Yesu Zo 'Butenjidrieri Foritu te
1 Ono vosi Opi nji lidri azaka 'butenjidrieri foritu te ago lozo ànya te ba ritu ritu, oyine nda mile 'ba'desi cini yasi ago vose andivo ndaro ka oyebe oyine kigyesi yasi. 2 Nda atate ànyari ekye: “Jalia orivoya ŋga be amba, oko losi'bai toto orivoya fereŋwa kala ŋgana ro kotone. Nyä̀mätu kuzupi jalia ro ri tana nda kezo losi'bai robe ŋga jalia ro ndaro kalana kotone. 3 Nyòyi! Ma ami ozo tesi oso timele ihwii lako ronye. 4 Mìru kpäkä kode gbolo drilämi'bai ro ko, ca mvokai, nyèdre ko mede oyene 'diaza ri liti dri. 5 Ondro nyàte oci zo ya oko, nyàta käti mìkye: ‘Taliatokpe ka'do zo ono be.’ 6 Ondro mano taliatokpe lu ro ka ori lau, mì'ba mede amiro taliatokpe ro kori nda dri, ondro i'do, mìru mede amiro taliatokpe ro kovole. 7 Mìri zo gi alo ana ya, mìnya ago mìmvu ŋgase ànya kozobe ämiri 'do, tana beṛo päläti losi'ba ro ozone ndäri. Nyùgu loci ko zo yasi zo yasi. 8 Ondro nyàte oyi 'ba'desi yasi ago iŋbi ami te oko, mìnya ŋgase a'babe ami kandra 'do, 9 nyède adravo se 'ba'desi ana ya, ago nyàta lidri lau ri mìkye: ‘Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ikyite ti amire.’ 10 Oko ondro nyàte oci 'ba'desi ya ago iŋbi ami kote, nyòyi litiŋwa drisi ago nyàta mìkye: 11 ‘Ca durufu ni 'ba'desi amiro yasi se kabe lebe pa amaro ya màyona ndi ami lomvo. Oko ämiri tana oyine anjioko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ikyite ti amire!’ 12 Endaro mata ämiri ono Tu Vure rosi Lu ka'dana yauni ndra Sodomo ri ndrani 'ba'desi se ana ri.
'Ba'desii se Lidri na Taomaako ana
(Matayo 11:20-24)
13 “A'dona 'da rritiro miri Korazina! A'dona kpa rritiro miri Betesaida! Ondro ka'do talaro ro se ayebe ami ya kwoi ayegwo Tura ndi Sidona be ya, lidri lau ana aba rite kyeno vuru, soyi boŋgo guniya rote, ago fofoyi torofo te andivo ànyaro lomvosi, ka'daza anjioko ànya etayidrite ni takozi ànyaro yasi! 14 Lu ka'dana yauni ndra Tu Vure rosi Tura ndi Sidona be ri ndrani ämiri. 15 Ago mi Kaperenauma! Inye'do mile andivo miro eŋgane vo'buyakuru ya ya? Evona mi 'da vuru gehena ya!”
16 Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Nda se kabe ta amiro erina ka ta maro erina; nda se kabe ami ogazo ka ma ogazo; ago nda se kabe ma ogazo ka nda se kezo mabe ogazo.”
Ego 'Butenjidrieri Foritu ro
17 Lidri 'butenjidrieri foritu egoyite riyä amba be, atayite ekye: “Opi, ca demonai royi ama te ondro màta ànya te ävuru miro si owo!” 18 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Mandre Satani te ka e'de oso 'busi ronye ni vo'buyakuru yasi. 19 Nyèri! Mozo drikaca te ämiri, tana mìni robe abane inii drisi ndi kitonii be ago mbara cini Kyila'baazi ro opeza ṛe, ago ŋga aza oyena ami ko koziro. 20 Oko nyà'dona ko yai'dwesi tana torii undiro kabe ami oro ono ro; oko nyà'dona yai'dwesi tana ävuru amiro egyite vo'buyakuru ya.”
Yesu Riyä ro
(Matayo 11:25-27Matayo 13:16-17)
21 Tu gi ana si Yesu a'dote twi riyä be Tori Alokado si ago atate ekye: “Täpi, Opi vo'buyakuru ndi 'bädri be ro! Maye aro'boya miri tana nyaka'da ŋgase nyada'dobe ni tavouni'bai ndi tauni'bai be ri ono te tauniako'bai ri. Owo, Täpi, tase ono tana si mi ni a'done inye.
