Yesu Zo Taeri'bai 'Butealo Foritu Ndaro te Taope
(Matayo 10:5-15Marako 6:7-13)
1 Yesu zi taeri'bai 'butealo foritu te voaloya ago ozo mbara te ànyari ndi drikaca be demonai cini lofoza tesi ago adravo edeza. 2 'Dooko nda zo ànya te Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana ope ago adravo edene, 3 ta ata ànyaro vosi nda atate ekye: “Mìru ŋga aza ko ami be ta aba amiro rota: ca dofo aba ro, ca gbolo drilämi'ba ro, ca ŋgaonya, ca parata, ca boŋgo kinjo. 4 Vose äru ami te kigye, mìri zo gi alo ana ya madale nyè'be 'ba'desi ana gwo; 5 ondro lidri kuru ami kote, nyè'be 'ba'desi ana ago mìyo durufu na ni pa amiro yasi tazevoedreza ànya lomvo.”
6 Taeri'bai oyiyite ago abayite 'baŋwà cini yasi; uguyi Lazokado ope te ago uguyi lidri edete vo cini yasi.
A'do Wiriwiriro Eroda ro
(Matayo 14:1-12Marako 6:14-29)
7 Ondro Eroda, Miri'ba Galilaya ro, keri ta tase cini ka ugu a'dobe ana tana te oko, nda a'dote wiriwiriro, tana lidri azaka ka ugu ata ekye, Yoane Bapatisi'ba adrite. 8 Azaka ka ugu ata ekye Eliya loforute, ago azaka ekye alo aza nebii se kyeno kai ro go adrite. 9 Eroda atate ekye: “Mätäṛi drî Yoane rote ätu, oko mano se mabe ta kwoi erina tana ro ono a'diya?” Ago nda ojote Yesu ondrene.
Yesu Ozo Ŋgaonya te Lidri Kutu Nji (5,000) ri
(Matayo 14:13-21Marako 6:30-44Yoane 6:1-14)
10 Lazo'bai egoyite ago itiyi tase cini ànya koyeyibe tana te Yesu ri. Nda ru ànya te nda be, ago ànya oyiyite iṛe fere le 'ba'desi aza se äzibe Betesaida ana ya. 11 Ondro lowa keri tana te oko, ànya soyite nda vo. Nda ru ànya te, iti Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te ànyari, ago ede ànya se kolebe iyi edene kai te.
12 Ondro kitu ka ugu oci oko, taeri'bai 'butealo foritu ikyiyite nda re ago atayite ekye: “Mi'ba lidri koyi tana ànya kuniyi robe oyine 'baŋwà yasi ago vorogoŋwà se gbikyi noŋwa ono yasi ŋgaonya ndi orivo be usune ànyari, tana ono orivoya vo lidri ako yi.” 13 Oko Yesu atate ànyari ekye: “Ami modo nyòzo ŋga aza ànyari onyane.”
Ànya zayitadrite ekye: “Ŋgase ama sina ambata orivoya nji ago ti'bi ritu. Mile ämäri oyine ŋgaonya ogyene lowa cini ono riya?” 14 (Lidri orivoya kutuna nji lau.)
Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Mì'ba lidri kori vuru gboko ro oso 'butenji ronye alona ya.”
15 Ago taeri'bai yeyite inye, ago lidri cini rite vuru. 16 Yesu ru ambata se nji ana te ndi ti'bi se ritu ana be, ndrevote kuru vo'buyakuru ya, ago ye aro'boya te Lu ri, wa ànya te, ago ozo ànya te taeri'bai ri lanjine lidri ri. 17 Ànya cini nyàte ago ojo ànya te, ago taeri'bai otoyi anjoko ŋgase ke'bebe ana rote, koṛiga na 'buteritu.
Taeṛo Petero ro ta Yesu rota
(Matayo 16:13-19Marako 8:27-29)
18 U'du alo si ondro Yesu ka ugu mätu iṛe oko, taeri'bai ikyiyite nda re. Nda eji ànya te ekye: “Lowa ka ata ekye ma a'di owo ya?”
19 Ànya zatadrite ekye: “Rukäna ka ata ekye mi orivoya Yoane Bapatisi'ba owo, ago azakana ka ata ekye mi orivoya Eliya owo, ago azakana ka ata ekye alo aza nebii se kyeno kai ro go adrite.”
