Yesu Ede Ruindu'ba Dri'ba Kyila'bai Roma'ba ro rote
(Matayo 8:5-13)
1 Ondro Yesu konde tase cini kwoi atana te lidri ri oko, nda oyite Kaperenauma ya. 2 Dri'ba kyila'bai Roma'ba ro lau ruindu'ba be se nda lu tawi, ruindu'ba ono orivoya adravoro ago ka oyete odrane. 3 Ondro dri'ba kyila'bai ro keri ta Yesu rote oko, nda zo 'di'desii azaka Yudai rote nda ejine ikyine ruindu'ba ndaro edene. 4 Ànya ikyiyite Yesu re ago ejiyi nda te rulo'ba si ekye: “Endaro mano ono le ŋgaopa miro. 5 Nda lu lidri amaro ago nda andivo be zotaeriro ni ämäri.”
6 Ndi Yesu oyite ànya yibe. Nda kote lozo ni zo lomvo oko, dri'ba kyila'bai ro zo bereazii te ta itine ndäri ekye: “'Desi takado maro ojo ko miri ikyine zo maro ya. 7 Ca musu andivo maro kpa ko kado ikyine mire. Nyata toto ata ago 'dooko ruindu'ba maro a'dona ndi kado. 8 Ma maro kpa, mano drikaca dri'bai 'desiro kyila'bai ro zele yi, ago ma kyila'bai be ma zele. Matabe alona aza ri makye: ‘Nyoyi!’ Nda oyi ndi, ago azana ri makye: ‘Nyikyi!’ Ago nda ikyi ndi, ago mata ruindu'ba maro te makye: ‘Miye ono!’ Ago nda ye anya ndi.”
9 Yesu keri ta ono te oko, nda larote. Nda zamite gbikyi ago atate lowa se ka ugu oso nda vo ri ekye: “Mata ämiri ono, musu 'diaza alo ko Yisaraele ya taoma be oso ono ronye!”
10 Lazo'bai oyiyite kovole zo dri'ba kyila'bai ro roya ago usuyi ruindu'ba ndaro te kadoro.
Yesu Adri Ŋgwa Ävuzi rote
11 Dori ono vosi Yesu oyite 'ba'desi se äzibe Naina ya, taeri'bai ndaro ndi lowa amba be oyiyite tro nda be. 12 Nda kesate dereŋwa 'ba'desi ro kala oko, 'bedrite lowa be kayi ugu oyi tesi avo ose. Mano kodrabe ana ŋgwa alodi toko aza se ävuzi ro ro ago lowa amba ni 'ba'desi yasi orivoya anya be. 13 Ondro Opi kondre anya te oko, ya ndaro a'dote twi tusu be ta anya rota, ago nda atate anyari ekye: “Nyili ko.” 14 'Dooko nda lävute mileya ndi do para te, ago lidri se kuŋgyiyi avo be edregwo, Yesu atate ekye: “Mano to'di! Mata miri, miŋga kuru!” 15 Mano se avo ro ana rite kuru ago eto atate, ago Yesu ozo nda te kovole endre ndaro ri.
16 Turi so ànya cini te ago räṛuyi Lu te ekye: “Nebi 'desi efote ama lako!” Ànya atate ekye: “Lu ikyite lidri ndaro opane!” 17 Lazo ta Yesu rota ono sate 'bädri cini Yuda ro yasi ago 'bädri se gbikyi lomvoigyesi yasi.
Lazo'bai ni Yoane Bapatisi'ba resi
(Matayo 11:2-19)
18 Ondro taeri'bai Yoane ro kitiyi ta cini kwoi tana te ndäri oko, nda zi ritu ànyaro te 19 ago zo ànya te Opi re nda ejine ekye: “Inye'do mi ni se Yoane kata tana be ka oyebe ikyine owo, kode ma'ba mi drigi 'diaza tona ta ya?”
20 Ondro ànya kikyite Yesu re oko, ànya atayite ekye: “Yoane Bapatisi'ba ezo ama ni ta ejine kode mi ni se nda kata tana be ka oyebe ikyine owo, kode ma'ba mi ri aza ta ya?”
