Lapidriopi Ävuzi ro ndi Vureope'ba be
1 Ago Yesu atate taeri'bai ndaro ri lapidriopi si, ànya embaza tana ànya kämätuyi robe ondoalo ago ko vo ozone. 2 Nda atate ekye: “Vureope'ba aza orivoya 'ba'desi aza ya se turi Lu ko, ca ti ta lidri ro kpa ko. 3 Ago 'ba'desi gialo ana ya ävuzi aza orivoya se ondoalo ka ikyi vureope'ba ana re ago ka rulo'ba ta taŋgye ànyaro ta ndäri ekye: ‘Nyaka'da taŋgye märi kyila'baazii maro lomvo.’ 4 Tuna te amba vureope'ba se ana gatezo ta aza oyene. Oko äduro oko nda atate andivo ndaro ri ekye: ‘Muturi Lu ca ko ago mati ta lidri ro ca ko oko, 5 tana ävuzi ono kate ma okwa, beṛo märi ondrene anjioko anya usu taŋgye te!’ ”
6 Ago Opi ugu atate ekye: “Nyèri tase vureope'ba taŋgyeako ono kata be ono. 7 Inye'do Lu unina ko taŋgye oyene lidri onjionji ndaro ri, se kabe liyi ndäri kitu ago ŋgäkyi ono ya? Inye'do nda leyena ndi ni ànya opavoya ya? 8 Mata ämiri ono, nda ondrena ndi anjioko anya usu taŋgye te, ago ṛo ndri ndri. Inye'do Ŋgwa Lidri ro usuna taoma ndi 'bädri ya ondro nda kikyite owo ya?”
Lapidriopi Parusi ro ndi Parata Koto'ba be
9 Ago Yesu iti lapidriopi ono kpate lidri se komayi ta be ekye iyi takado'bai yi ago kayi azii mawo ono ri. 10 “Tu alo aza si oko màno ritu azaka oyite yekalu ya mätune, alo aza Parusi yi ago alo aza parata koto'ba yi. 11 Ago Parusi ana edrete iṛe ago mätute ekye: ‘Lu maye aro'boya miri tana ma ko oso lidri azii ronye yagäru be ta'diriako, taoye'baro toko kode ago drisi, ago kpa ko oso parata koto'ba ono ronye. 12 Ma akpa perena ritu u'du njidrieri alo ya, ago ma telesi alo 'bute ŋgase cini mabe usuna ro ozona miri.’ 13 Oko parata koto'ba edrete pere ago ni kote ca mi ndaro eŋgane vo'buyakuru ya, oko 'bi kätäti ndaro te tana nda tusuro ago atate ekye: ‘Lu nya'do yauni be mase takozi'ba ono ri.’ ” 14 Ago Yesu atate ekye: “Parata koto'ba ono oyite 'bäru ago aka'da nda te orivoya ŋgye Lu mile ni Parusi ana ri, tana nda se kabe andivo ndaro eŋgana kuru ologona 'da vuru, ago nda se kabe andivo ndaro logona vuru eŋgana 'da kuru.”
Yesu Äṛu Ŋgàga Giṛiŋwà te
(Matayo 19:13-15Marako 10:13-16)
15 Ago lidri azaka eziyi ŋgwà giṛiŋwa ànyaro te Yesu re nda ko'ba drí ndaro robe ànya dri. Ago ondro taeri'bai kondreyi tase ono te oko, ànya koziyi lidri kai te. 16 Oko Yesu zi ŋgàga giṛiŋwa te ndare ago atate ekye: “Mì'ba ŋgàga giṛiŋwa ikyine mare, ago nyàlaga ànya ko zo, tana Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ni se oso nonye kwoi ro. 17 Endaro mata ämiri ono, nda se aza kuru Miri 'Bädri'ba Lu ro ro kote oso ŋgwa giṛiŋwa ronye, ndäri ocine kigye i'do alona.”
