Lu Täpi Amaro
1 Tana ama, orivoya lowa amba tazevoedre'bai ro ono be gbikyi ama lomvosi. Ka'do inye, mì'de mana andivo amaro ni ŋgacini se kabe edre liti dri yasi, ago ni takozi se kabe ama baṛi anda ono risi, ago mì'de mämu ya cini si umukyekye se ama mile ono ya. 2 Mì'de mèdre mi amaro 'du Yesu dri, nda se taoma amaro kabe ruäti driigye ni etovona ya le ondevona ya ono. Nda ozovo kote ta taka rota! Nda edrete milena ya, tana riyä se kabe ugu nda kwote ana ta, nda a'do kote tusuro odra taka dri tana ro, ago yauono nda rite drígwo giti Lu ro roya.
3 Nyùsu ŋgase nda koyibe kigyesi tana, se ya takozi'bai ro oso tawi nda lomvo ono! Ago mì'ba andivo amiro ko a'done mbaraako ago ko vo ozone. 4 Tana kyila amiro takozi be ono mìye drigba ko le 'diufu ya. 5 Nyìje ata se agoago ozoro Lu kabe atana ämiri oso ŋgwai ndaro ronye tana teya? Se ekye:
“Ŋgwa maro, migabi ondro Opi kate mi loto owo,
ondro nda kate mi luku oko, nya'do ko agoago ako.
6 Tana Opi ka 'dicini se nda kabe luna loto,
ago ka 'dicini se nda kurube oso ŋgwa ronye ezana.”
7 Nyìŋgyi rriti se ka'dobe taezaro täpi ro ronye 'do; rueza amiro kaka'dana anjioko Lu ka ugu ami oye oso ŋgwai ndaro ronye. Inye'do eza ŋgwa aza gi ko täpi ndaro siya? 8 Ondro ka'do eza ami kote, oso ŋgwai cini ndaro ronye, anjioko ami kote ŋgwà modo yi, oko ŋgwai märiro yi. 9 Täpii amaro a'do lomvo ro voro, ànya ezayi ama te ago màro ànya te. Ka'do inye, beṛo ämäri ama logone vuru Täpi amaro tori ro zele màri robe! 10 Täpii amaro a'do lomvo ro voro, ànya eza ama te tuna fere, oso se kalandrebe kado ànyari ronye, oko Lu ka oyena kado ama modo rota, tana màla'do a'do alokado ndaro robe. 11 Ondro eza ama te, kalandrebe ämäri tuse aza eza ama be sina si ka ama o'ba tusuro, ko riyä ro. Caoko, voigyesi, ànya se olotote taezaro nonye ono si koto päläti taliatokpe doŋgo taŋgyero rote.
Taŋgaembaro ndi Miomba Ozo be
12 Ka'do inye, nyèŋga drí amiro se okwookwa ro ono kuru ago nyòtomba kaya lä'bilä'biro amiro! 13 Nyùgu aba litiŋwà ŋgyero drisi, tana pa se ka'bo ro a'do 'da mbaraako, oko kogo kederu robe.
14 Nyojo a'done liatokpero 'dicini be ago nyojo ori alokado orine, tana 'diaza unina ko Opi ondrene teinye akona. 15 Ruona ni tai'dwero Lu ro yasi mindre kado, mi'ba 'diaza ka'do ko ŋgakyi'dikyi'di osoro ronye se kate omba kuru oko ozo rriti amba te äṛi ndaro si. 16 Mi'ba 'diaza ka'do ko ronyi'ba ro kode toriako oso Esau ronye, se ta ŋgaonya pere alodi rota gye kandrakado ndaro ŋgwa kayo ro rote. 17 Voigyesi oko, mini ndi, nda lete a'done äṛu täpi ndaro robe; oko azo nda te kovole, tana nda usu liti aza kote tase nda koyebe utweza, nda kuṛi anya gica miendre si owo.
18 Nyèsa kote oso lidri Yisaraele ro kesabe ronye, ŋgase mìni ndi tämbine, 'Bereŋwa Sinai ro ndi leko asi ro anya robe, votiniro ago uniro ndi likuliku be, 19 ovo cekuṛe ro, ndi kporo ata robe, ondro lidri keri ata te oko, ànya lo'barute ko ata aza erine, 20 tana ànya ni kote tase atabe ana iŋgyine. “Ondro aba ca koronyai 'ba ro kodo 'bereŋwa gwo, beṛo ànya ovone kuni si ṛi.” 21 Musa atate ekye ondrena orivoya koziro para, “ma'dote orivoya lä'bilä'biro ago turituri ro.”
22 Oko, nyèsate 'Bereŋwa Zaiona ndi 'bakici Lu lidriidriro ro re, Yerusalema vo'buyakuru ro, malaikai kuturo anyaro be re. 23 Nyèsate kalakoto riyä amba be ŋgwai Lu ro ätibe kayoro ono re, se ävurunai egyite vo'buyakuru ya. Nyìkyite Lu re, se ni vureope'ba 'dicini ro, ago tori lidri se kado a'bate taŋgye'bai ro rore. 24 Nyèsate Yesu re, se ra tao'baro to'di te ago nyèsate kari luvu se tao'ba ŋgana ro kadona parandra ni kari Abele ro ri.