20 Nda eji ànya te ekye: “Oko ami ni? Nyà ata mìkye ma a'di owo ya?” Petero zatadrite ekye: “Mi ni orivoya Mesiya Lu ro owo.”
Yesu Iti ta Rueza Ndaro rote ndi Odra be
(Matayo 16:20-28Marako 8:30–9:1)
21 'Dooko Yesu tadri ànyaro te mbara ko ta ono itine 'diaza ri. 22 Nda ata kpate ànyari ekye: “Beṛo Ŋgwa Lidri ro ri ruezane amba ago 'di'desii, kohanii 'desi, ndi miemba'bai Ota robe oganayi nda 'da zo. Äfuna nda 'da oko u'du nina si oko nda adrina 'da.”
23 Ago nda atate ànyari ekye: “Ondro 'diaza kolete o'dene mavo, beṛo ndäri ta andivo ndaro ro ijene, kuŋgyi taka ndaro tu cini si, ago keso mavo. 24 Tana nda se kolebe adri modo ndaro ro opane ijena anya 'da, oko nda se kabe adri ndaro ijena ta maro ta opana anya ndi. 25 Inye'do 'diaza usuna ŋga aza gindi ondro nda kuru 'bädri cini gica oko andivo ndaro jete kode apete ṛe ya? Endaro nda unina ko ŋga aza usune! 26 Ondro ka'do 'diaza driupiro ni märi ago ni ta ŋgaembaro maro ri, Ŋgwa Lidri ro a'dona 'da driupiro ni ndäri ondro nda kikyite 'desi ndaro ya, 'desi Täpi ndaro roya ndi malaikai alokado ndaro roya owo. 27 Endaro mata ämiri ono azakana orivoya noŋwa se uninayi ko odrane madale ànya ondrenayi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro lutu.”
Beti Yesu ro Tozarute
(Matayo 17:1-8Marako 9:2-8)
28 U'du njidrieri ta kwoi atana vosi oko, Yesu ru Petero, Yoane ndi Yakoba be te nda be ago oyite kuru lutu dri mätune. 29 Ondro nda ka ugu mätu oko, militi ndaro a'dona tozarute to, ago boŋgoi ndaro a'dote onje hwia. 30 Ndriŋwa oko lidri ritu te orivoya lau ugu atavoya nda be, ànya ni Musa yi owo Eliya be, 31 se loforute liŋgyi vo'buyakuru robe ago atayite Yesu be ta liti se nda ka oyebe ta Lu ro se arabe ndäri ondene ndriro odra si Yerusalema ya ana rota. 32 Petero ndi azii ndaro be u'duyite ŋbi, ago kupiyi mi te oko ndreyi ŋgaeyi Yesu rote ndi màno ritu se edrevoya nda be ana be. 33 Ago 'di kai kayi ugu oyi ni Yesu resi oko, Petero atate ndäri ekye: “Miemba'ba, orivoya kado ämäri a'done noŋwa. Màmona mutuguṛi nätu alodi miri, alodi Musa ri, ago alodi Eliya ri.” (Nda ni tase nda ka ugu atana ono ko.)
34 Ondro nda kadri ugu ta ono atana oko, 'dikolo efote ndi tako ànya te lindri iro si; ago taeri'bai a'dote turituriro ikyi 'dikolo ro ànya dri ana ro. 35 Ago ata ikyite ni 'dikolo yasi ekye: “Ono ni Ŋgwa maro, se manjibe owo; nyèri ta ndaro!”
36 Ondro ata kodrite oko, Yesu a'dote iṛe, taeri'bai a'dote titiro tase cini ono ro ago tase ànya kondreyibe tu ana si ana itiyi tana kote 'diaza ri.
Yesu Ede Ŋgaga aza Tori Undiro be te
(Matayo 17:14-18Marako 9:14-27)
37 Tu kinjo si; Yesu ndi taeri'bai nätu ndaro be efoyite vuru ni lutu drisi ago lowa amba 'bedrite Yesu be. 38 Mano aza trete ni lowa lakosi ekye: “Miemba'ba, molo'baru miri, mindrevo ŋgwa maro dri; ni ŋgwa aloŋwa maro owo! 39 Tori ka nda uru ro ndriŋwa otrebe ago ka nda oye agyigyi, ago kamo ka efo kala ndaro yasi, ka ugu nda oye koziro ago e'be nda kote! 40 Meji taeri'bai miro te usine tesi, oko ànya niyi kote.”