22 “Täpi maro ozo ŋga cini te märi. 'Diaza ni ko Ŋgwa ni a'di e'be gialo Täpi, ago 'diaza ni ko Täpi ni a'di e'be gialo Ŋgwa ago ànya se Ŋgwa kabe onjina nda ka'dane 'do.”
23 'Dooko Yesu zamite taeri'bai re ago atate ànyari iṛero ekye: “Ami kandrakado be ŋgase nyàbe ondrena ono ondrene! 24 Mata ämiri ono nebii amba ndi 'bädri'bai be leyite ŋgase nyàbe ondrena ono ondrene, oko ànya ndreyi kote, ago ŋgase nyàbe erina ono erine, oko ànya eriyi kote.”
Lapidriopi Samaria'ba Kado ro
25 Miemba'ba Ota ro ikyite ago ojote Yesu ojone. Nda ejitate ekye: “Miemba'ba, beṛo märi e'di oyene a'done adri äduako be ya?”
26 Yesu zatadri ndaro te ekye: “Taegyi ata ekye e'di ya? Nyabe tazevona edre eŋwanye ya?”
27 Mano ana zatadrite ekye: “Nyulu Opi Lu miro ya cini miro si, lindri cini miro si, mbara cini miro si, ago tauni cini miro si; ago nyulu oriazi miro oso nyulu andivo miro be ronye.” 28 Yesu logotate ekye: “Ta miro ŋgye; miye 'do te 'dooko mirina ndi.”
29 Oko miemba'ba Ota ro lete andivo ndaro ka'dane, ndi nda eji Yesu te ekye: “Oriazi maro ni a'diya?” 30 Yesu zatadrite ekye: “Mano aza alo kate ugu oyi ni Yerusalema yasi le Yeriko ya 'dooko ŋgatopa'bai gota nda te, topayi ŋga ndaro te, ago 'biyi nda te, e'beyi nda te ti odrane, 31 ta ono ka'dote oko kohani aza kate ugu oyi liti ana drisi, oko nda ndre mano ana te, nda abate litibiṛi telesi yasi. 32 Liti gialo ana yasi Lewe'ba ikyi kpate nasi, ikyite ndrevote mano ana dri, ago 'dooko abate litibiṛi telesi yasi. 33 Oko Samaria'ba se kabe ugu aba liti ana yasi ikyite mano ana dri, ago ondro nda kondre mano ana te oko, ya ndaro ni tawi. 34 Nda oyite nda dri, da ido te ndi vino be laza ndaro yasi ago vu anya te, ago nda 'ba mano ana te doŋgyi modo ndaro ro dri ago ugu nda te zo loli roya ago lau nda ndrevo ndaro te. 35 Ago kyenonosi, tu kinjo si nda ru mo'di kaciro ritu te ago ozote zo voondre'ba ri, atate zo voondre'ba ri ekye: ‘Mindrevo ndaro ago ondro megote nosi oko, ŋgase nyozobe ndäri mologona vona 'da miri.’ ”
36 Yesu nde ta ono te taeji si ekye: “Nyusu miro be, 'dise nätu kwoi lakosi a'di ye ta ni oriazi ronye mano se ŋgatopa'bai gotabe ono riya?”
37 Miemba'ba Ota ro zatadrite ekye: “Nda se yana kunibe nda lomvo ana owo.”
Yesu logotate ekye: “Ka'do inye, nyoyi, ago miye kpa inye.”
Yesu Täkyi Marata ndi Maria be te
38 Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite liti ànyaro drisi, nda ikyite 'baŋwa aza ya se toko se äzibe Marata ana kuru nda be 'ba anyaro ya ana ya. 39 Anya endreŋwa be äzite Maria, se rite vuru pa Opi roya ago ka ugu ŋgaemba ndaro erina. 40 Marata milo'bebe ta losi se cini anyari oyene rota ago anya ikyite ago atate ekye: “Opi, inye'do endreŋwa maro e'be mabe losi cini oyene iṛe ono miti tana ko ya? Nyata anyari ikyine ma opane.”
41 Opi zatadri anyaro te ekye: “Marata, Marata! Nyolo'be mite ago mi rritiro ta ŋgaamba rota, 42 oko ale toto ŋga alodi ayani. Maria nji ŋga kado te, ago äruna ko ni anya rigyesi.”