21 Tuna gi ana si Yesu ede lidri amba te ni lomvoluwu adravoro ànyaro ndi tori undiro be risi, ago 'ba lidri amba miako te voondrene. 22 Yesu zatadri lazo'bai Yoane ro rote ekye: “Mìgo kovole ago nyìti ta Yoane ri ta tase mìndrebe ago nyèribe rota, miako'ba kate voondrene, ka'bo kate aba, ede ànya se adravo koziro kyini robe te wäṛi, tuṛui kate taeri, adri avo te, ago ape Lazokado te ati'bai ri. 23 Ànya se a'do ko wiriwiriro ta maro ta ni kado.”
24 Lazo'bai Yoane ro oyina vosi oko, Yesu eto ta atate lowa ri ta Yoane rota ekye: “Tuse nyòyibe Yoane re vocowa ya, mì'ba mi te e'di ondrene ya? Bi käyi ro oli kabe kandana 'do ondrene ya? 25 Nyòyi te tesi e'di ondrene ya? Mano se so boŋgo ṛiyäṛiyä be ondrene ya? Lidri se kabe boŋgo oso inye ago ka ori ŋga nyalakpa lako ka ori zoi'desiro 'bädri'bai ro yasi! 26 Nyìti tana märi, nyòyite tesi e'di ondrene ya? Nebi? Owo ndi inye, oko mìndre mano aza te ndrani nebi ri. 27 Tana Yoane ni alo aza se taegyi kata tana be owo se ekye: ‘Lu atate ekye, mazona lazo'ba maro 'da mimile liti edene miri.’ ” 28 Yesu atate ekye: “Mata ämiri ono, Yoane orivoya para ndrani mano aza se koribe kyeno ri. Oko nda se tipari ànya se Lu kabe mirina lako orivoya para ndrani Yoane ri.”
29 Lidri cini eriyi ta ndaro te; ànya ndi parata koto'bai be ni 'dise koroyi taŋgye se Lu kolebe te owo ago abapatisi ànya te Yoane si. 30 Oko Parusii ndi miemba'bai Ota robe leyi taora Lu ro ta andivo ànyaro rota ko ago gayizo a'done bapatisi be Yoane si.
31 Yesu ugu atate ekye: “Mojona lidri tu ono ro ŋga eŋwani be ya? Ànya labayi eŋwanye ya? 32 Ànya labayi oso ŋgàgaŋwa ka ugu ori be vo ŋgalogye roya ronye. Gboko alo ka driayo azi ri ekye: ‘Mà'bi läri lagyeogyero te ämiri, oko mìle ko läri otone! Màŋgo loŋgo avo osero te, oko mìle ko liyine!’ 33 Yoane Bapatisi'ba ikyite, ago nda akpate ago mvu vino ko, ago nyàtate mìkye: ‘Nda orivoya demona be nda ya!’ 34 Ŋgwa Lidri ro ikyite, ago nya ŋga te ago mvu ŋga te, ago nyàtate mìkye: ‘Mìndre mano ono! Nda orivoya ŋgaonya'ba yi ago vino umvu'ba yi, bereazi parata koto'bai ro ndi otapere'bai be ro!’ 35 Caoko, tavouni Lu ro, aka'date ŋgye vona se cini kuru anya be si.”
Yesu 'Ba Simona Parusi roya
36 Parusi aza alo eji Yesu te ŋgaonyane nda be, ago Yesu oyite zo ndaro ya ago rite vuru ŋgaonya. 37 'Ba'desi se ana ya toko aza orivoya se orina koziro. Anya eritate Yesu orivoya ŋgaonyavoya zo Parusi roya oko, anya ezi gäbä se edeni kuni alabasata ro yasi te ido ŋgutruro be 38 ago edrete Yesu kundu, pa ndaro pa, liyi be ago udu pa ndaro te miendre anyaro si. Ago yo pa ndaro te drikyiri anyaro si, ago njunju pa anyaro te ago da ido ŋgutruro te anya drisi. 39 Ondro Parusi kondre ta ono te oko, nda atate andivo iro ri ekye: “Ondro mano ono ka'do gi nebi yi endaro, nda unina toko se ka ugu nda odo ono tana ndi, nda unina ori koziro se anya kabe orina ono ndi.”
40 Yesu atate ṛe ndäri ekye: “Simona, ma ta aza be itine miri.” Nda atate ekye: “Owo miemba'ba, nyiti ri märi.” 41 Yesu eto ta itite ekye: “Lidri ritu ruyi parata teni parata ozo'ba tiko ro rigyesi, alodi ru parata kaci mo'di ro kama nji teni nda rigyesi, ago aza ro 'butenji. 42 Caoko ànya niyi kote logone kovole ndäri, ndi nda e'be ànya riti te ta yuŋgu rota. Ka'do inye, se eŋwani, luna nda ni ndra ya?”
