Yesu Ede Mano Aza Torii Undiro be te
(Matayo 8:28-34Luka 8:26-39)
1 Yesu ndi taeri'bai ndaro be esayite Fofo Galilaya ro tasi, wari Gerasa roya. 2 Ago Yesu kefote dori ni toŋbo yasi oko, mano aza ka efoni kugyi avo osero yasi 'bedrite nda be. Mano ana orivoya tori undiro be nda ya, 3 ago ka ori 'budrii lako; 'diaza ni ko drîna ritane ca embene nyori si; 4 embe pa ndaro ndi drí ndaro be te nyori si tuna amba, oko tu cini si nda tokye nyori te ago toŋgo araca se pa ndaro yasi iyi te. Nda mbara tawi tana 'diaza ni ko nda ritane. 5 Kitu si ago ŋgäkyi si nda abate 'budrii lakosi ago lutuŋwà drisi, totre be ago andivo ndaro togana be kuniŋwà si.
6 Ondro nda kondre Yesu te lozo si oko, nda mute, sokayate vuru nda kandra, 7 ago trete kporo amba si ekye: “Yesu, Ŋgwa Lu Fopara Ndra ro! Mile e'di mabe ya? Ma rulo'ba miri Lu si, nyeza ma ko!” 8 (Nda atate nonye tana Yesu ka ugu ata ekye: “Tori undiro, nyefo tesi ni mano ono yasi!”)
9 Ago Yesu eji nda te ekye: “Ävuru miro a'di ya?” Mano ana zatadrite ekye: “Ävuru maro Legiona ; tana ama orivoya amba!” 10 Ago nda eji Yesu te mbara ko ànya onjane tesi ni wari ana yasi.
11 Ago äṛi kizwei ro orivoya amba loto lau, kayi ŋgaonya lutu pa. 12 Ago torii ejiyi Yesu te ekye: “Mizo ama kizwei lako, ago mi'ba ama ocine ànya ya.” 13 Nda 'ba ànya te oyine, ago torii undiro foyite tesi ni mano ana yasi ago ciyite kizwei ya. Äṛi kizwei ro cini orivoya; oso kutu ritu (2,000) ronye, lasoyite vuru kärägu yasi fofo ya ago gyi imvu te.
14 Lidri se kayibe vo kizwei ro ondrena kai muyite ago lariyi lazona te 'ba'desi yasi ago ämvui yasi, ago lidri fote tesi tase ka'dobe ana ondrene, 15 ago ondro ànya kikyiyite Yesu re oko, ànya ndreyi mano se ka'dobe demona du be nda ya ana te. Nda rite lau, so boŋgo te ago drî na te kadoro; ago ànya cini a'doyite turi ro. 16 Ànya se cini kondreyibe ana itiyi tase ka'dobe mano se demona be ana ri ana tana te lidri ri, ago itiyi ta kizwei ro kpa.
17 Ago ànya ejiyi Yesu te wari ànyaro e'bene.
18 Ago Yesu ka ugu oci toŋgo ya oko, mano se sedri demonai be ana lo'barute ndäri ekye: “Mi'ba moyi mibe!”
19 Oko Yesu lezo ndäri oyine. Go ata ṛo ekye: “Migo kovole 'bäru katidri miro lako ago nyiti tase 'desi Opi koyebe miri ago ya ndaro kunibe milomvo ono tana ànyari.”
20 Ago mano ana oyite Dekapolisi yasi, ugu tase Yesu koyebe ndäri ana tana itina be. Ago 'dise cini keri tana be kai larote.
Ŋgutiŋwa Yairo ro ndi Toko se Kodo Boŋgo Yesu robe ana be
(Matayo 9:18-26Luka 8:40-56)
21 Yesu oyite kovole zate fofo tasi nasi. Fofo tasi nasi lowa amba otoyikalate ndare. 22 Yairo, dri'ba zotaeriro vo ana ro, esate, ago ondro kondre Yesu te oko 'dete vuru nda pa 23 ago eji nda te rulo'ba si ekye: “Ŋguti giṛiŋwa maro orivoya adravoro rritiro. Rägu nyikyi ago mi'ba drí miro anya lomvo, tana anya ka'do robe kadoro ago kadri robe!”
