1 Teopila ri:
Lidri amba ojote ta ŋgase ayebe ama lako ono tana egyine. 2 Ànya egyiyi ta tase iti tana be ämäri ànya se kondreyi ŋga kwoi be ṛo ni etovoya ago se kopeyi lazona be ono te. 3 Tana ta'doro, mise Fopara ono, tana metenyi tase cini kwoi zevona te liyaro ni etovo ànyaro ya, musu tavona be ni kado tana egyine sirosiro miri. 4 Ma oyena nonye tana mini taŋgye ta cini se emba mibe sina ono robe.
Ayo Uti Yoane Bapatisi'ba ro Tana te
5 Tuse Eroda be ni 'bädri'ba Yuda ro ana si, kohani aza orivoya äzite Zekaria, se ni zelevo Abija kohani ro yasi. Toko ndaro ävuruna Elizabeta; anya kpa ni katidri kohani Arona ro yasi. 6 Ànya riti riyi ori kado te Lu mile ago royi ota ndi ta cini Opi robe te kadoro. 7 Ànya teinye ŋgwai ako tana Elizabeta kondo yi, ago anya ndi Zekaria be riti dete.
8 Tu alo si oko Zekaria ka ugu losi ndaro kohani ro oyena Yekalu ya, ka ugu kama ndaro ruindu ro ondoalo oyena. 9 Oso la'bi kohanii ro ronye, anji nda te vodo ovo si ŋga tägyi tagyiri ro ozane vo tori oloro dri. Ago nda oyite Yekalu Opi roya, 10 ago lowa lidri ro tesi mätuyite saa ŋga tägyi tagyiri ro oza rosi.
11 Malaika Opi ro ka'darute ndäri edrete telesi drígwo vo tori oloro ro se aza ŋga tägyi tagyiri robe kigye ana ya. 12 Ondro Zekaria kondre nda te oko, nda larote ago a'dote turituri ro. 13 Oko malaika atate ndäri ekye: “Nyuturi ko, Zekaria! Lu eri mätu miro te, ago toko miro Elizabeta utina ŋgwa agoro 'da miri, ago mizina ävuru ndaro 'da Yoane. 14 Nya'dona yai'dwesi ago riyä si ago 'di azaka amba a'dona kpa yai'dwesi ondro äti nda te owo! 15 Nda a'dona 'da mano 'desi ro Opi mile. Beṛo ko ndäri vino ndi wa osoekye be umvune. Ṛo ni uti ndaro si nda a'dona 'da twi Tori Alokado be, 16 ago nda ezina amba lidri Yisaraele ro ro 'da Opi Lu ànyaro re. 17 Nda oyina 'da Opi mile, mbara be ago aṛi be oso nebi Eliya ronye. Nda ezina täpii ndi ŋgwai be 'da voaloya kpa to'di, nda ezana mi lidri taoroako'bai ro 'da kovole liti tavousu ro ŋgyero ya, nda edena lidri Opi ro 'da nja ndäri.”
18 Zakaria atate malaika ri ekye: “Ondro ka'do ta ono ka'do ndi endaro mänina eŋwanye ya? Yauono made te, ago toko maro de kpate.” 19 Malaika zatadrite ekye: “Ma Gaberiele, ma edre Lu kandra, nda ezo ma te ta opene miri ago lazo kado ono tana itine miri. 20 Oko mima kote lazo maro ya, se a'dona 'da endaro tu ŋgyena ya. Tana mima kote nya'dona te mbaraako atane, mirina te titiro madale tuse tao'ba maro miri a'dona lutu endaro.”
21 Lidri rite madaro Zakaria kotevoya ago laroyite tu ori ndaro madaro Yekalu ya tana ro. 22 Ondro nda kefote tesi oko, nda ni kote atane ànyari, ago 'dooko ànya niyite anjioko nda ndre rulofo te Yekalu ya. Nda te mbaraako ta atane, nda ye taka'daro te ànyari drí ndaro si.
