŋgase cini orivoya kadoro ro. Mi orivoya twi ta cini undiro ŋgaodoro robe, ago ondoalo nyugu ruutri taŋgye Opi ro tozane kowero! 11 Drí Opi ro ikyina 'da midri yau; nya'dona 'da miako ago miri ŋgaeyi kitu ro ondrene i'do tuna fere.”
Dori vouni lätutu ro e'dete äkpu Eleyema dri ago tako mi ndaro te; ago nda abate täṛitäṛi ruutribe 'diaza usune nda lepene drí si. 12 Ondro wari'ba kondre tase ka'dobe ana te oko, nda matate; tana nda larote ndra ŋgaemba ta Opi rota ro.
Paulo ndi Baranaba be Anetiokia Pisidia roya
13 Paulo ndi abaazii ndaro be diyi teni Pafo yasi ago sayite Perega, 'bakici Pamefulia roya, se ni kigyesi Yoane se äzibe Marako ana e'be ànya te ago gote kovole Yerusalema ya. 14 Ànya oyiyite ni Perega yasi ago esayite Anetiokia ya Pisidia ya, ago tu Sabata rosi ànya oyiyite zotaeriro ya ago riyite vuru. 15 Ondro äzi tate ni Ota Musa ro ndi taegyi nebii robe yasi oko, dri'bai zotaeriro ro ozoyi tate ànyari ekye: “Ädrupii, màle ämiri taopene lidri ri ondro nyà'dote lazo agoago ozoro be ànyari owo.” 16 Paulo edrete kuru, kanda drí ndaro te ago eto taope te ekye: “Yisaraele'bai azi ago Atrai se cini noŋwa kabe Lu mätu ono; nyèri ta maro! 17 Lu lidri Yisaraele ro ro nji zutui amaro ni ago 'ba lidri ono te tu'de 'desi ro tuse ànya koriyibe atrai ro Ezipeto ya ana si. Lu lofo ànya te tesi ni Ezipeto yasi mbara para ndaro si, 18 ago ndroa 'butesu nda iŋgyiyate ànya ta vocowa ya. 19 Nda tufu tu'dei njidrieri te wari Kanana roya ago 'ba lidri ndaro te a'done wari kuzupi'bai ro. 20 Tase cini ono ru ndroa oso kama su ago 'butenji.
“Ono vosi nda ozo vureope'bai te ànyari madale tu nebi Samuele rosi. 21 Ago ondro ànya kejiyi tate 'bädri'ba ta oko, Lu ozo Saulo ŋgwa Kisi ro ni 'bakala Benjamina ro yasi te ànyari, a'done 'bädri'ba ànyaro ndroa 'butesu. 22 Nda ona vosi, Lu 'ba Dawidi te 'bädri'ba ro ànyari. Ono ni tase Lu katabe ta ndaro ta owo ekye: ‘Musu Dawidi ŋgwa Yisai ro ni mano se mulube owo, mano se oyena tase cini male be oyene ndi.’ 23 Yesu orivoya ni zelevo Dawidi ro yasi, se Lu 'bate Opa'ba lidri Yisaraele ro ro, oso nda ko'batabe ronye. 24 Teinye Yesu ri losi ndaro eto ako, Yoane petate lidri cini Yisaraele ro ri ekye beṛo ànyari drietane ni takozi ànyaro yasi ago a'done bapatisi be. 25 Ago Yoane ka oyete losi ndaro ondene oko, nda atate lidri ri ekye: ‘Nyusu amiro be ma a'di owo ya? Ma ko nda se nyàbe kotena owo. Oko nyeri! Nda se kabe ikyi mavo ono takado maro i'do amba mvoka otrine ni pa ndaro yasi.’