41 Yesu zatadrite ekye: “Ami lidri taomaako ago koziro ono! Beṛo märi orine ami yibe tuna mu'du eŋwanye ya? Ago a'bana ma orine ami yibe mu'du eŋwanye ya?” 'Dooko nda atate mano ana ri ekye: “Nyezi ŋgwa miro noŋwa.”
42 Ondro ŋgaga ana kate eziikyi oko, demona vo nda te gyinidri ago yete agyigyi, Yesu ta tori undiro te, ede ŋgaga te, ago logo nda te täpi ndaro ri. 43 Lidri cini larote mbara para Lu ro tana ro.
Yesu ka ta Odra Ndaro ro Itina Kpa To'di
(Matayo 17:22-23Marako 9:30-32)
Lidri drigba ugu larolaro ro tase cini Yesu ka ugu oyena be ta oko, nda atate taeri'bai ndaro ri ekye: 44 “Tase ma oyebe atane ämiri ono nyìje tana ko! Ate oye Ŋgwa Lidri ro ozone drí lidri roya.” 45 Oko taeri'bai niyi takaci tase ono ro ko. Tana a'dote da'doda'do ro ànyari, ta'doro ànya niyi tana kote, ago ànya cini a'dote turituriro nda ejine tana ro.
A'di Ni Parandra ya?
(Matayo 18:1-5Marako 9:33-37)
46 Kalawasa a'dote taeri'bai lako ta 'dise a'done parandra ànya lako rota. 47 Yesu ni tase ànya kabe ugu tavona usu te, ago nda ru ŋgagaŋwa aza te, edre nda te gbo ndaro ya, 48 ago atate ànyari ekye: “Nda se kabe ŋgagaŋwa ono uruna ävuru maro ya, ka ma uru, ago nda se kabe ma uru ka kpa nda se kezo mabe uru. Tana nda se tipari ami cini lako ni parandra.”
Nda se ko Kyilaro Ami Yibe Orivoya Amiro
(Marako 9:38-40)
49 Yoane atate ekye: “Miemba'ba, màndre mano aza te ka ugu demonai lofo tesi ävuru miro si, ago matate ndäri edrene, tana nda ko gboko amaro ro.”
50 Yesu atate ndäri ndi taeri'bai azi be ekye: “Nyèdre nda ko, tana nda se ko kyilaro ami yibe orivoya amiro.”
'Baŋwa Aza Samaria'ba ro Gazo Yesu Urune
51 Ondro tu kate esa ti nda uruza vo'buyakuru ya oko nda usutate ago eto oyite Yerusalema ya. 52 Nda zo lazo'bai te nda mile, se oyiyite 'baŋwa aza Samaria roya ŋga cini edene nja ndäri. 53 Oko lidri lau ana leyi ko nda urune, tana nda ka ugu oyi Yerusalema ya. 54 Ondro taeri'bai Yakoba ndi Yoane be kondreyi tase ono te oko, ànya atayite ekye: “Opi, inye'do mile ndi ämäri asi uzine vuru ni vo'buyakuru yasi ànya ozaza ya?”
55 Ago Yesu zamite ago 'bidri ànyaro te. 56 'Dooko Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite 'baŋwa aza ya.
Ànya se Leyi A'done Oso'bai ro Yesu vo
(Matayo 8:19-22)
57 Ago ànya kate ugu oyi liti ya oko, mano aza atate Yesu ri ekye: “Masona ndi mivo vose nyabe oyi kigye ya.” 58 Yesu atate ndäri ekye: “Kobai orivoya 'bui be, ago arii orivoya zoi be, oko Ŋgwa Lidri ro orivoya vo ako drî ndaro lalaza.”
59 Nda atate mano aza ri ekye: “Miso mavo.” Oko mano ana atate ekye: “'Desi, mi'ba ma ogone täpi maro osene käti.” 60 Yesu zatadrite ekye: “Nye'be avo kose avo modo anyaro. Nyoyi ago mipe ta Miri 'Bädri'ba Lu ro ro.”
61 Mano aza atate ekye: “Masona ndi mivo 'desi, oko mi'ba ma oyine mede oyene katidri maro ri käti.” 62 Yesu atate ndäri ekye: “'Diaza se eto ŋga oso te ago 'dooko ka ugu voondre kovole kadona i'do Miri 'Bädri'ba Lu ro tana ro.”