Mano se Ŋgaamba be ana
(Matayo 19:16-30Marako 10:17-31)
18 Ago dri'ba aza alo Yudai ro eji Yesu te ekye: “Miemba'ba kado, mayena e'di ma'do robe adri äduako be ya?”
19 Yesu eji nda te ekye: “Nya ma uzi kado etaya? 'Diaza i'do kado e'be gialo Lu ayani. 20 Mini ota te se ekye: ‘Miye ta ko ago kode toko drisi, mifu läfu ko, nyukugu ŋga ko, nyikicu 'diaza ko kowe si, miro täpi miro ndi endre miro be.’ ”
21 Ago mano ana zatadrite ekye: “Ṛo kyeno agoanji maro si, ota se cini kwoi maro te.”
22 Ago ondro Yesu keri tase ono te oko, nda atate ndäri ekye: “Ŋga alo aza e'be drigba miri oyene. Migye ŋgase cini nya'dobe sina ono tesi ago nyozo parata na ati'bai ri, ago nya'dona 'da ŋgadriamba be vo'buyakuru ya; 'dooko nyikyi ago miso mavo.” 23 Oko ondro mano ana keri ta ono te oko nda a'dote tusuro, tana nda orivoya ŋgaamba be.
24 Ondro Yesu kondrete nda te tusuro oko, nda atate ekye: “Orivoya rritiro lidri ŋgaamba be ri ocine Miri 'Bädri'ba Lu roya. 25 Orivoya rritiako gamele ri ocine mi libira ro yasi ni mano ŋgaamba'ba ri ocine Miri 'Bädri'ba Lu roya.”
26 Lidri se keriyi ta ono be ono atayite ekye: “Ka'do inye apana a'di aya ya?”
27 Oko Yesu zatadrite ekye: “Ŋgase orivoya rritiro lidri ri orivoya rritiako Lu ri.”
28 Ago Petero atate ekye: “Mindre, mè'be 'ba amaro te ago màsote mivo.”
29 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Endaro mata ämiri ono, 'diaza se kabe 'ba e'be kode toko, kode ädrupii, kode uti'bai, kode ŋgwà ta Miri 'Bädri'ba Lu ro rota, 30 usuna ŋga amba ndra tu gi yauono ya, ago tuse kabe ikyi ana ya ànya usuna adri äduako 'da.”
Yesu ka Odra Ndaro Tana Atana Pere Nina si
(Matayo 20:17-19Marako 10:32-34)
31 Ago Yesu ru taeri'bai 'butealo foritu te ga pere, ago atate ànyari ekye: “Nyèri, mà te ugu oyi Yerusalema ya, ago tase cini nebii kegyibe ta Ŋgwa Lidri ro rota a'dona 'da ŋgye. 32 Ozona nda 'da Atrai rigye, se ugunayi nda 'da, o'danayi nda 'da, ago ovonayi to 'da nda lomvo. 33 Ànya o'binayi nda 'da ago ufunayi nda 'da, oko u'du nina si oko nda efona 'da kpa to'di.”
34 Oko taeri'bai niyi tase ono tana kote. Tana ada'do takaci ta ono rote ni ànya risi, ago ànya niyi tase Yesu kugu tana ata kwoi kote.
Yesu Ede Miako'ba aza se Drilämi'ba ro ana te
(Matayo 20:29-34Marako 10:46-52)
35 Ago ondro Yesu kesate ti Yeriko lomvo oko, mano miako'ba aza orivoya lau rite liti biṛi ya ka ugu drí lämi. 36 Ago ondro nda keri kporo lowa tomoyo rote lävuvoya oko, nda ejitate ekye: “'Do e'di yi ya?” 37 Ago ànya atate ndäri ekye: “Yesu Nazareta ro kani ugu lävu.” 38 Ago nda trete ekye: “Yesu, Ŋgwa Dawidi ro, nya'do yauni be märi.”
39 Oko lidri se mile ndaro ya ana 'bidri ndaro te ago atate ndäri a'done titiro. Oko nda go tre ro ndra ekye: “Ŋgwa Dawidi ro, nya'do yauni be märi.”
40 Ago Yesu edrete ago ozotate mano miako ana ezine ndare. Ago ondro nda kikyite ti oko, Yesu eji nda te ekye: 41 “Mile märi e'di oyene miri ya?” Ndi nda zatadrite ekye: “'Desi, male voondrene kpa to'di.” 42 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Dia mindre vo! Taoma miro ede mi te kado.”
43 Ago dori mi ndaro ndre vote ago nda sote Yesu vo, ugu aro'boya ozobe Lu ri. Ago ondro lidri cini kondrete oko, ànya räṛuyi Lu te.