26 “Yisaraele'bai azi, zelevoi Abarayama ro, ndi Atrai cini se noŋwa kabe Lu mätu ono be; lazo se ŋgaopa ro ono ezote ämäri! 27 Tana lidri se koribe Yerusalema ya ndi dri'bai ànyaro be niyi kote anjioko Yesu ni Opa'ba owo, ca niyi ata nebii ro se abe uzina Sabata cini si kpa ko. Caoko 'bayi ata nebii rote a'done ŋgye vure Yesu ro opesi. 28 Ago ànya niyi ca ko ta aza usune nda o'baza odrane oko, ànya ejiyi Pilato te nda o'bane odrane. 29 Ago tase cini taegyi katabe ta ndaro ta ànyari oyena vosi oko, ànya ruyi nda te vuru ni taka dri ago seyi nda te 'bu ya. 30 Oko Lu lofo nda teni avo ya, 31 ago u'duna amba nda ka'darute ànya se kababe nda be ni Galilaya ya le Yerusalema ya kai ri. Yauono ànya ni tazevoedre'bai ndaro Lidri Yisaraele ro ri. 32 Ago noŋwa ono mèzi Lazokado yi ämiri; tao'baro se Lu ko'ba be zutui amaro ri 33 yauono nda yete ämäri, ama se ni orivoya zelevoi ànyaro, Yesu eŋga si adri ya. Oso egyi ta be Räṛu ṛiri ya ronye ekye:
‘Mi te Ŋgwa maro;
ondro ono ma te Täpi miro.’
34 Ago ono ni tase Lu katabe ta nda loforo ta ni avo yasi owo, nda oŋgwana ko alona 'budri ya:
‘Mozona äṛu alokado ago endaro 'da miri
se, ma'ba tana be Dawidi ri ana.’
35 Oso nda ata kpate vo aza ya ronye ekye:
‘Milena ta ruindu'ba ŋgye miro ro ko oŋgwane 'budri ya.’
36 Tana Dawidi indurute ta Lu rota tu modo ndaro roya, ago 'dooko nda drate, ago ase nda te zutui ndaro be, ago avo ndaro ŋgwate 'budri ya. 37 Oko ono a'do kote nda se Lu kolofobe ni avo yasi ri. 38 Ami cini, Yisaraele'bai azi, ämiri ta ono unine ŋgye anjioko Yesu si lazo ta 'die'bero ta takozi rota apete ämiri. 39 Ànya se cini kabe taoma nda ya a'bate dritai ro ni takozi cini risi se Ota Musa ro ni ko ami o'bane dritai ro ni rigye. 40 Ka'do inye, nya'do taoti be, ukyi tase nebii katabe ana a'do 'da ämiri.
41 ‘Mindre, ami 'diugu'bai! Nya'do larolaro ro ago midra!
Tana tase mabe oyena ondro ono
orivoya ŋgase mìnina ko tana omane owo,
ondro 'diaza kedretazevona gica ämiri!’ ”
42 Ago Paulo ndi Baranaba be kayi efo ni zotaeriro yasi oko, lidri eji ànya te egone Sabata kinjo si ago ŋgase kwoi itine ànyari ndra. 43 Lidri ri kalakoto e'be vosi oko, Yudai amba ndi Atrai se amba kotozarube mätu Yudai roya ana be soyite Paulo ndi Baranaba be vo. Lazo'bai ozo agoago te ànyari ugu orine tai'dwero Lu roya. 44 Sabata kinjo si lidri 'ba'desi ro aba le ṛo ikyine yele ata Opi ro erine. 45 Ondro Yudai kondreyi lowa te oko, ànya a'dote twi yaoko be, ànya wasayi tase Paulo kugu atana be te ago 'dayi nda te. 46 Oko Paulo ndi Baranaba be atayite ṛeṛe amba driupiako si ekye: “Kadopara anjioko beṛo ata Lu ro opene käti ämiri. Oko mìgabete zo ago nyùsu andivo amiro kote kadoro ta adri äduako rota ono, mè'bena ami gwo ago mòyina te Atrai re. 47 Tana ono ni tase Opi kozobe ämäri owo ekye:
‘Ma'ba ami te ŋgaeyi ro Atrai ri,
tana apa 'bädri cini robe.’ ”
48 Ondro Atrai keri tase ono te oko ànya a'doyite yai'dwesi ago räṛuyi ata Opi rote, ago ànya se anjibe a'done adri äduako be kai a'doyite taoma'ba ro.
49 Ata Lu ro larirute vo cini ya wari ana yasi. 50 Oko Yudai eŋgaya lidri dri'bai 'bakici ro ndi 'ditoko 'desi gboko Atrai ro ro se kabe ugu Lu mätu rote. Ànya etoyi Paulo ndi Baranaba be ezana te ago lofoyi ànya te tesi ni wari ànyaro yasi. 51 Lazo'bai yo durufu pa ànyaro rote lämiro ànya lomvo ago oyiyite Ikoniuma ya. 52 Taeri'bai Anetiokia ya a'dote riyäro amba ago twi Tori Alokado be.