Ŋiro ŋa calmiz jina jiro die‐a‐ram
1 Ŋwurnie calmiz juŋun jina jiro die‐a‐ram alauradha liduŋw, ŋwuldhedha ŋoma a ŋeleny ŋa nyuriny peth, a ŋa dhiŋiriye lijo nono lina luma. 2 Ŋwulukeje dabiŋaijo dhuŋuna dha gidhila ga Kalo, a digeta lijo momaŋ lina luma. 3 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Athathanya apo ŋida ŋeda gi dhai no, ŋwura, i nyilgu, i ⓐesh, i gwarush. Athathanya apa ŋwuga ram, ram no. 4 Mathanya uni gi dunu gweta, athanyan je di manya gathana lena ibile. 5 Mathaji liji irini, manyari nya lela, athanya dhudhire fura gwina gwo gi ŋwora ŋwalo, nyal aŋidhaniye dhuŋuna dhegen. 6 Alela, athilelila galo ŋwen ganu peth, athilabiŋaijo lijo Dhuŋuna dhina Dhiŋir, athil geta lijo momaŋ lina luma kalo peth.
Hiiruudus gwireyo je galo gi dhugor ganu dhuŋun
7 Ma Hiiruudus diŋini dhuŋuna peth dhina dhupinu, gwina gwiro kweleny, ŋwire je galo gi dhugor ganu dhuŋun; ŋinena athi liji coŋ arnu Yuuẖanna gwimadire dai. 8 A coŋ arnu, Iliiya gwimaŋina; a liter arnu, nebi gweta gwa nebiŋa gwiro gwina gwimadire manaŋ. 9 A Hiiruudus arnu, Nyi gwurudhi Yuuẖannaŋw lira galo. Abi ei gwiro ibigwa gwina gwuthi dhuŋuna dhina dhiro minoŋ dhina dhidiŋininy? Ŋwari gwuŋwaŋa.
Eny gwa liji lina liro khamsa alaaf
10 A ma liji lina lukejinu aura, alabiŋaijo Yasuuⓐuŋw dhuŋuna peth dhina dhapilo. Ŋwulodha girimu, alela gi leba leta la len lina lan Bets̱aida. 11 A dina ma liji liŋa darnu limela, alligwuje, al Yasuuⓐ ina, ŋwulabiŋaijo dhuŋuna dha gidhila ga Kalo, ŋwulgeta momaŋ lina luma. 12 A ma kalo ro keraga, a calmiz jina jiro die‐a‐ram alela dugun, alabiŋaijo, alaici, Dhiŋudhi lijo alela ŋwen ŋwina ŋwijo githigitho, aldhire, alapa ŋida ŋa dheny; anaŋa lo gi leba mina. 13 Ŋwulbabiŋaijo, ŋwulaici, Dhedhilo nyaŋa dileny. Albarnu, Anaŋa luthi ⓐesh thudhina a ŋwum ram dogo; anela deliya ŋida ŋa dheny analdhedha lijo ibila peth a? 14 Liji lijo lina liro loma lar khamsa alaaf. Ŋwabiŋaijo calmiz juŋun, ŋwulaici, Abricilo aljalo ŋwiduŋw ŋwar dure‐ram‐a‐die, dure‐ram‐a‐die. 15 A calmiz juŋun apa dhuŋuna ibidhe, alabrico aljalo. 16 Ŋwapa ⓐesh ina iro thudhina a ŋwum ŋwina ŋwiro ram, ŋwubaŋalaŋ di Sama, ŋwulbarkiye, ŋwurta ganu, ŋwudhedha calmiz ŋwari yaldhedha lijo. 17 Aleny peth, alpa; alwura nyuni die‐a‐ram ina idi galo.
Buṯrus gwaico Yasuuⓐuŋw nu, Ŋa gwan al Masiiẖ
18 A lamun leta dina abiŋaijuŋw Kaloŋa cucun, alje calmiz jai juŋun; ŋwulothaije galo, ŋwulaici, Liji latharnu nyi gwan ei? 19 Alabiŋaijo, alaici, Latharnu ŋa gwan Yuuẖanna al Maⓐmadaan; athibi coŋ arnu, ŋa gwan Iliiya; a liter arnu nebi gweta gwa ro gidhila gwina gwimadire dai. 20 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Athanya barnu nyi gwan ei? A Buṯrus abiŋaijo, ŋwaici, Ŋa gwiro al Masiiẖ gwa Kalo.