23 Ondro tu ndaro ruindu ro Yekalu ya kokyete oko, Zekaria oyite kovole 'bäru. 24 Tu fere vosi oko toko ndaro Elizabeta kwo ŋgwa te ago efo kote ni zo yasi imba na nji. 25 Anya atate ekye: “Yauono Opi pa ma te. Nda ana driupi maro se azi mile ono te.”
Ayo Uti Yesu ro Tana te
26 Imba njidrialo Elizabeta ro a'doro kovoro rosi oko Lu zo malaika Gaberiele te 'ba'desi aza Galilaya roya se äzibe Nazareta. 27 Nda lazo be ŋguti se a'be te mano se äzibe Yosepa ana ri, se ni zelevo 'Bädri'ba Dawidi ro yasi. Ävuru ŋguti ro ni Maria. 28 Malaika ikyite anya re ago atate ekye: “Taliatokpe ka'do mibe! Opi orivoya mibe ago äṛu mite ndra!” 29 Maria a'dote rritiro tusuro lazo malaika ro tana ro, ago anya larote lo'bemite ata ndaro takacina ro. 30 Malaika atate anya ri ekye: “Nya'do ko turituri ro, Maria; Lu a'dote yauni be miri. 31 Mikwona ŋgwa 'da ago mitina ŋgwaagoro 'da, ago mizina ävuru ndaro 'da Yesu. 32 Nda a'dona 'da 'desi ro ago äzina 'da Ŋgwa Lu Fopara Ndra ro. Opi Lu o'bana nda 'da 'bädri'ba ro, oso zutu ndaro Dawidi ronye, 33 ago nda a'dona 'da 'bädri'ba ro, zelevoi Yakoba ro ri äduako, miri 'bädri'ba ndaro ro okyena ko alona!”
34 Maria atate malaika ri ekye: “Ma drigba ŋguti kodroŋwa ro, oko 'do a'dona eŋwanye ya?”
35 Malaika zatadrite ekye: “Tori Alokado ikyina 'da midri ago mbara Lu Fopara Ndra ro orina 'da midri. Tana ta ono ro ŋgwa alokado ono äzina 'da Ŋgwa Lu ro. 36 Miyi ta diri miro Elizabeta ro. Atate ekye anya unina ko te a'done ŋgwà be, oko andivo anyaro te kovoro ro yauono imbana te njidrialo; anya gica odeodero pari owo. 37 Tana ŋga aza i'do se Lu unina ko oyene.”
38 Maria atate ekye: “Ma ni ruindu'ba Opi ro owo, mi'ba ka'do ndi märi oso nyatabe ronye.” Ago malaika oyite ni anya resi.
Maria Täkyi Elizabeta te
39 Ono vosi Maria ŋgate dori ago oyite foroforo 'ba'desi 'bädri lutu ro Yuda roya. 40 Anya oyi cite zo Zakaria roya ago ye mede te Elizabeta ri. 41 Ondro Elizabeta keri mede oye Maria rote oko ŋgwa ŋgate anya ya, ago Elizabeta a'dote twi Tori Alokado be, 42 ago trete amba ekye: “Äṛu mi te ndrani 'ditoko cini ri, ago ŋgwa se nya oyebe utine ono äṛute! 43 Tase 'desi ro ono a'dote märi etaya, tana e'di endre Opi maro ro ikyite ma täkyine niya? 44 Tana meri mede miro te dori oko, ŋgwa maya ŋgate yai'dwesi. 45 Opi äṛu mite tana mimate anjioko lazo ndaro miri a'dona ndi endaro.”
Maria ka Lu Räṛu
46 Maria atate ekye:
“Ya maro ka Opi räṛu;
47 lindri maro yai'dwesi ta Lu Opa'ba maro rota,
48 tana nda yi ta ma ruindu'ba ndaro mäyuro rote.