Ŋiro ŋa calmiz jina jiro dure‐thiril‐a‐die a aura gwegen
1 Ma dhuŋun ibidhe erna a Yasuuⓐ uthini lijo ganu manaŋ, ŋwulago dure‐thiril‐a‐die, ŋwulukeje ram, ram, almadhina kalo peth gina gaji guŋwunela. 2 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu ŋiro ŋo ŋoinyadho kwogai a liji je coŋ la dhapai ŋiro. Othaijul Kwelenya galo gwa kwo, ŋwukeje lijo manaŋ alothadha ŋwona ŋwuŋun liduŋw. 3 Idhul; nyi gwa gwukejaje liro ŋinena jaŋal gi jamarainy ganu. 4 Athanya apo jurna ja gwarush, i nyilgu, i caudhe no; athathanya mirudhi kwijo gi dhai no. 5 A gi dunu peth gwina gwathanyan uni, athanya are minoŋ kwereny, Audhaijiye galo, liji lai la dunu ibigwa. 6 A ada kwiji gweta gwimanje gwina gwuthi audhaijiyuŋw galo, a audhaijiye galo gwalo gwaje dugun; ada gwati gwimanje no, gwaji gwauradha dagalo. 7 Athanya jalo gi dunu gwetipo nyaneny nyaniye ŋida ŋina ŋajil liji upijo; gwina gwathapai ŋiro gwaudhi dapai ujra yuŋun. Athathanya gathanu duna gwina gwathanyanje nyalabaje duna gwiter no. 8 Mathanya ela gi len leta maji liji uminyi, athanyeny ŋida ŋina ŋathajil upijo. 9 Athanyangeta lijo momaŋ lina luma, athanyal abiŋaijo, nyalaici, Gidhila ga Kalo gimaje githo dagalo. 10 Mathanya ela gi len leta mathaji liji uminyu no, athanya ela gi dai ganu peth da len ibile, nyarnu, 11 Anaŋa la librutho fura gwa len lalo gwina gwidirudhije nono dagalo; nyabiliŋa momaŋ darnu gidhila ga Kalo gimaje githo dagalo. 12 Abi nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Gi lamun ibile liji la Saduum laji liŋirani dugore gi liji la len ibile. 13 Nyaŋa laka dugore, liji lai la Kuuraziin; nyaŋa laka dugore, liji lai la Bets̱aida. Ada ŋiro ŋina ŋinaŋ ŋimupini gi S̱uur a S̱iiduun ŋina ŋimupini dagalo, alurle dugore galo degen ro dilaŋ, aljalo gi bruthe gwa jaro. 14 Abi liji la S̱uur a la S̱iiduun laji liŋirani dugore dagalo gi lamun la ẖukm. 15 A liji lai la Kafranaaẖuum, nyaŋa lalola Sama a? Nyaŋa ladhiŋudhini gi kalo gina gathin liji je lina laio. 16 Gwina gwathajidiŋini gwathinyidiŋini; a gwina gwathajirini gwathinyirini; a gwina gwathinyirini gwathirini ŋeduŋw gwina gwukejiny. 17 A liji ibile lina liro dure‐thiril‐a‐die alaura dugun iŋir gwai dugore, alarnu, Kweleny gwai, nyuriny ko nyathijuthejo nyuni manabiŋi jiriny juŋa. 18 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyi gwaŋadhi Sheṯaanuŋw dida Sama gwiro ŋinena fure gwa lirainy. 19 Aŋadhul, nyi gwajidhedha ŋelenya ŋa dhidota jumeo galo a jumu, a ŋa dhidota ŋoma galo peth ŋa Sheṯaan gwina gwikianyalai. A ŋidi ŋerna ŋina ŋa dhajumeye ŋiya. 20 Athanyabi iŋirii dugore maji ma nyuriny uthejo nyuni no; nyabiŋir dugore ŋinena ulinu jiriny jalo Sama.
Yasuuⓐ gwarnu shukran
21 A gi saaⓐa ibije Yasuuⓐ gwiŋir dhugore gi dhigirim, ŋwarnu, Babo, gwina gwiro Kweleny gwa Sama a gwa gidhila, nyi gwaicaŋa shukran ŋa gwimagilibiceje lijo lina libebra a lina luliminu ŋida ibiŋa, ŋabaŋajo keleŋa gina giro ŋwugur; a minoŋ, Babo, a dhuŋun ibidha dhimaŋini diŋir gi je ganu juŋa. 22 Babo gwiny gwidhedhiny ŋida peth; athibi kwiji gweta liŋidhi no, abi Babo gwiny liŋa cucun darnu Ŋari ŋan ei; athi kwiji gweta liŋidhi no, abi Ŋari liŋa darnu Babo gwan ei, a kwiji gwina gwaji gwa Ŋari aŋajo. 23 A Yasuuⓐ urla gi calmiz juŋun, ŋwulabiŋaijo nyim, ŋwulaici, Liji liŋir dugore lina luthi je ja dhaŋa ŋida ŋina ŋathanyalaŋa. 24 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Nebiŋa loinyadho a maluuk loinyadho lara laŋa ŋida ŋina ŋathanyalaŋa, athilbaŋadhi no; alari ladiŋini ŋida ŋina ŋathanyaldiŋini, athil bidiŋinu no.