24 'Dooko Yesu eto oyite nda be. Ago lidri amba se kayibe ugu oyi tro Yesu be kai ipiyi nda te lamadri cini yasi.
25 Toko aza orivoya se ezarute ni kari oro koziro ro ri ndroa na te 'butealo foritu. 26 Kwozoi amba ojote anya edene. Anya enji parata cini anyaro te. Caoko ede anya ṛo ko ugu a'do ṛo ndra koziro anyari tu cini si. 27 Anya eri ta Yesu rote, ago anya ikyite lowa lakosi nda kundu. 28 Ago nda atate andivo iro ri ekye: “Ondro ka'do mado boŋgo ndaro te, edena ma ndi.”
29 Anya do boŋgo ndaro te, ago oro kari anyaro ro edrete dori; ago anya usu vona te yilomvo anjioko ede anya teni rriti anyaro ri. 30 Dori Yesu nite mbara fote tesi ni nda lomvosi, ago nda zamite lowa dri ago ejitate ekye: “A'di do boŋgo maro niya?”
31 Taeri'bai ndaro zayitadrite ekye: “Mindre lidri ka ezi ruibi midri; tana e'di nya taeji mikyi a'di do yi niya?”
32 Oko Yesu ugu vo ondrete gbikyi le ondrene a'di ye ta 'do ni. 33 Toko se ana ni tase ka'dobe anyari ana tana te, ago anya ikyite, lä'bilä'biro turi be, vo andivo anyaro te vuru nda pa, ago iti ta cini te ŋgye ndäri. 34 Yesu atate anyari ekye: “Ŋguti maro, taoma miro ede mi te kado, nyoyi liatokpero ago nyederu ni adravo miro yasi.”
35 Yesu kadri ugu tase ono ata oko, lazo'bai azaka ikyiyite ni zo Yairo ro yasi ago itiyitate ndäri ekye: “Ŋgutiŋwa miro drate, nya Miemba'ba okwo etaya?”
36 Yesu ga bi kote tase ànya katabe ana ya, oko atate ndäri ekye: “Nya'do ko turiro, mima toto ta ayani.” 37 Ago nda le 'diaza kote oyine nda be e'be gialo Petero ago Yakoba ndi ädrupi ndaro Yoane be ayani. 38 Ànya sayite zo Yairo roya, se Yesu usu kporo amba te ago eri liyi amba te ndi ruṛu be. 39 Nda cite zo ya ago atate ànyari ekye: “Kporo cini ono e'di roya? Nyà liyi etaya? Ŋgwa ono dra ko'de; anya ka u'du toto u'du.”
40 Ànya guyi ndana te, ndi nda lofo ànya cini te tesi, ru täpi ŋgwa ro ndi endre be ndi taeri'bai nätu ndaro be te, ago ciyite zo ya se ŋgwa ku'dube kigye ana ya. 41 Nda ru drí anyaro te ago atate anyari ekye: “Talita koumi,” se takacina ni ekye: “Ŋguti giṛiŋwa mata miri miŋga kuru!”
42 Dori anya ŋgate kuru ago eto aba te gbikyi. (Ndroa anyaro te 'butealo foritu.) Ondro ta ono ka'dote inye oko, ànya a'doyite kpeye larolaro ro. 43 Oko Yesu tadri ànyaro te mbara ko ànyari ta ono itine 'diaza ri, ago nda atate ekye: “Nyòzo ŋga aza anyari onyane.”