Etoni yauono le kovole'bai se cini kabe ikyi ya lidri atana 'da ekye äṛu ma te,
49 tana ŋgase 'desi ro Lu Mbarapara koyebe märi ono ta.
Ävuru ndaro ni alokado;
50 ni kovole'bai alo ya le vona cini ya
nda ka yauni ka'da ànya se koroyi nda be kai ri.
51 Nda pere kufu mbaraekye ndaro te
ago pere driuŋgyi'bai te tavoora cini ànyaro be.
52 Nda lofo 'bädri'bai mbaraekye te vuru ni gitii ànyaro drisi,
ago eŋga 'di mäyuro te kuru 'desiro.
53 Nda 'ba ya 'dise täbiri be ro gate ŋga kado si,
ago nda zo ŋgaamba'bai te drí awiro.
54 Nda äti tao'ba ndaro se nda ko'babe zutui amaro ri te,
ago ikyite ruindu'ba ndaro Yisaraele opane.
55 Nda yitate yauni ka'dane Abarayama ri
ndi zelevoi cini ndaro be äduako!”
56 Maria rite Elizabeta be oso imba nätu ronye ago 'dooko anya gote kovole 'bäru.
Uti Yoane Bapatisi'ba ro
57 Tu esate Elizabeta ri ŋgwa anyaro utiza, ago anya ti ŋgwaagoro te. 58 Oriazii anyaro ndi 'didiri anyaro be eriyi tase kado laroro Opi koyebe anyari ono tana te, ago ànya yeyi riyä te anya be.
59 Ondro u'du ŋgwa rote njidrieri oko ànya ikyiyite nda olone ŋbiṛiro, ago ànya leyi nda uzine Zakaria, täpi ndaro dri. 60 Oko endre ndaro atate ekye: “Hwa! Ävuru ndaro a'done Yoane.”
61 Ànya atayite anya ri ekye: “'Didiri miro aza i'do ävuru 'do be!” 62 'Dooko ànya ejiyi täpi ndaro te drí si ävuru se nda lebe ŋgwa ri a'done sina uzine.
63 Zakaria ejitate ŋga taegyiro taegyiza driigye ta ago egyite ekye: “Ävuru ndaro ni Yoane.” Ànya cini a'dote larolaro ro. 64 Ago dori Zakaria eto atate, ago eto Lu räṛu te. 65 Oriazii cini a'dote twi turi be, ago lazo tase kwoi ro larirute 'bädri cini lutu ro Yuda ro yasi. 66 'Dicini se keri tana be usu tavona te ago ejitate ekye: “Ŋgwa ono a'dona eŋwanye ya?” Endaro mbara Opi ro teṛo orivoya ŋbelero nda dri.
Zakaria ka Lu Räṛu
67 Täpi Yoane ro Zakaria a'dote twi Tori Alokado be, ago nda äŋgu tate ekye:
68 “Mì'de märäṛu Opi, Lu Yisaraele ro!
Nda ikyite lidri ndaro opane ri ago 'ba ànya te dritai ro.
69 Nda ozo Opa'ba aṛiekye te ämäri,
ni zelevo Dawidi ruindu'ba ndaro ro yasi.
70 Nda 'batate ṛo kyeno nebii alokado ndaro si,
71 anjioko nda opana ama 'da ni kyila'baazii amaro risi,
ago ni mbara ànya se cini yana kabe oso ama lomvo ro yasi.
72 Nda atate nda ka'dana yauni 'da zutui amaro ri
ago oyina tao'baro alokado ndaro tana 'da.
73 Ruäṛu lämu'duro si zutu amaro Abarayama ri
74 nda 'batate ama opane ni kyila'baazii amaro ri,
tana mìnduru robe ndäri teinye turi ako,
75 tana ma'do robe alokado ago taŋgye'bai ro nda mile
tu cini ori amaro rosi.

76 “Mi, ŋgwa maro, äzina mi 'da nebi Lu Fopara Ndra ro.
