Lapidriopi Timele Lekye'ba ro
1 Yesu atate ekye: “Ma ugu taŋgye iti ämiri: 'dise ci kote gyolo timele roya dereŋwa yasi, oko tu gwo vo to aza yasi, orivoya kugu yi ago ŋgatopa'ba yi. 2 Oko 'dise kabe oci dereŋwa yasi orivoya lekye'ba timele ro. 3 Dereŋwa gaga'ba pi dereŋwa te ndäri, timele eri läzi ndaro ndi ondro nda kate timele modo ndaro ro uzi ävuru si owo, ago nda oro ànya te tesi. 4 Ondro nda kolofo ànya te tesi oko, nda 'dete käti ànyari, ago timele sote nda vo, tana ànya niyi drî ndaro te. 5 Ànya osonayi ko 'di to vo, oko ànya umuna ṛo pere ni 'di inye 'do ri, tana ànya niyi drî ndaro ko.” 6 Yesu iti lapidri ono te ànyari, oko ànya niyi takaci tase nda kusube ana ro ko.
Yesu Lekye'ba Kado yi
7 Ago Yesu atate to'di ekye: “Ma ugu taŋgye iti ämiri. Ma orivoya dereŋwa timele ro owo. 8 Azaka se cini kikyibe käti ni märi orivoya kuguyi ago ŋgatopa'bai, oko timele eri ta ànyaro kote. 9 Ma orivoya dereŋwa yi. Nda se kabe oci ma ya si apana ndi, nda ocina ndi ago ofona ndi tesi ago usuna lowo ndi. 10 Kugu ka ikyi toto ŋga kugune, ufune ago perene. Mikyite tana nyà'do robe adri be; adri se parandra be.
11 “Ma orivoya ni lekye'ba kado yi, se ṛo olebe odrane ta timele rota. 12 Mano se kabe päläti uruuru, se ko lekye'ba yi ago timele ko modo ndaro ro, kondre ihwi be ikyivoya, nda e'be timele te ago mu ṛo umu; ago ihwi ru timele te ago pere ànya te. 13 Päläti uru'ba mute tana nda toto päläti uru'ba yi ago ti ta timele ro ko. 14 Ma orivoya ni lekye'ba kado yi, mäni timele maro ndi, ago timele maro ni ma ndi, 15 kpa oso Täpi kuni mabe ronye ago mäni Täpi be ronye, ago mozo mate odrana timele ta. 16 Timele azaka orivoya se kpa maro se ànya i'do gyolo ono ya. Beṛo märi ànya ezine kpa; ànya erinayi drî maro 'da, ago ànya a'donayi 'da gboko alo ro lekye'ba alodi be.
17 “Täpi lu ma tana ma ṛo olebe adri maro ozone, tana mago märu robe kpa to'di. 18 'Diaza ri adri maro urune ni märigyesi i'do, mozo ni dritai ro ole ma modo rosi. Ma mbara be anya ozone, ago ma mbara be ogone anya urune. Ono ni tase Täpi maro kota mabe oyene owo.”
19 Rulonyi go a'dote kpa to'di Yudai lako ta ata kwoi rota. 20 Amba ànyaro uguyi atate ekye: “Nda demona be! Nda orivoya drikoziro be! Nyà ta ndaro erina etaya?”
21 Oko azaka uguyi atate ekye: “Mano demona be unina ko atane oso nonye. Demona unina voondre ozone lidri miako ro ri eŋwanye ya?”
Yudai Ga Yesu Tezo
22 Te orivoya meṛi si, ago Karama Yekalu Äṛu ro a te oyena Yerusalema ya. 23 Yesu ka ugu aba ndiṛi Solomo ro Yekalu ya yasi, 24 ondro lidri kotokalate ŋgulu nda lomvo oko ejiyitate ekye: “Nya ama o'ba ugu a'done wiriwiriro tuna mu'du eŋwanye ya? Nyiti ta ŋbelero ämäri: inye'do mi Mesiya owo ya?”
25 Yesu zatadrite ekye: “Miti ta ṛote nja ämiri, oko mìle ko omane ta maro ya. Taoye se mabe oyena drikaca Täpi maro rosi ka ta maro itina, 26 oko mìle ko omane, tana ami ko orivoya timele maro. 27 Timele maro ka drî maro eri, mäni ànya ndi, ago ànya soyi ndi mavo. 28 Ma adri äduako ozo ànyari, ago ànya odrana ko alona. 'Diaza alo unina ko ànya ivune ni märigyesi. 29 Ŋgase Täpi maro kozote märi orivoya 'desipara ndrani ŋga cini ri, ago 'diaza alo unina ko ànya ivune ni Täpi maro rigyesi. 30 Täpi ndi mabe orivoya alo.”