Ŋwugeta kwijo gwa Jiriasi momaŋ gwina gwuthi ŋurinya
1 Alobani kimumu giter ga baẖr gi len la Jiriasiyiin. 2 A dina muŋw tu gi felluuka ganu, an kwiji gweta eladha ganu, algwibudhe gwina gwidhi kalo ga nyimu gwina gwuthi ŋurinya. 3 Gwathije kalo ga nyimu nyina nyathin gwurce lijo; a kwiji gwate gweda gwina gwuthi ŋoma duŋwguke jijir jai no. 4 Dilaŋ gwathilguke ŋwamun ŋwoinyadho ŋwuruŋw ŋwai a jijir jai, athuŋwbi kiye ŋwuruŋw a jijir; athi kwiji gweda uthi ŋoma duŋw ireje no. 5 Gwathije ŋwamun peth kamarigen a kalo ga nyimu, athuŋw ure gwula gigilo a ninaŋin, athuŋw dhirithini aŋina nono yuŋun nyol nyai. 6 A dina muŋw aŋa Yasuuⓐuŋw romine, ŋwortai, ŋwide ŋwurko ŋwai, ŋworthadha. 7 Ŋwure gwula gwuleny, ŋwarnu, Yasuuⓐ gwai, gwina gwiro Ŋari ŋa Kalo gina ginaŋ, au gwibopaijiny aŋa? Nyi gwothaijaŋa galo jiriny jai ja Kalo, nyari ŋa gwati gwinyure ŋina no. 8 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Tui kwiji ganu, ŋuriny ŋai. 9 Ŋwothaije galo, ŋwaici, Ŋa gwan ei? Ŋwubabiŋaijo, ŋwaicinu, Jiriny jiny jan Nyoinyadho; anaŋa lo loinyadho. 10 Ŋwothaije galo gwuleny dathuŋwul ukejo gi len liter no. 11 A judhur joinyadho jijo ŋwen nono jithi galo. 12 A nyuriny peth othaije galo, alaici, Ukejije gi judhur, ananuni ganu. 13 Al Yasuuⓐ uminyejo; a nyuriny tu, aluni gi judhur ganu; a judhur abire gwuleny, aldhidhireje len nono, alule ŋau ganu, aldhirudhe, alai. (Judhur jijo jar alfen.) 14 A lina lathie judhura abire, alabiŋaijo lijo la len ibile a la ŋwen ŋwiter ko dhuŋun dhai ibidhe. Altuya dilaŋa dhuŋuna dhina dhijo mine. 15 Alela di Yasuuⓐ, alaŋa kwijo gwilaŋ gwuthi ŋurinya, ŋwujalo, gwigeno ciraŋa, ŋwaudhaijiye galo, aldhenya. 16 Al liji abiŋaijo lina laŋadhi dhuŋuna ibidhe dhina dhimaje di kwiji gwilaŋ gwuthi ŋurinya, a dha judhur. 17 Alothaije Yasuuⓐuŋw galo alari gwela, athuŋw jalo gi len legen no. 18 A dina muŋwuni gi felluuka ganu, a kwiji gwilaŋ gwuthi ŋurinya othaije galo ŋwari gwalgwai gwudhie. 19 Athibi Yasuuⓐ abrico no, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Idhi dagalo gi liji luŋa, ŋalabiŋaijo dhuŋuna dha ŋiro ŋinaŋ ŋina ŋupijaŋalo Kweleny, a ŋina. 20 Ŋwela, athuŋw abiŋaijo lijo gi len lan Al ⓐashar al Mudun dhuŋuna dha ŋiro ŋina ŋinaŋ ŋina ŋupijilo Yasuuⓐ; a liji peth ali galo dir.
Dire gwa ŋera ŋa Yaayirus dai, a iŋir nono gwa kwa gwina gwathruthi
21 A dina ma Yasuuⓐ mure kimumu giter manaŋ felluuka gwai a liji ela dugun loinyadho; ŋwuje kimuma nono. 22 A kwiji gweta ela dugun gwina gwiro kweleny gweta gwa majmaⓐ, gwina gwan Yaayirus, a dina muŋw aŋa, ŋwide ŋwora ganu ŋwuŋun. 23 Ŋwothaije galo gwuleny, ŋwaici, Ŋera ŋiny ŋina ŋitiny ŋa ŋar ŋai; nyi gwara ŋa gwila ŋan geta doi alaŋ, duŋwure nono; ŋwumidhe. 24 Algwibela; al liji gwuje loinyadho, alurejo Yasuuⓐuŋw galo keligeny.