Nyoyina 'da käti Opi mile
liti ndaro edene ndäri,
77 ta itine lidri ndaro ri apana ànya 'da
takozi ànyaro e'bena si.
78 Lu amaro yauni amba be ago yai'dwe be
Nda o'bana voeyi 'buzevoosiro ŋgaoparo 'da itune ämädri.
79 Voeyine ni vo'buyakuru yasi, vona se cini kabe ori lindri uniro odra roya kai dri,
aba amaro lepene liti taliatokpe roya.”
80 Ŋgwa mbate ago a'dote mbararo lomvo ya ago tori ya. Yoane rite vocowa ya madale tuse nda ka'dayite ŋbelero lidri Yisaraele ro ri.
Dhuŋun dhina dhiro kwerkwereny
1 Gwiro ŋinena liji loinyadho limidheje dule dhuŋuna dhan ŋiro ŋina ŋigitinu momaŋ daguri ganu. 2 A gwiro ŋinena limijidhedha, lina laŋadhi ŋiro ibiŋe ro kwerkwereny je jai jegen, a lina liro jadham ja dhuŋun. 3 Gwimaŋini gwiŋir diginy ko, gwina gwiliŋidhi ŋida ibiŋe peth momaŋ ro kwerkwereny, daŋa ulijo, Taawufiilus gwai gwina gwuminyinu, dhuŋuna ibidha dimalgwujani dhuŋuna dheda dheda momaŋ. 4 Daŋa liŋa dhuŋuna ibidhe dhiro titiganu dhina dhimaŋa alimini.
Gwabiŋu liŋini gwai gwa Yuuẖanna al Maⓐmadaan
5 Gi ŋwamun ŋwina ŋwijo ŋwai Hiiruudus, gwina gwiro malik gwa Yahuudiiya, a gasiis geta je gina gan Zakariiya, gina giro kwiji gwa Abiiya; a kwa gwuŋun gwiro ŋera ŋa H̱aruun, ŋina ŋan Iliis̱aabaat. 6 Liŋir ram gi je ganu ja Kalo, athilela gi awaamir peth gwa Kweleny a dhuŋun dhina dhigitinijilo dilapai, athiluthi lom no. 7 A ŋediŋa lati luthi ŋare no, ŋinena Iliis̱aabaat gwiro ludum, alro lurun ram. 8 Gi ŋwamun ibiŋwe dina muŋw apai ŋiro ŋa gusus gi je ganu ja Kalo, gwiro ŋinena ŋiro ŋuŋun ŋa dhapai ŋwamun peth. 9 Gi dhuŋun dha gusus ŋiro ŋuŋun ŋiro ŋa dhiduni ŋara ŋina ŋiro gwudhurul dina muŋw uni gi hekal gwa Kweleny. 10 A liji peth abiŋaijo Kaloŋa por gi saaⓐa jadhi duni ŋara ŋina ŋiro gwudhurul. 11 A malaak gweta gwa Kweleny aŋina dugun, ŋwudhuna gi dhoi dhina dhiro dhiŋir dha loboŋ ladhi duni ŋara ŋina ŋiro gwudhurul. 12 A dina ma Zakariiya aŋa, a dhugor miri, ŋwudhenya. 13 Abi malaak abiŋaijo, ŋwaici, Zakariiya, athaŋa dhenyo no; Kalo gimadiŋini abiŋaijuŋw Kaloŋa gwuŋa; a kwa gwuŋa gwina gwan Iliis̱aabaat gwaji gwaŋaliŋijo ŋare, a ŋaŋadhedha jiriny jan Yuuẖanna. 14 A ŋa gwaji gwiŋir dhugore gwuleny; a liji loinyadho laji liŋir dugore liŋini gwai gwuŋun. 15 A ŋeda gwaji gwuni gi je ganu ja Kweleny, a gwati gweye ŋau ŋa dugur i girija no; a gwaji gwoinyadhe Dhigirima dhina Dhiŋir, ro kari ganu ga nana gwuŋun. 