Yasuuⓐ gwabiŋu dhuŋuna dha ai gwuŋun a dire gwuŋun dai
21 Ŋwulekajo ŋwari lati laŋajo kwijo gwetipo dhuŋuna ibidhe no. 22 Ŋwulaici, Aram Ŋari ŋa liji ŋabuje ŋwuredenya ŋwoinyadho, a ŋadunyini gi liji lina lurun a gi leleny la gusus a gi jathib, a ŋalrinya, a ŋaje ŋwamun thiril a ŋadire dai.
Urnini didoinya gwidom
23 Ŋwulabiŋaijo peth, ŋwulaici, Ada kwiji gweta gwimari gwinyigwuje, abricul ŋwirini gwidom gwuŋun, ŋwapai lure luŋun gigina lina limaliganu, nyibigwuje. 24 Gwina gwara gwadima midhuŋw gwuŋun gwaji gwuŋwdhudhiye, abi gwina gwadhudhiye midhuŋw gwuŋun jiriny jai jiny gwaji gwuŋwgilaŋiye. 25 Kwiji gwateyani aŋ galo ada gwimateyani gidhileo galo peth, a gwimadhudhe gwidom gwuŋun, i gwimuŋw kiye? 26 Gwina gwathinyidoinya a ŋwudoinya dhuŋuna dhiny, gwaji gwa Ŋari ŋa liji doinya maji muŋwila majdh gwuŋun, a gwa Babo gwuŋun, a gwa malaayka lina liŋir didirel. 27 Nyi gwa gwabiŋaijaje titiganu, ŋajaici, Lo coŋ billidhunudhi mina lina lati laŋila aiuŋw, di malaŋa gidhileo ga Kalo no.
Ŋwurujini ter gi je ganu jegen
28 Dina abiŋuŋw dhuŋuna ibidhe aljalo ŋwamun ŋwar dubaŋ, ŋwodha Buṯrusuŋw a Yuuẖanna a Yaⓐguub, alalo kamarigen dabiŋaijo Kaloŋa. 29 A dina abiŋaijuŋw Kaloŋa, ŋwuro gi je ganu ter, a kiraŋ guŋun pidhe bibrul, ŋware gumgum. 30 Alabiŋi liji ŋalai ram lina liro loma, Muusaŋa Iliiya gwai liro. 31 Alaŋini gi majdh, alabiŋadhe gi dhuŋun dha ai gwuŋun gwina gwaji gwuŋwmeaje Urushaliim. 32 A Buṯrusŋa dhire liji lai lina lijilai lithilo ŋwar gwuleny; abi dina malbirthe alaŋa majdh gwuŋun, alaŋa lijo ram lina lidhunudhi lai. 33 A dina gathanilo, a Buṯrus abiŋaijo Yasuuⓐuŋw, ŋwaici, Muⓐallim gwai, gwiŋir ŋinena jilo mina; alodha jutu thiril, ŋaludhijo geta, aludhijo Muusuŋw geta, aludhijo Iliiyaŋw geta; gwati gwiliŋidhi dhuŋuna dhina dhabiŋuŋw no. 34 Dina abiŋuŋw minoŋ, a giburu ilalaŋ, ŋwulgitijo dhigirima; aldhenya dina idhina giburu alaŋ. 35 A gwulo ula kiburu, ŋwarnu, Ŋari ŋiny ŋiro ibiŋa ŋina ŋuminyiny; deŋinaijul. 36 A dina ma gwulo erna, a Yasuuⓐ bujini cucun. Athil ŋiŋirini dhuŋuna ibidhe, athilabiŋaijo kwijo gwetipo dhuŋuna dhetipo dhina dhaŋadhilo no.
Iŋir nono gwa ŋari ŋina ŋuthi ŋurinya
37 A bigunu mal uludha galo gi len alaŋ albudhe liji lai loinyadho. 38 A kwiji gweta je gi liji ganu, ŋwure gwula, ŋwaici, Muⓐallim gwai, nyi gwa gwothaijaŋa galo, nyarnu, aŋadhi ŋare ŋiny; ŋiro ŋetipo ŋina ŋuthiny. 39 Ŋathi ŋuriny mutha, ŋwun ureje gwula ganu; athuŋwideye, ŋwuteye jidhwa gi jiŋai ganu, athathuŋw gathanu no di ma aŋinu yuŋun je githo dumi peth. 40 Nyi gwothaijo calmiz galo juŋa nyari ŋalteye; athilbuthi ŋoma no. 41 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Liji lai lina lati lathuminyi no a lina like, alje ŋwamun uman manaŋ athajilbikijo dhugore. Udhijiny ŋare ŋuŋa mina. 42 A dina idhuŋw, a ŋuriny ideye gwuleny, ŋwudhadhire galo. A Yasuuⓐ lo ŋurinya, ŋwugeta ŋare momaŋ, ŋwuwurijo babuŋw gwuŋun.