25 A kwa gweta je gwina gwathurthi gwortal jidhileo die‐a‐ram. 26 Gwibujo ŋwuredenya ŋwoinyadho gi luma loinyadho, a gwarush gwuŋun erna peth, athuŋwbi iŋirii nono no, ŋwubi umuni. 27 A dina muŋw diŋini dhuŋuna dha Yasuuⓐ, ŋwela gi liji ganu lina lurejo Yasuuⓐuŋw galo, ŋwela gi dhuro ganu di Yasuuⓐ, ŋwumini kiraŋa guŋun. 28 Gwabiŋinu, ŋwarnu, Ada nyi gwimamini ciraŋa juŋun, nyi gwaji gwure nono. 29 An ŋin ernadhadha ganu babraŋ; ŋwuliŋini kaŋinu ganu yuŋun darnu gwimiŋir nono gumiye ibige. 30 An Yasuuⓐ liŋedhadha ganu darnu ŋoma ŋimutu dugun, ŋwurle galo liji ganu, ŋwulothaije galo, ŋwulaici, Eibi gwiminu ciraŋa jiny? 31 A calmiz juŋun abiŋaijo, alaici, Au gwaŋadhi lijo loinyadho daŋalurejo galo, ŋa barnu, Eibi gwimininy? 32 Athuŋwbi rilile gi liji ganu ŋwari gwaŋa kwijo gwina gwapo dhuŋuna ibidhe. 33 Abi kwa dhenya, ŋwubigalo, ŋwuliŋa dhuŋuna dhina dhimaje kaŋinu yuŋun, ŋwudoga, ŋwide ŋwora ganu ŋwuŋun, ŋwabiŋaijo dhuŋuna peth dhina dhiro titiganu. 34 Ŋwubaicinu, Ŋera ŋai, imaan gwuŋa gwimaŋa uriye nono. Idhi audhaijiye gwai galo, ŋiŋir nono gumiye guŋa.
35 A dina abiŋaijuŋw, a liji coŋ ila gi dunu gwa kweleny gwa majmaⓐ, alaicinu, Ŋera ŋuŋa ŋimai; kworaŋ ŋabi ruje Muⓐallim taⓐbaan manaŋ? 36 A dina ma Yasuuⓐ diŋini dhuŋuna dhina dhabiŋinu, ŋwabiŋaijo kwelenya gwa majmaⓐ, ŋwaici, Athaŋa dhenyo no, ŋa buminyi dogo. 37 Athuŋw abrico kwijo gweda dilgwuje no, albela Buṯrus ŋalai, a Yaⓐguub, a Yuuẖanna gwina gwiro megen gwa Yaⓐguubŋa. 38 Alela gi dunu gwa kweleny gwa majmaⓐ, ŋwaŋa lijo loinyadho dilagadhi galo, alare gwuleny. 39 A muŋw uni kiru, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Kworaŋ nyabi lagadhe galo, nyare? Ŋera ŋati ŋaio no, abi ŋa ŋidhro. 40 Albakejuma. A dina muŋwulteye peth por, ŋwodha babuŋw gwa ŋera a nana gwuŋun, a liji lina lijil lai, aluni kalo gina gidhirna ŋera. 41 Ŋwumutha ŋera gi dhoi, ŋwaici, Ṯaliitha guumi; gwina gwuthi maⓐna gwiro minoŋ, Ŋera ŋai, nyi gwa gwabiŋaijaŋa, ŋaici, Diro. 42 An ŋera diredha ganu, ŋwelila; ŋuthi jidhileo die‐a‐ram. Alali galo dir gwuleny. 43 Ŋwulabiŋaijo gwoinyadho gwuleny ŋwari lati labiŋaijo lijo liter dhuŋuna ibidhe no; ŋwulbaicinu, Dhedhul ŋida ŋa dheny.