16 A ŋwurla lijo galo loinyadho la Israayiil di Kweleny gwina gwiro Kalo gegen. 17 Ŋaji ŋamadhini dhigirim dhai a ŋoma ŋai ŋa Iliiya, durla dugore da baboŋa di keleŋa, a lina lati lathuthejo nyuni no di bebra gwa liji lina liŋir; digeta lijo momaŋ lina lijarimanu gwan Kweleny. 18 A Zakariiya abiŋaijo malaak, ŋwaici, Akwai nyi gwuthi ŋoma gwaliŋa dhuŋuna ibidha? Anaŋa kwa gwai gwiny liro juburu. 19 A malaak abiŋaijo, ŋwaici, Nyi gwiro Jabraayiil, gwina gwidhunudhi gi je ganu ja Kalo; a nyi gwimukeja duguŋa daŋa abiŋaijo, ŋaŋajo dhuŋuna ibidha dhina dhiŋir. 20 A ŋa gwaji gwaje jigwoiny, a ŋa gwati gwuthi ŋoma dabiŋi no, di ma lamun lina lal ŋidi ibiŋa ŋimupini, ŋinena ŋa gwati gwimuminyi dhuŋuna dhiny dhina dhaji dhuthi je ganu gi lamun luŋun no. 21 A liji dhunijo Zakariiyuŋw, alali galo dir dina juŋw gi hekal gwortal. 22 A dina muŋw tu por, athuŋw uthi ŋoma luŋwulabiŋaijo no; alliŋa darnu gwimaŋa malaak gi hekal; ŋinena laicuŋwulo ŋalam, athuŋwul abiŋaijo no. 23 A ma lamun la ŋiro ŋuŋun erna, ŋwela gi dunu gwuŋun. 24 A ma ŋwamun ibiŋwe erna, a kwa gwuŋun gwina gwan Iliis̱aabaat aji ŋwuje kari gai, ŋwugilba luweo thudhina, ŋwarnu, 25 Minoŋ Kweleny gwiminyigitijo dhuŋuna ibidha diginy gi ŋwamun ŋwina ŋwan ŋwaŋudhul dapai dhagirini gwiny gi liji ganu.
Gwabiŋu liŋini gwai gwa Yasuuⓐ
26 A ma luwa ro nyiril, a Kalo ukeja malaak gwina gwan Jabraayiil, ŋwela gi len leta la Jaliil, lina lan Naas̱ira. 27 Ŋwela gi lutar leta lina lara la kwiji gweta ago, gwina gwan Yuusuf, gwina gwiro kwiji gwa dunu gwa Daawudŋa; a lutar lan Maryam. 28 A malaak uni kiru dugun, ŋwaici, Salaam, ŋera ŋai ŋina ŋathi Kalo nujuni. Kweleny gwo gwijajaŋa galo; ŋa gwiro kwa gwina gwibarikinu gi la ganu. 29 A dina muŋw aŋa, a dhugor miri gi dhuŋun dhuŋun, ŋwabiŋi gi dhugor ganu, ŋwarnu, Dhuŋun dha dhaŋ dhiro ibidha dha dhimira minoŋ? 30 A malaak abiŋaijo, ŋwaici, Maryam, athaŋa dhenyo no; Kalo gimaŋanujuni gi la peth. 31 Ŋa gwaji gwaje kari gai, a ŋa gwaliŋa ŋare ŋina ŋiro kwoma, a ŋaŋadhedha jiriny jan Yasuuⓐ. 32 Ŋaji ŋuni, ŋuthi jiriny jan Ŋari ŋa Kalo gina gipa; a ŋa Kweleny gwina gwiro Kalo dhedha kursi ga babo gwuŋun gwina gwan Daawud. 