43 Simona zatadrite ekye: “Mamabe a'dona ni nda se e'bete ndra 'do ayani.”
Yesu atate ekye: “Ta miro orivoya ŋgye.” 44 'Dooko nda zamite toko ana dri ago atate Simona ri ekye: “Mindre toko ono te ya? Mikyite zo miro ya, ago nyozo gyi kote tana pa maro, oko anya jo pa maro te miendre anyaro si ago yo anya te drikyiri anyaro si. 45 Miru ma kote ma njunju si, oko anya edre kote ni pa maro njunjuvoya mikyibe gi ono owo. 46 Nyozo ido ice ido ro ro kote tana drî maro, oko anya da ido ŋgutruro te pa maro ya! 47 Ago mata miri ono, ŋgalu se 'desi anya kaka'dabe ono ka'date anjioko takozi se amba anyaro ono e'be anya te tana ro. Oko nda se e'bete ta giṛiŋwa ta ka'date toto ŋgalu giṛiŋwa ayani.”
48 'Dooko Yesu atate toko ana ri ekye: “E'be mi te takozi miro ta.”
49 Azii se koriyibe nda be tara'biza lomvo kai etoyi ata te ànyavoya ekye: “Mano se kabe takozi e'be ono, a'di owo ya?”
50 Oko Yesu atate toko ana ri ekye: “Taoma miro pa mi te, nyoyi liatokpero.”
Iŋir nono gwa gadham ga zabith
1 Dina muŋw abiŋi dhuŋuna peth gi liji ganu, ŋwobani Kafranaaẖuum. 2 A gadham ga zabith gweta je gina guma, gina guminyuŋw gwuleny, ŋwuje githo dai. 3 A dina muŋwdiŋini darnu Yasuuⓐ gwo, ŋwukeje lijo lina lurun la Yahuud, ŋwari gwalothaije galo ŋwila, ŋwugeta gadham guŋun momaŋ. 4 A malobani di Yasuuⓐ, alothaije galo gwuleny babraŋ, alaici, Gwaudhi daŋupijo dhuŋuna ibidha. 5 Gwathuminyi lijo lega, a ŋeda gwiro gwina gwigitije majmaⓐ. 6 Alela Yasuuⓐ ŋalai, a dina jaijilo duna githo, a zabith ukeja limedhigen dugun, alaici, Kweleny gwai, athaŋa dhugor mirii no; nyi gwati gwaudhi daŋa eladha dunu diginy no. 7 A nyi gwarnu nyi gwati gwaudhi dinyeladha duguŋa no; ŋa babiŋa dhuŋuna dogo, a gadham giny giŋir nono. 8 Abi nyi ko gwiro kwiji gwina gwuthi ejigur ina yathiny deŋinaijo; gwathinyabiŋaijo gweta, nyaici, Idhi, ŋwela; athinyabiŋaijo gwiter, nyaici, Ila, ŋwila; athinyabiŋaijo gadham giny, nyaici, Apo ŋiro ibiŋa, ŋwulapai. 9 Dina ma Yasuuⓐ diŋini dhuŋuna ibidhe, ŋwali galo dir, ŋwurle galo, ŋwabiŋaijo lijo lina lijilai, ŋwulaici, Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, nyi gwati gwibujo kwijo gwetipo gi liji ganu la Israayiil gwina gwuthi imaan gwina gwinaŋ gwiro minoŋ no. 10 A liji lina lukejilo zabith alaurai dunu, albuje gadham gina guma diŋir nono.