Gadhi gina gike
1 Ŋwulabiŋaijo odaije gwai gwiro minoŋ, ŋwulaici, Aram liji peth lathilabiŋaijo Kaloŋa ŋwamun peth, athil mulo nono no. 2 Ŋwulaici, Gadhi geta gijo gi len leta, gina gati gathidhenya Kaloŋa no, athuŋw muna lijo ganu. 3 A kwa gweta je gi len ibile gwina gwiro gwinina; ŋwela dugun, ŋwaici, Urudhije ganu, ŋekajo kwijo gwina gwikiana gwai. 4 Ŋwubidoinya ŋwamun coŋ; ŋwubaji ŋwabiŋini gi dhugor ganu dhuŋun, ŋwarnu, Nyi gwati gwathidhenya Kaloŋa no, nyi muna lijo ganu. 5 Abi kwa ibigwa gwathinyabiŋiye gigina, linyil ura ganu kwiji gwai gwina gwikil gwai, dathinyi muliye nono dila diginy gigina no. 6 A Kweleny arnu, Diŋinul dhuŋuna dha gadhi gina gike. 7 A Kalo gati gaji dhedha lijo jiza lina likil liji lai luŋun lina luŋwuluthini ganu, lina lathabiŋaijo aŋina a gile na? A minoŋ ada gimaji ina lijo lina likil lai. 8 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Laji luŋwuldhedha jiza babraŋ, abi maji ma Ŋari ŋa liji ila, ŋabuje imaan mina kidhila a?
Farriisi a kwiji gwina gwathimeje
9 Ŋwulodaije coŋ degen lina lathare gi dugor ganu degen liŋir, aldoinya lijo liter, ŋwulaici, 10 Liji ram liludhi hekal dabiŋaijo Kaloŋa; gweta gwiro Farriisi, a gweta gwiro kwiji gwa dhimeje. 11 A Farriisi dhuna cucun, ŋwabiŋaijo Kaloŋa gi dhugor dhuŋun, ŋwaici, Kalo, nyi gwiŋirijaŋa dhugore; nyi gwati gwiro ŋinena liji liter no lina lathiŋiŋiriye lijo, a lina lati lathapai dhuŋuna dhina dhiŋir no, a lina lathiwal laio, athinyi rui ŋinena kwiji ibigwa gwina gwathimeje no. 12 Nyi gwathije jamu ŋwamun ram ŋwa asbuuⓐ peth, athinyimeje ŋida ŋina ŋiro die ŋa ŋidi peth ŋina ŋuthinyilo. 13 A kwiji gwina gwathimeje dhuna romine, athuŋw baŋadhalaŋ gi Sama no, ŋwubipini gi jabaŋ ganu, ŋwarnu, Kalo, inudhiny gwina gwiro kwiji gwina gwike. 14 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Kwiji ibigwa gwulo dunu dugun, a Kalo aŋa diŋirani kwiji ibigwe gwiter. Liji peth lina lathiro lipilipa gi lidom legen gwiren, laji lajalo murulaŋ; abi lina lathiro litilitiny gi lidom legen gwiren, laji laro lipilipa.
Yasuuⓐ gwibarikiyo keleŋa gina gitigitiny
15 A liji upijo keleŋa gina giro ŋwugur ko, alari guŋwulmini; abi dina mal calmiz aŋa, allekajo. 16 Albi Yasuuⓐ urnie, ŋwari lela dugun, ŋwulaici, Abricul keleŋa gina gitigitiny alila diginy, athanyal ekajo no; liji lina lathije kidhila ga Kalo liro minoŋ. 17 Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Kwiji gwina gwati gwuminyi gidhileo ga Kalo gwiro ŋinena ŋari ŋina ŋitiny no gwati gwanuni gatur no.