Kaniisa gi Anṯaakiiya
1 Nebiŋa a muⓐallimiin lijo kaniisa gina gijo gi Anṯaakiiya, lina lan Barnaaba, a Simⓐaan gwina gwan Niijar, a Luukiyuus gwina gwiro Gerawaani, a Manaayin, gwina gwijilo Hiiruudus gwai gwina gwiro kweleny, a Shaawul. 2 A dina upijilo Kwelenya ŋiro, athilje jamu al Dhigirim dhina Dhiŋir arnu, Ruijinyilo Barnaabaŋaije Shaawul gwai ter dilapai ŋiro ŋina ŋiminyil ornaijo. 3 A dina mal je jamu alabiŋaijo Kaloŋa, anigeta doi alaŋ, allidhiŋa.
Barnaabaŋa Shaawul gwai gi Gubrus
4 A ŋediŋa ibila lina lukejilo Dhigirim dhina Dhiŋir alule gi Saluukiya; a mine alela gi felluuka alaŋ gi Gubrus. 5 A dina malobani gi Salaamiis, alabiŋaijo lijo dhuŋuna dha Kalo gi majaamiⓐ gwa Yahuud. Alje Yuuẖanna ŋalai athuŋwul upijo ŋiro. 6 A dina malelila galo jaziira peth alela gi Baafuus, albudhe Yahuudi ŋalai gwina gwan Baaryashuuⓐ gwina gwiro gwuma, ŋwuro nebi gwina gwiro gwidhuŋun. 7 Gwina gwijilo wakiil gwai gwina gwan Sarjiyuus Buulus, gwina gwiro kwiji gwina gwiliŋidhi dhuŋuna momaŋ, ŋwurnie Barnaabaŋaije Shaawul gwai, ŋwari gwadiŋini dhuŋuna dha Kalo. 8 Albi gwuma gwina gwan ⓐaliim dhinyi (dhuŋun dhan gwina gwiro gwuma dhuthi maⓐna gwan jiriny juŋun) ŋwubupe duŋwurle wakiil galo gi dhuŋun dha imaan. 9 Abi Shaawul, (gwina gwan Buulus ko,) oinyadhe Dhigirima dhina Dhiŋir, ŋwutejo je, 10 ŋwarnu, Ŋa gwina gwoinyadho dhuŋuna dha dhukinejo ganu a ŋwujimi, ŋa gwina gwiro ŋari ŋa Ibliis, a ŋa gwina gwiro dhuwan dha dhuŋun peth dhina dhiŋir, ŋa gwati gwara gwadhuna dupie dai ganu da Kweleny dina didhunu galo na? 11 A ŋinena, aŋadhi, dhoi dha Kweleny dho duguŋa, a ŋa gwamiri gi je a ŋa gwati gwaŋa aŋinu ŋwamun coŋ no. A kaija ibige an duduru uludha alaŋ ŋwurimeye gi je; ŋwuwurilile galo ŋwubupe kwijo gweda duŋwodha gi dhoi. 12 A dina ma wakiil aŋa dhuŋuna dhina dhijo, ŋwuminyi, ŋinena ulidhuŋw galo dir gi taⓐliim dha Kweleny.