33 A gwaji gwuthi ŋelenya ŋa dunu gwa Yaⓐguubŋa gwortal; a gidhila guŋun gati gerna gatur no. 34 A Maryam abiŋaijo malaak, ŋwaici, Dhuŋun ibidha dhuthi je ganu akwai? ŋinena athiny iludhi kwoma no. 35 A malaak abiŋaijo, ŋwaici, Dhigirim dhina Dhiŋir dhaji dhula duguŋa, a ŋoma ŋa Kalo ŋina ŋinaŋ ŋaŋa gitijo dhigirima; a ŋina ŋaji ŋiliŋini duguŋa ŋina ŋiŋir didirel ŋaji ŋuthi jiriny jan Ŋari ŋa Kalo. 36 A magalo, gwina gwan Iliis̱aabaat, gwimaje kari gai ko, gwiro kuburu; gwimaji kari gai luweo nyiril, gwina gwiro ludum. 37 Kalo guthi ŋoma gapai dhuŋuna peth. 38 A Maryam abiŋaijo, ŋwaici, Nyi gwiro gine ga Kweleny; abrico dhuŋuna ibidha ŋwuthi je ganu diginy, gwiro ŋinena abiŋaŋana. A malaak gathani, ŋwela.
Maryam gwiludhi ŋirin di Iliis̱aabaat. Dheliŋa dha Maryam
39 Ŋwamun ibiŋwe a Maryam dire, ŋwela kalo ga ŋwen babraŋ, ŋwela gi len leta la Yahuudha. 40 Ŋwuni gi dunu gwa Zakariiya, ŋwumira Iliis̱aabaatuŋw. 41 A ma Iliis̱aabaat diŋini Maryamuŋw duŋw mira, a ŋari ŋuŋun didire galo kari ganu; a Dhigirim dhina Dhiŋir oinyadhe gi dhugor ganu dha Iliis̱aabaat. 42 A Iliis̱aabaat ure gwula, ŋwarnu, Ŋa gwimabarikini gi la peth, a baraka je gi ŋari ŋina ŋo kari ganu guŋa. 43 A nyi gwimapaŋa, abi nana gwa Kweleny gwiny eladha diginy? 44 Dina minyi diŋini dinyimira, an ŋari didira ganu kari ganu giny, ŋwiŋir dhugore. 45 Iŋirii dhugore gwina gwimuminyi; ŋinena dhuŋun dha Kweleny dhaji dhapini dhina dhabiŋaijilo. 46 A Maryam arnu, Dhugor dhiny dhathinuje Kwelenya, 47 a dhigirim dhiny dhimiŋir dhugore di Kalo gina giro Mukhallis̱ gwiny. 48 Gwaŋadhi ginia guŋun gina giro kwiji gwitiny dogo; a ŋinena a gigina liji peth laji linyurnie iŋir gwai dhugore. 49 Gwina gwuthi ŋoma peth gwiminy gitijo ŋiro ŋina ŋinaŋ; a jiriny juŋun jaro jiŋir didirel. 50 Athuŋwina lijo peth lina lathidhenya gi ligwurnan di ligwurnan. 51 Gwimaŋa ŋoma dhoi dhai dhuŋun; gwimabeye lijo galo lina lathare gi dugor ganu lipilipa. 52 Gwimuleje lijo galo gi karaasi gegen lina linaŋ, ŋwulneje lina litilitiny. 53 Gwimadhedha lijo lina lithilo jamu ŋida ŋina ŋama, alpa; ŋwubibeye lijo galo lina luthi ŋida ŋoinyadho. 54 Gwimagathaje gadham guŋun uwa gina gan Israayiil, di aŋidhani gwa dhuŋun dhuŋun dha dhina, 55 dhina dhabiŋaijuŋw baboŋaije luri ro kwerkwereny, ŋwarnu, gwa ina Ibraahiimuŋw a keleŋa guŋun a ligwurnan gwortal. 56 A Maryam je Iliis̱aabaat gwai luweo lar thiril, ŋwaji ŋwaura dunu dugun.