Midhe gwortal a dhuŋun dhina dhibur dha ŋeleny ŋa ŋidi ŋina ŋuthilo
18 A kweleny gweta othaije galo, ŋwaici, Muⓐallim gwai gwina gwiŋir, nyi gwapaŋa nyibimidhe gwortal? 19 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Kworaŋ ŋa barnu nyi gwiŋir? Kwiji gwate gwetipo gwina gwiŋir no, abi Kalo giro getipo gina giŋir. 20 Ŋa gwiliŋidhi dhuŋuna dha naamuus dhina dharnu, Athaŋa wuli kwaio gwa kwiji gwiter no, athaŋa rinyio dhimar no, athaŋa rui gwuram no, athaŋa abiŋudhi kwiji gwiter dhuŋuna dhina dhiro ŋidhuŋun no, neyo babuŋw gwuŋa a nana gwuŋa. 21 Ŋwarnu, Nyi gwathapai dhuŋuna ibidha peth ro ŋinena riny gwitiny. 22 Dina ma Yasuuⓐ diŋini dhuŋuna ibidhe, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Ŋidi ŋeta ŋoma ŋina ŋati ŋapaŋalo no. Ili ŋida peth ŋina ŋuthaŋalo, ŋa dhedha lijo gwarush lina lati luthi ŋida no; abi ŋa gwaji gwuthi ŋida ŋoinyadho gi Sama; ŋabila, nyi gwuje. 23 Dina muŋwdiŋini dhuŋuna ibidhe, ŋwujalo murulaŋ gi dhugor ganu; gwuthi ŋida ŋoinyadho gwuleny. 24 Dina ma Yasuuⓐ aŋa darnu gwijalo murulaŋ, ŋwarnu, Dhuŋun dha dhuni kidhila ga Kalo dhathenaijo lijo ganu lina luthi ŋida ŋoinyadho. 25 Gwijanu galo edeny di kamila uni gi lubiro la ibra, di kwiji uni kidhila ga Kalo gwina gwuthi ŋida ŋoinyadho. 26 A liji lina lidiŋinu alarnu, Eiŋa luthi ŋoma lagilaŋ? 27 Ŋwubarnu, Kalo guthi ŋoma gapai dhuŋuna dhina dhati dhuthi ŋoma dha liji apai no. 28 A Buṯrus abiŋaijo, ŋwaici, Abi anaŋa ligathanu ŋida ŋuri peth ŋalgwuje. 29 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Kwiji gwate gwina gwimagathana duna gwuŋun, i nana, i babo, i limegen, i kwa gwuŋun, i keleŋa gwan gidhila ga Kalo, 30 gwina gwati gwapai ŋida ŋoinyadhanu kidhila ibiga no, a kidhila gina gaji gila gwatigwamidhe gwortal.
Yasuuⓐ gwabiŋu dhuŋuna dha ai gwuŋun ŋwamun ganu thiril
31 Ŋwodhadha calmiz ter jina jiro die‐a‐ram, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Aŋadhul, anaŋa la liludhi Urushaliim, a dhuŋun peth dhina dhulo nebiŋa lai dhan Ŋari ŋa liji dhaji dhameajini. 32 A ŋanugejie gi Liumam, a ŋanidhagirini, a ŋalure ŋina, a ŋal gwoginya nono. 33 A ŋalpi laical lai, a ŋal rinya; a ma ŋwamun ro thiril ŋadire manaŋ. 34 Athilbi liŋidhi dhuŋuna ibidhe dhetipo no; a dhuŋun ibidhe dhigilibicinu degen, athil liŋidhi dhuŋuna dhina dhabiŋuŋw no.
Yasuuⓐ gwiŋiriyo kwijo nono gwina gwirima gi je
35 Muŋw doga Ariiẖa, a kwiji gweta je dhai kuni gwina gwirima gi je, athuŋw othaije lijo galo ŋidi ŋai. 36 A dina diŋinuŋw lijo loinyadho dimadhina galo, ŋwulothaije galo, ŋwari gwaliŋa darnu dhuŋun dha dhaŋ dhiro. 37 Alarnu, Yasuuⓐ gwa Naas̱ira gwa gwimadhinadhaŋa galo. 38 Ŋwure gwula, ŋwarnu, Yasuuⓐ, gwina gwiro Ŋari ŋa Daawud, inudhiny. 39 A liji ekajo lina limadhinu, alari gwajalo jigwoiny; ŋwuburani gwula, ŋwarnu, Ŋari ŋai ŋa Daawud, inudhiny. 40 A Yasuuⓐ dhuna, ŋwulabiŋaijo ŋwari gwalodha algwela dugun; a dina muŋwela githo, ŋwothaije galo, 41 ŋwaici, Au gwara nyi gwaŋupijaŋa? Ŋwarnu, Kweleny gwai, nyi gwara gwure je ganu manaŋ. 42 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Daŋudhi galo; imaan gwuŋa gwimaŋa iŋiriye nono. 43 Ŋwundaŋadhadha ganu, ŋwugwuje, ŋwumajidhe Kaloŋa. A dina ma liji peth aŋa dhuŋuna ibidhe, alorthadha Kaloŋa.