Dire gwa ŋari ŋa kwa gwina gwiro gwinina gwa Naayin dai
11 Bigunu alela calmiz jai juŋun joinyadho a liji liter loinyadho alobani gi len leta lina lan Naayin. 12 Dina idhuŋw ŋwari gwela kour ya len, a liji apa kwijo gweta gwina gwaio, gwiro ŋari ŋetipo ŋa kwa gwina gwiro gwinina; a liji je loinyadho la len lina ligwudhilo kwa ŋalai. 13 A dina ma Kweleny aŋa kwaio, ŋwina, ŋwaici, Athaŋa aro no. 14 Ŋwela, ŋwumini lagram; a liji lina lapo lagram aldhuna, ŋwarnu, Kamal gai, nyi gwa gwabiŋaijaŋa, ŋaici, Diro. 15 A gina gaio dire, ŋwabiŋi, a Yasuuⓐ dhedha nanaŋw gwuŋun. 16 A liji peth dhenya; almajidhe Kaloŋa, alarnu, Nebi gwina gwinaŋ gwimadire daguri ganu; alarnu, Kalo gimila gi liji luŋun duŋwul gathaje uwa. 17 A dhuŋun dhuŋun bai galo ŋwen peth ŋwa Yahuudiiya a ŋwina ŋwijo githigitho.
Yuuẖanna al Maⓐmadaan
18 A calmiz ja Yuuẖanna abiŋaijo Yuuẖannaŋw dhuŋuna ibidhe peth. 19 A Yuuẖanna urnie calmiz juŋun ram, ŋwulukeje di Yasuuⓐ, ŋwari gwalothaije galo, alaici, Ŋa gwiro kwiji gwina gwaji gwila? i aram anaŋa lethajo kwijo gwiter? 20 A ma liji obani di Yasuuⓐ, alabiŋaijo, alaici, Yuuẖanna gwukejije duguŋa gwina gwathiⓐamidhe lijo, ŋwari laŋothaije galo, ŋalaici, Ŋa gwiro kwiji gwina gwaji gwila? i aram anaŋa lethajo kwijo gwiter? 21 A dina idhilo, Yasuuⓐ gwigeto lijo momaŋ loinyadho lina luma a lina luthi nyurinya; a loinyadho lina lirima gi je alure gi je. 22 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Idhul, nyabiŋaijo Yuuẖannaŋw dhuŋuna dhina dhaŋadhanya a dhina dhidiŋinanya; nyaici, Liji lina lirima gi je limadhaŋa galo, a lina liro jibijoŋ limelila, a lina liro nyilaŋ limiŋir nono, a lina lirima nyuni ganu limadiŋini, a lina laio limadirini dai, a lina lati luthi ŋida no limadiŋini Dhuŋuna dhina Dhiŋir. 23 A kwiji gwiŋir dhugore gwina gwati gwike dhugore diginy no. 24 A ma liji ela lina lukejilo Yuuẖanna, ŋwabiŋaijo lijo Yuuẖanna gwai, ŋwulaici, Nyaŋa liludhi gi leba nyari nyalaŋaŋa, Nyaŋa lara laŋa dhimoiny dhina dhurio karun galo a? 25 Abi nyaŋa liludhi daŋaŋa? Nyaŋa liludhi daŋa kwijo gwina gwigeno ciraŋa jina jimide a? Abi lina luthi ciraŋa jina jiŋir, a lina luthi ŋida ŋoinyadho lathije gi dunu gwina gwipigwipa gwa maluuk. 26 Abi nyaŋa liludhi daŋaŋa? Nyaŋa liludhi daŋa nebuŋw a? Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Ye, nebi gwiro, ŋwubuthani di nebi. 27 Gwiro ibigwa gwina gwoladhina, alarnu, Aŋadhi, nyi gwukeja gadham giny gaŋamadhina, gina gaŋagitijo dhai momaŋ. 28 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, La lati liliŋidhi kwijo gwetipo gwina gwiro nebi gwina gwinunu di Yuuẖanna al Maⓐmadaan no; abi gwina gwitinyunu peth kidhila ga Kalo gwinunu dugun. 29 A liji peth lina lidiŋinu, a liji lina lathimeje alarnu, Kalo giŋir, liⓐamidhinu maⓐmuudiiya gwa Yuuẖanna. 30 Abi Farriisiyiin a liji lina lathapai ŋiro ŋa naamuus aldoinya dhuŋuna dhina dhibupo Kalo degen, lati liⓐamidhinu dugun no. 31 A Kweleny arnu, Nyi gware liji lina lo ŋinena kidhila liro ŋinena aŋ? Lubio akwai? 32 Liro ŋinena keleŋa gina gathijalo gi suug, athilurniye galo, alarnu, Anaŋa lurijaje nyula, athanyabi ritho no; anaŋa lirunu, athanya baro no. 33 Abi Yuuẖanna al Maⓐmadaan gwidhi, athuŋw ithi ⓐesh no, i athuŋw iye ŋau ŋa dugur no; nyabarnu, Gwuthi ŋurinya. 34 Abi Ŋari ŋa liji ila, athuŋw eny ⓐesh, ŋwiye; nyabarnu, Aŋadhul kwijo gwina gwathubijo ŋida ganu ŋa dheny a ŋa dhiye, a gwina gwiro medhigen gwa lijiŋa lina lathimeje a gwa liji lina like. 35 Abi bebra gwimaŋini momaŋ keleŋa gai guŋun peth.