Gi Anṯaakiiya gwa Biisiidiiya. Buulus gwabiŋaijo Yahuud
13 A Buulusŋa dire liji lai lina lijil lai gi Baafuus, alela felluuka gwai gi Barja gwina gwathije gi Bamfiiliiya. Albi Yuuẖanna gathani ŋwaura gi Urushaliim. 14 Abi ŋediŋa gathani Barjaŋw, alila gi Anṯaakiiya gwa Biisiidiiya. Aluni gi majmaⓐ gi lamun la Sabith, aljalo. 15 A dina malabiŋaijo kitham gina guthi naamuus a dhuŋun dha nebiŋa, an leleny la majmaⓐ ukejiya alarnu, Liji lai lina liro limega, ada nyaŋa limuthi dhuŋuna dhadhi gathaje lijo uwa, abiŋul. 16 A Buulus direlaŋ, ŋwulaici ŋalŋalam dhoi dhai ŋwarnu, Liji lai la Israayiil, a nyaŋa lina lathidhenya Kaloŋa diŋinul. 17 Kalo ga liji ibila la Israayiil guthunu baboŋaije ganu lega, ŋwabrico lijo dilro lina linaŋ dina rilo lirin gi len la Mas̱r, ŋwulteya por dhoi dhai dhuŋun dhina dhinaŋ. 18 Ŋwumuthi dhugore jidhileo dure‐ram gi dhuŋun dhina dhuthilo gi leba. 19 Ŋwerniye liumam lina liro kworoŋo‐thiril gi len la Kanⓐaan, ŋwulguginijo ŋwena ganu ŋwegen ŋwuldhedha liji ladhi Israayiil githo jidhileo arbaⓐ miiya wa khamsiin. 20 A gidon ŋwuldhedha jadhi di gi lamun la Samwiil gwina gwiro nebi. 21 Albaji albupe malik; albi Kalo dhedha Shaawul gwina gwiro ŋari ŋa Kiis, gwina gwiro kwiji gwa gabiila ga Banyaamiin, ŋwuje jidhileo dure‐ram. 22 A dina muŋw ubire, ŋwulgitijo Daawuduŋw duŋwuro malik gwegen; gwina gwidhedhuŋw shahaada gwina gwiŋir ko ŋinena aruŋwnu, Nyi gwimabuje Daawuduŋw gwina gwiro ŋari ŋa Yassa kwiji gwina gwargwai dhugor dhiny, gwina gwaji gwapai dhuŋuna peth dhina dhibupiny. 23 Gi ŋwulaŋ ŋwa kwiji ibigwa gwiro ŋinena arna Kalo gadirijo Israayiiluŋw Mukhallis̱, gwina gwan Yasuuⓐ. 24 Kwereny nanaŋ ŋeda gwati gwidhi no Yuuẖanna gwabiŋaijo lijo peth la Israayiil dhuŋuna dha maⓐmuudiiya gwa dhurle dugore galo gi ŋidi ŋina ŋike. 25 A dina ma Yuuẖanna are gwameaje ŋiro ŋuŋun, ŋwarnu, Nyaŋa larnu nyi gwan ei? Nyi gwati gwiro ŋeda no. Abi, aŋadhul, gweta gwaji gwila gidon diginy, a nyi gwati gwaudhi dinyi wala caudhe ja ŋwora ŋwuŋun no.
26 Liji lai lina liro limega lina liro keleŋa ga gabiila ga Ibraahiim, a lina lijina ganu lina lathidhenya Kaloŋa, dhuŋun dha dhigilaŋ ibidha dhukejinu dhan nyaŋa. 27 Ŋinena ŋediŋa lina lathije gi Urushaliim a leleny legen lati liliŋidhi ŋeduŋw no, i athil liŋidhi dhuŋuna dhina dhabiŋu nebiŋa dhina dhathilabiŋaijo ŋwamun peth ŋwa Sabith dhimal meaje ŋinena malakimiye. 28 Athilbi bujo dhuŋuna dhetipo dha dhirinya no, albothaije Biilaaṯusuŋw galo alari gwarinyini. 29 A dina mal meaje dhuŋuna peth dhina dhuludhinu dugun, aluleje galo gi lure alaŋ lina limaliganu, aldhire kimu. 30 Abi Kalo direye gi liji ganu lina laio; 31 a ŋwaŋini ŋwamun ŋwoinyadho di ŋediŋa lina lidhilai gi Jaliil alela Urushaliim, lina limaro shuhuud gwuŋun dabiŋaijo lijo. 32 A anaŋa lajabiŋaijo dhuŋun dhai dhina dhiŋir dhina dhabiŋaijil dhai baboŋaije lega, 33 Kalo gimameaje dhuŋuna ibidha dega alaŋ lina liro keleŋa gegen dina muŋw direye Yasuuⓐuŋw; gwiro ŋinena ulinuŋwna ko gi mazmuur gwina gwiro nimra ram, Ŋa gwiro Ŋari ŋiny, nyi gwimaŋa liŋa ŋinenaŋina. 