Akwai alŋa labuje midhuŋw gwina gwathije gwortal?
25 A kwiji gweta gwina gwathapai ŋiro ŋa naamuus direlaŋ, ŋwugeje Yasuuⓐuŋw, ŋwaici, Muⓐallim gwai, nyi gwapaŋa nyibi midhe gwortal? 26 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Aŋ gwulinu gi naamuus? Ŋa gwathinabiŋaijaŋa? 27 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Aram ŋa gwuminyu Kwelenya gwina gwiro Kalo guŋa dhugor dhai dhuŋa peth, a dhigirim dhai dhuŋa peth, a ŋoma ŋai ŋuŋa peth, a ŋadigireny ŋai ŋuŋa peth; ŋuminyi kwijo gwina gwathanya gwai jaijiye galo gwiro ŋinena uminyaŋana gwidom gwuŋa. 28 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Ŋa gwabiŋu momaŋ; athaŋan are minoŋ abi ŋa gwamidhe. 29 A dina ari kwiji gwina gwathapai ŋiro ŋa naamuus gwaŋajo lijo dhuŋuna dhuŋun diŋir, ŋwothaije Yasuuⓐuŋw galo, ŋwaici, Eibi gwiro kwiji gwina gwathana gwai jaijiye galo?
Odaije gwa Saamiri gwina gwiŋir
30 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Kwiji gweta gwidhi Urushaliim ŋwela Ariiẖa, a luram mutha, alapa ciraŋa juŋun peth, alpi, algathani, ŋwuje githo dai. 31 A gasiis geta aji ŋwela gi dhai ibidhe; a dina muŋw aŋa, ŋwela dhai kuni. 32 A Laawi gweta ela ko, a dina muŋw ela kalo ibige, ŋwaŋa, ŋwela dhai kuni ko. 33 Abi kwiji gweta aji ŋwela gwina gwiro Saamiri, ŋwela kalo gina gijuŋwna; a dina muŋw aŋa, ŋwina. 34 Ŋwela dugun, ŋwuguke nyuri nyuŋun, ŋwunbuluje ŋela a ŋau ŋa dugur, ŋwalije ŋurigaŋ alaŋ ŋuŋun, ŋwodhadha gi manzila gweta, ŋwudima. 35 Bigunu ŋwapai rubu ram, ŋwudhedha kwijo gwa manzila, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Dimii, abi minyaura nyi gwaŋatujo gwarush gwuŋa gwina gwilijaŋa ŋida ŋiter. 36 Ŋa gwarnu ei gwiro kwiji gwina gwathilgwai jaijiye galo gi kwiji gwina gwipidhi luram gi liji ibile lina liro thiril? 37 Ŋwarnu, Kwiji gwiro gwina gwinudhi. A Yasuuⓐ arnu, Idhi, ŋanare minoŋ ko.
Martha a Maryam
38 A dina idhilo, alobani gi len leta; a kwa gweta gwina gwan Martha odhadha Yasuuⓐuŋw dunu dugun. 39 Ŋwuthi megen gwina gwiro ŋera gwina gwan Maryam, gwina gwathijaijo Yasuuⓐuŋw galo ŋwora ganu, athuŋw diŋini dhuŋuna dhuŋun. 40 Athilbi Martha upijo ŋiro, a dhugor miri; ŋwela dugun, ŋwaici, Kweleny gwai, au gwati gwinudhiny ŋinena abriciny maguri nyapai ŋiro cucun na? Abiŋaijo bai nyi gathaje uwa. 41 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Martha, Martha, ŋidi ŋoinyadho ŋathaŋal dhugor mirejo. 42 Aram ŋa gwuthi dhuŋuna dhetipo dogo; Maryam gwimuthi dhuŋuna ibidhe dhina dhiŋir dhina dhati dhalwala no.