Liŋini gwa Yuuhanna al Maⓐmadaan. Dheliŋa dha Zakariiya
57 A lamun aji ŋwila lina lan Iliis̱aabaat liŋa; ŋwuliŋa ŋare ŋina ŋiro kwoma. 58 A liji lina lathil maiji galo a limegen aldiŋini darnu Kweleny gwimina Iliis̱aabaatuŋw gwuleny; aliŋir dugore ŋeda ŋalai. 59 A ma ŋari je ŋwamun dubaŋ, alila, alari ŋalura; alari ŋaldhedha jiriny jan Zakariiya, jina jiro jiriny ja babo gwuŋun. 60 Albi nana gwuŋun abiŋaijo, ŋwulaici, Oo; jiriny juŋun jan Yuuẖanna. 61 Alabiŋaijo, alaici, Liji late gi liji lalo lina luthi jiriny ibija no. 62 Alaici babuŋw gwuŋun ŋalam, alothaije galo alari gwaŋia jiriny. 63 Ŋwulothaije galo tharabeza dhai dhadhule, ŋwule, ŋwarnu, Jiriny juŋun jan Yuuẖanna. Alali galo dir peth. 64 An linyu luŋun gududhini ganu, an dhiŋila dhuŋun abiŋadhadha ganu, ŋworthadha Kaloŋa. 65 A liji peth lina lathilmaijiye galo aldhenya; a dhuŋun ibidhe bai galo ŋwen peth ŋwa Yahuudiiya. 66 A liji peth lina lidiŋinu alireye je galo gi dugor ganu degen, alarnu, Ŋari ibiŋa ŋaji ŋaro aŋ? Ŋijilo Kweleny gwai. 67 A Dhigirim dhina Dhiŋir oinyadhe babuŋw gwuŋun gwina gwan Zakariiya gi dhugor ganu, ŋwarnu, 68 Iŋirii dhugore Kweleny gwai gwina gwiro Kalo ga Israayiil; ŋinena muŋwila, ŋwugeta bibruŋw gwan liji luŋun. 69 Jigitijo Mukhallis̱ gwina gwinaŋ gi dunu gwa gadham guŋun gina gan Daawud. 70 Gwiro ŋinena ro kwerkwereny dina abiŋu nebiŋa luŋun lina liŋir didirel dhuŋuna dha Kalo, alarnu, 71 Gijiguda galo gi liji lina likianalai, a lina lathijirini. 72 Ŋwari gina baboŋaije luri, a daŋidhani dhuŋuna dhuŋun dhina dhiŋir didirel; 73 dhina dhabiŋaijuŋw Ibraahiimuŋw gwina gwiro babo gwuri, ŋwarnu, 74 Gijiguda galo gi liji lina likianalai, gijabrico ganupijo ŋeduŋw ŋiro, athana dhenyo no. 75 Liŋir didirel a dhuŋun dhina dhiŋir gi je ganu juŋun ŋwamun peth ŋwa midhe gwuri. 76 Ŋari ŋai, ŋa gwaji gwuthi jiriny jan nebi gwa Kalo gina ginunu; ŋa gwamadhina Kwelenya daŋagitijo dai duŋun momaŋ. 77 Didhedha lijo luŋun liŋuŋw gwa gilaŋ ubire gwai ŋidi ganu ŋegen ŋina ŋike, 78 ina gwai gwina gwuthi ŋimira gwa Kalo guri; gina gabrico fure ŋwula daguri gwina gwathije kabo. 79 Dorajo lijo lina lathije kalo gina girima ganu, a lina lar lai, a dijodha kalo gina gathinaudhaijiye galo. 80 A ŋari biŋa, ŋwubur nono gi dhigirim, athuŋwje gi leba di muŋw ela ŋwaŋini gi liji la Israayiil.