Dhuŋun dhan buluje ŋela ŋwora nono ŋwa Yasuuⓐ
36 A kwiji gweta gwa Farriisiyiin ŋwothaije Yasuuⓐuŋw galo, ŋwari gwal gweny. Ŋwuni gi dunu gwa Farriisi, ŋwujalo dileny. 37 A kwa gweta gwa len ibile gwina gwike dina muŋwliŋa darnu Yasuuⓐ gwiro gwirin gi dunu gwa Farriisi, ŋwila, ŋwapa sanduug jina jiro gwoweny jina juthi ŋela ŋina ŋiro gwudhurul. 38 Ŋwudhunujo Yasuuⓐuŋw galo gi dhuro ganu, ŋware, a ŋwal biretadhe ŋwora nono ŋwa Yasuuⓐ, aligile, ŋwuldumire uru yai yuŋun, ŋwumira ŋwora ŋwuŋun, ŋwulbuluje ŋela nono. 39 A ma Farriisi aŋa gwina gwigeto Yasuuⓐuŋw ŋirin, ŋwabiŋini, ŋwarnu, Ada kwiji ibigwa gwina gwirii nebi gwailiŋa darnu kwa ibigwa gwiro gwirau a gwiro akwai gwina gwiminu ŋeduŋw; ŋinena ruŋw kwa gwike. 40 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Simⓐaan, nyi gwara gwaŋabiŋaijo dhuŋuna dhetipo. Ŋwarnu, Muⓐallim gwai, abiŋu.
Odaije gwa liji ram lina luthi gamja
41 Ŋwarnu, Kwiji gweta gwuthi lijo ram lina luthi gamja guŋun. Gweta gwuthi jinia dhure‐a‐thudhina, a gwiter gwuthi jinia ram a nus̱s̱. 42 A dina mathi liji ibile uthi gwarush gwa dhiltujo no, ŋwulabrico ram. Abiŋaijiny, kwiji gwirau gwuminyuni kwijo ibigwe? 43 A Simⓐaan abiŋaijo, ŋwaici, Nyi gwarnu kwiji gwina gwuthi gamja goinyadhanu, ŋwubabricijo. A Yasuuⓐ aici, Titiganu ŋa gwabiŋu momaŋ. 44 Ŋwurla kwa, ŋwabiŋaijo Simⓐaanuŋw, ŋwaici, Au gwaŋadhi kwaio ibigwa a? Nyi gwudhi gi dunu gwuŋa, athinyibidhedhi ŋau ŋa dhuye ŋwora ŋwiny no; nyilbi ŋeda uye ŋwal ŋwai, ŋwuldumire uru yai yuŋun. 45 Ŋa gwati gwiminy mira no; abi dina udhi kwa ibigwa, nyi mira ŋwora ganu, athuŋw dhunudhi lamun letipo no. 46 Ŋa gwati gwibulujiny ŋela gi lira ganu no; nyibi kwa ibigwa buluje ŋela ŋwora ŋwiny ŋina ŋiro gwudhurul. 47 Gi dhuŋun ibidha nyi gwa gwabiŋaijaŋa, ŋaici, Nyi gwimadhudhani ganu ŋidi ŋuŋun peth ŋina ŋike ŋina ŋoinyadho; gwuminyiny gwuleny. Kwiji gwina gwathinyin dhudhani ganu gwitiny, gwathinyuminyi gwitiny. 48 Ŋwabiŋaijo kwaio, ŋwaici, Ŋidi ŋuŋa peth ŋina ŋike ŋiminyindhudhani ganu. 49 A liji liter lina liludhilai ŋirin alabiŋini, alarnu, Ei gwiro ibigwa gwina gwathidhudhani ganu ŋidi ŋina ŋike ko? 50 Ŋwubabiŋaijo kwaio, ŋwaici, Imaan gwuŋa gwimaŋa gilaŋiye. Idhi audhaijiye gwai galo.