34 Ŋinena direyuŋw gi liji ganu lina laio, athuŋw auradhi didigire manaŋ no, a minoŋ ŋwarnu, Nyi gwajidhedha inaŋw gwa Daawud gwina gwiro titiganu. 35 A minoŋ gwaro ko gi mazmuur gwiter nu, Ŋa gwati gwabrico gweta gwuŋa gwina gwiŋir didirel duŋwaŋa digiruŋw no. 36 Titiganu dina ma Daawud upijo lijo la jidhila juŋun ŋiro dhuŋun dhai dhina dhibupo Kalo, ŋwai, aldhire baboŋa lai luŋun, a ŋwaŋa digiruŋw. 37 Abi ŋeda, gwima Kalo direye, gwati gwimaŋa digiruŋw no. 38 A minoŋ abricul dhuŋuna ibidha ŋwuliŋini dagalo, liji lai lina liro limega, darnu kwiji gwai ibigwa liji lathajabiŋaijo dhuŋuna dhadhi dhudhani ganu gi ŋidi ŋina ŋike. 39 A ŋeda gwai liji peth lina luminyu liŋirini gi ŋidi peth ŋina ŋati ŋuthi ŋoma danyan iŋirini gi dhuŋun dha naamuus gwa Muusa no. 40 A minoŋ ethadhinul galo, dathi dhuŋun dhina dhabiŋudhai nebiŋa idhi dagalo no: 41 Aŋadhul, nyaŋa lina lathake juma, alidhul galo dir, a nyerna; ŋinena apiny ŋiro gi ŋwamun ŋwalo, ŋiro ŋina ŋati ŋuminyanyilo, di ada gweta gwimajabiŋaijo dhuŋun dhai ibidha no. 42 A dina mal tuiya gi majmaⓐ, al liji othaije galo dilabiŋaijo dhuŋuna ibidha gi lamun la Sabith lina laji lila. 43 Dina ma liji la kaniisa bai galo, a liji loinyadho lina liro Yahuud a liji lina liŋir lina luminyu dhuŋuna dha Yahuud gwuje Buulusŋaije Barnaaba gwai lina labiŋaijilo, allibupe dilmuthini galo gi niⓐma gwa Kalo.
Liji lina lukejinu lurludhi gi Liumam
44 A gi lamun la Sabith liter a liji loinyadho udubidi gi peth la mediina auradha liduŋw didiŋini dhuŋuna dha Kalo. 45 A dina ma Yahuud aŋa lijo loinyadho, aloinyadhe ŋiduinyu gi dugor ganu degen, aluthi dhuŋuna dhina dhike gi dhuŋun dhina dhabiŋu Buulus, aluthi dhuŋuna dhoinyadho gi dhuŋun dhuŋun, alilo. 46 Abi Buulusŋa Barnaaba gwai re ganu, alarnu, Gwiŋir di dhuŋun dha Kalo abiŋini dagalo kwerkwereny; abi dhimanya gatho por, a nyaŋa limakimiye lidom lai lalo darnu nyaŋa lati laudhi danyapai midhuŋw gwina gwathije gwortal no, a ŋinena aŋadhul, anaŋa lawurila gi Liumam. 47 Titiganu dhuŋun dhiro ibidha dhina dhabiŋaijaje dhai Kweleny ŋwarnu, Nyi gwimaŋa geta daŋaro fure gwa Liumam, daŋa abiŋaijo lijo gilaŋ gwai kidhila peth. 48 A dina ma Liumam diŋini dhuŋuna ibidha, aliŋir dugore, almajidhe dhuŋuna dha Kweleny; aluminyi peth lina ligitinu dilapai midhuŋw gwina gwathije gwortal. 49 A dhuŋun dha Kweleny bai galo gi ŋwen peth. 50 Abi Yahuud dhiŋa laio lina lathidhenya Kaloŋa a lina liŋir gi je ganu ja liji, a leleny la mediina dildhagirini di Buulusŋa Barnaaba gwai, alliteye gi len legen. 51 Albi ŋediŋa buruthijo fura gwa ŋwora ŋwegen, alila gi Iguuniiya. 52 Abi calmiz oinyadhini iŋiruŋw ganu, a Dhigirim dhina Dhiŋir.