Yasuuⓐ gwabiŋu dhuŋuna dha ai gwuŋun ŋwamun ganu ram
43 A liji peth ali galo dir ŋoma ŋa Kalo ŋina ŋinaŋ. A dina udhil galo dir peth gi dhuŋun peth dhina dhapo Yasuuⓐ, a Yasuuⓐ abiŋaijo calmiz juŋun, ŋwulaici, 44 Aŋidhanul dhuŋuna ibidha momaŋ darnu, Ŋari ŋa liji ŋaji ŋanugejie gi liji. 45 Athilbi liŋidhi dhuŋuna ibidha no, a dhigilibicinu degen, athilliŋidhi no; aldhenya dilothaije galo dhuŋun dhai ibidha.
Alimiye gwan dilrujini litilitiny a dilmutha dugore
46 Alaji alkadhe, alarnu ei gwaji gwanuni degen. 47 A Yasuuⓐ liŋa darnu lire je galo gi dugor ganu degen minoŋ, ŋwodha ŋare ŋeta ŋwudhuneje gi limera dugun. 48 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Kwiji gwina gwathuminyi ŋare ibiŋa gi jiriny jiny, gwathinyuminyi; a gwina gwinyuminyi, gwathuminyi ŋeduŋw gwina gwukejiny; gwina gwitinyunu dagalo peth gwaro gwinunu. 49 A Yuuẖanna abiŋaijo, ŋwaici, Muⓐallim gwai, anaŋa laŋadhi kwijo gweta diteye nyurinya jiriny jai juŋa; anabekajo; ŋinena athiji gwujo no. 50 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Athanya ekajo no; gwina gwati gwikilai no, gwathiliŋiriye.
Yasuuⓐ gwiludhi Urushaliim. Gwidoinyo liji la Saamira duŋwjalo degen
51 Ma ŋwamun ari ŋwaje ŋwa dhuŋwaura Sama, athuŋwela gi dhai dhina dhathela Urushaliim. 52 Ŋwukeje lijo kwereny, alela, alobani gi len leta la liji la Saamira, alari gwalgitijo ŋida peth momaŋ. 53 Athibi liji uminyi Yasuuⓐuŋw gwajalo gi len legen no, gwaŋadhilo darnu gwiludhi Urushaliim. 54 A ma Yaⓐguubŋa Yuuẖanna gwai aŋa dhuŋuna ibidhe lina liro calmiz juŋun, alabiŋaijo, alaici, Kweleny gwai, au gwara anaŋa labiŋaijo iga ŋwula di Sama, ŋwulduni a? gwiro ŋinena arna Iliiya ko. 55 Ŋwuburle galo, ŋwulekajo, ŋwulaici, Nyaŋa lati liliŋidhi nyaŋa liro dhigirim dhirau. 56 Ŋari ŋa liji ŋati ŋiludhi dirinya lijo no, ŋwubeladha duŋwul gilaŋiye. Alela gi len liter. 57 Dina idhilo gi dhai, a kwiji gweta abiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai, nyi gwatigwaŋagwuje dalela kalo peth gina gathaŋanela. 58 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Nyartumi nyuthi ŋwubo, a nyira nya kabo nyuthi jidhul; athibi Ŋari ŋa liji uthi kaloŋa ga dhidhire lira luŋun no. 59 Ŋwabiŋaijo kwijo gwiter, ŋwaici, Gwujiny. Ŋwubarnu, Kweleny gwai, abriciny nyela nyigwurcena babuŋw gwiny kwereny. 60 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Abrico lijo lina limai algwurce lijo legen lina laio; ŋabela, ŋabiŋaijo lijo dhuŋuna dha gidhila ga Kalo. 61 A kwiji gwiter abiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai, nyi ko gwaŋagwuje; nyi babrico nyela nyimirudha lijo kwereny lina lathije daguri. 62 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Kwiji gwati gwaudhi duni kidhila ga Kalo gwina gwijo dikwure gidhaga gai, ŋwubidhaŋani galo no.