31 'Dooko lidri go ruyi kuniŋwà te nda ovoza sina. 32 Yesu atate ànyari ekye: “Maye taoye amba kado te ami milesi se Täpi kozote märi oyene; taoye kwoi se eŋwani nyà ma ovo tana roya?”
33 Ànya zayitadrite ekye: “Mà ko mi ovo kuni si ta tase aza kado oye rota, oko ta Lu o'da rota ayani! Mi orivoya toto lidri yi, oko nya ojo andivo miro o'bane a'done Lu ro!”
34 Yesu zatadrite ekye: “Egyitate Ota modo amiro roya anjioko Lu atate ekye: ‘Ami orivoya lui.’ 35 Mä̀ni ndi anjioko tase taegyi kabe atana orivoya endaro äduako; ago Lu zi lidri se kai te lui, lidri se ozo lazo ndaro te ànyari ono. 36 Oko ta maro ta, Täpi nji ma te ago ezo ma te 'bädri ya. Ka'do inye, nyàtana eŋwanye mìkye ma Lu o'da, tana tase matabe makye ma ni Ŋgwa Lu ro ono ta ya? 37 Ka'do inye mìma ko ma ya, ondro ka'do ma kote tase Täpi maro kolebe märi oyene oyena owo. 38 Oko ondro maye ànya ndi, ka'do inye mìma ca ko ma ya, beṛo ämiri omane taoye maro si, tana mìni ṛobe anjioko Täpi orivoya ma ya ago ma orivoya Täpi ya.”
39 Ànya go ojoyi kpate Yesu urune to'di, oko nda pavote ni drí ànyaro yasi.
40 'Dooko Yesu go oyite kovole Golo Yaradene tasi vose Yoane koye bapatisi be kigye ana ya, ago nda rite lau. 41 Lidri amba ikyite ndare, ànya atayite ekye: “Yoane ye talaro ro kote, oko tase cini nda katabe ta mano ono rota orivoya endaro.”
42 Ago amba lidri ro se lau ana mate nda ya.
Gwora gwiŋir
1 Titiganu, titiganu, nyi gwa gwacaijinu, Gwina gwati gwuni kour gi thigara ganu no, ŋwubalo gi dhai dhiter gwiro gwuram a gwijigwor. 2 Abi gwina gwuni kour gwiro gwora gwa jaŋal. 3 A gwina gwathethadhe our, ŋwigiijo; a jaŋal diŋini gwula gwuŋun; ŋwurnie jaŋala juŋun jiriny, ŋwulmadhinijo. 4 A muŋwteye jaŋala juŋun, ŋwulmadhinijo, a jaŋal gwuje; ŋinena liŋidhilo gwula gwuŋun. 5 Athil gwujo gwirina no, alabire; ŋinena athil liŋidhi gwula gwa lirin no. 6 Odaije ibigwe gwina gwabiŋaijilo Yasuuⓐ; athil biliŋidhi dhuŋuna dhina dhabiŋaijuŋwulo no.
7 Al Yasuuⓐ abiŋaijo manaŋ, ŋwulaici, Titiganu, titiganu, nyi gwa gwacaijinu, Nyi gwiro gibur ga jaŋal. 8 Peth lina limadhinudhiny liro luram a lijigwor; athibi jaŋal deŋinaijo no. 9 Nyi gwiro gibur; ada kwiji gweda gwimuni nyi gwai, gwagilaŋ, gwaji gwuni a gwutuya a gwabuje gidhogora. 10 Gwuram gwathi iladha dapai ŋwuramai, a dirinya, a diŋirithe dogo; abi nyi gwiludhi dinyil midheye, a midhe gwegen iŋirani. 11 Nyi gwiro gwora gwiŋir; gwora gwiŋir gweijo jaŋala juŋun. 12 Abi gwina gwiro gwadimani, athuŋw rui gwora no, a jaŋal juŋun jati jiro no, ŋwaŋa kamarainyu diladha, ŋwugathani jaŋala, ŋwabire; al kamarainy umi, ŋwujidigir galo. 13 Gwadimani gwabiro, ŋinena ruŋw gwadimani, athuŋw gitijo jaŋala je no. 14 Nyi gwiro gwora gwiŋir, nyiliŋa jaŋala jiny, nyi jaŋal jiny liŋa. 15 Gwiro ŋinena liŋidhiny Babo, a minoŋ ko nyiliŋa Babuŋw; nyeijo jaŋala. 16 A nyi gwuthi jaŋala jiter jina jati juthi thigara ibidha no; aram jinyilapai ko, a jaji jadiŋini gwula gwiny; a lidoŋa laji laro letipo, a gwora gwetipo. 17 A minoŋ Babo gwuminyiny, ŋinena uminyiny dai, nyi midhe manaŋ. 18 Kwiji gwati gweda gwuthi ŋoma gwinyapa no, abi nyi gwuminyu dai gwiren. Nyi gwuthi ŋoma gwai gwiren, a nyi gwuthi ŋoma gwamidhe gwiren manaŋ. Amr ibigwa gwapiny di Babo gwiny. 19 A Yahuud lagaje ganu gi dhuŋun ibidhe. 20 A loinyadho degen arnu, Gwuthi ŋurinya, a gwirero; kworaŋ nyabi deŋinaijo? 21 A liter arnu, Dhuŋun ibidhe dhati dhirui dha kwiji gwina gwuthi ŋurinya no. Ŋuriny ŋuthi ŋoma ŋuriye ŋwudhibaŋa gi je a?
Yasuuⓐ gwijo gi ŋidwa ŋadhi Jarimani gi Urushaliim
22 A ŋidwa je Urushaliim ŋadhi Jarimani, a lamun liro kwogai. 23 A Yasuuⓐ elila galo gi hekal kwereny ganu gwa Sulemaan. 24 A Yahuud urejo galo keligeny ganu, alabiŋaijo, alaici, Ŋa gwimunudhije ganu ro caun di a ŋinena? Ada ŋa gwimaro al Masiiẖ, abiŋaijije momaŋ. 25 Al Yasuuⓐ aicinu, Nyi gwabiŋaijaje, athanya buminyu no. Ŋiro ŋina ŋathinyilapai gi jiriny ja Babo gwiny ŋiro shaahid gwiny. 26 Abi nyaŋa lati luminyu no, ŋinena athanya rui jaŋal jiny no, gwiro ŋinena nyi gwabiŋaijaje. 27 Jaŋal jiny jathidiŋini gwula gwiny, nyilliŋa, nyilgwuje. 28 Nyildhedha midhuŋw gwortal; a jati jai gatur no, a kwiji gweda gwati gwuthi ŋoma jinyil wala ŋarthan gi dhoi ganu dhiny no. 29 Babo gwiny gwina gwidhedhinyilo gwinunu peth; a kwiji gweda gwati gwuthi ŋoma juŋwul wala Babuŋw gwiny dhoi ganu dhuŋun gatur no. 30 Nyi a Babo gwiny liro letipo.
Kadugore gwa Yahuud
31 A Yahuud uthe nyolya alari nyalnyaice. 32 Al Yasuuⓐ aicinu, Nyi gwimajaŋajo ŋiro ŋoinyadho ŋina ŋiŋir di Babo gwiny; abi ŋiro ŋirau ŋina ŋari ŋinyin aicaije? 33 A Yahuud abiŋaijo, alaici, Anaŋa lati laŋaice gi ŋiro ŋina ŋiŋir no; abi ŋinena luiŋa Kaloŋa, ŋinena raŋa kwiji, ŋabari gwaruini Kalo gwiren. 34 Al Yasuuⓐ aicinu, Dhati dhulinu gi naamuus gwalo darnu, A nyi gwarnu nyaŋa liro kalo na? 35 Ada limuŋwulaici kalo di ŋediŋa lina liladhina dhuŋun dha Kalo, a dhuŋun dha kitham dhati dhuthi ŋoma dhaka gatur no. 36 Nyabari ŋeda gwina gwijurio Babo, ŋwukeja kidhila, nyabarnu ŋeda gwilui Kaloŋa; ŋinena arinyinu, Nyi gwiro Ŋari ŋa Kalo a? 37 Ada nyi gwati gwirii gweta gwina gwimapai ŋiro ŋa Babo gwiny, athinyilbi uminyu no. 38 Abi ada ŋiminyilapai, athinyilbi uminyu no, uminyul bai ŋiro ŋai; danyaliŋa, nyuminyi darnu Babo gwo diginy, nyije dugun. 39 Albupe alari gwalmutha manaŋ; ŋwutuya gi doi ganu degen. 40 Ŋwela manaŋ ŋwujadha Urdun kwereny, kalo gina gathin Yuuẖanna ⓐamidhe kwerkwereny; ŋwujalo mine. 41 A loinyadho eladha dugun, alarnu, Yuuẖanna gwati gwapo ŋiro ŋipiŋipa ŋetipo no; abi dhuŋun peth dhina dhabiŋudhi Yuuẖanna kwiji ibigwa dhiro titiganu. 42 A loinyadho uminyi mine.