25 Ka'do inye, nyà'do taoti be ago mìga ko zo ta nda se kabe ata ro erine. Ànya se kogayibezo ta nda se kope lazo Lu rote 'bädri ya ro erine pavo ko'de. Ka'do inye, màpana ŋga ndi ya, ondro ka'do mànarute pere ni nda se kabe ata ni vo'buyakuru ya resi ya! 26 Ata ndaro kanda 'bädri te tu gi ana si, oko yauono nda 'batate ekye: “Oko tu alo si makandana vo 'da ndra ko toto 'bädri ayani oko vo'buyakuru kpa.” 27 Ata gi “tu alo aza si” ka'da ndi ŋbelero anjioko ŋgase cini a'bate o'ba a'dona 'da kandakanda ro ago ushweushwe ro, ago ŋgase änina ko kandane orina 'da.
28 Ka'do inye, mà'do aro'boya oye amba be, tana mùsu miri 'bädri'ba ro se äni kote kandane rote. Mì'de mà'do aro'boya oye amba be ago mämätu Lu liti se tana usina nda 'da 'do yasi, taoro si ndi turi be, 29 tana Lu amaro orivoya endaro asi ŋgalesiro yi.
Yasuuⓐ gwiro s̱uura gwina gwinunu gwa dhuŋun dha imaan ibigwa
1 A minoŋ ŋinena uthana giburu ga shuhuud gina ginaŋ gina gurejije galo, abricije anagatho ŋida peth ŋina ŋinaŋ, a ŋidi ŋina ŋike ŋina ŋathiji urejo galo dhuŋun dhai dhina dhijo galo edeny dilapai, abi abricije algenadhe mutha gwai dugore genadhuŋw gwina gwimagetini gi je ganu jega, 2 aldatiŋa kwelenya gwa imaan a gweta gwina gwathiruje imaan didima gwina gwan Yasuuⓐ; gi dhuŋun dha iŋir dhugore gwina gwigitinu gi je ganu juŋun gwimuthi dhugore gi lure alaŋ lina limaliganu, athuŋw gitijo dhara dha ai gi lure alaŋ lina limaliganu je no, a ŋinena gwo gwijalo gi dhoi dhina dhiro dhiŋir dha kursi ga Kalo. 3 Ireyul je galo di ŋeda gwina gwimuthi dhugore gi liji lina lara labuje dhuŋuna dhina dhike dugun, dathanya uthi muluŋw nono i nyaŋa lamule nono gi dugor ganu dalo no. 4 Gi bubile gwalo gi dhuŋun dhadhi doinya ŋida ŋina ŋike nyaŋa loma lati limadoinya di nyabuje aiuŋw no. 5 A nyaŋa limadhudhani dhuŋuna ganu dhina dhathajabiŋaijo gwiro ŋinena nyaŋa liro keleŋa ŋwarnu, Ŋari ŋai ŋiny, athaŋa doinyo puŋw gwa Kweleny, i athaŋa uthi muluŋw nono gi dhugor ganu dhuŋa ada gwimaŋa ŋeŋira no. 6 Ŋinena gwina gwathi Kweleny uminyi gwathuŋw pi, a athuŋwpi keleŋa peth gina giliŋinuŋwgai ganu darnu giro keleŋa guŋun. 7 Ada nyaŋa limathi mutha dugore gi dhuŋun dha pini, Kalo gajiruje ŋinena keleŋa guŋun; ŋari ŋiro ŋirau ŋina ŋati ŋathi babo gwuŋun pi no? 8 Abi ada nyaŋa lati limuthi puŋw gwina gwimagwai liji peth aicaijiye no nyaŋa liro lurudhinaŋ, a nyaŋa lati liro keleŋa guŋun no. 9 A ko, anaŋa luthi baboŋaije la aŋinu yuri lina lathijipi a lathanal deŋinaijo. Abi gwoinyadhanu anaŋa lati luthi ŋoma dana uthejo Babuŋw gwa digirim nyuni, anamidhe na? 10 Baboŋa luri limijipi ŋwamun coŋ dogo gi dhuŋun dhina dhaŋinu degen darnu dhiŋir; abi Kalo gathijipi gi dhuŋun dhina dhiŋir, dana aicaijiye gi iŋir didirel gwuŋun. 11 Abi pini peth gwa kaija ibiga gwati gwathaŋajo darnu gwiro gwadhiŋir dugore no, abi gwadhi kadugore, abi gidon gwathapa fruuta gwa dhuŋun dhina dhiŋir dha audhaijiye galo degen lina laliminu pini gwai. 12 A minoŋ alijul doi alaŋ dina dulejinu galo, a nyadhuneye ŋwurko galo ŋwina ŋwapi ganu. 13 A gitijul ŋwora ŋwalo dai dina didhunu galo, dathi lora lina liro jibijoŋ rilo ganu no abi gwiŋiranu duŋwgitini momaŋ.
Dhuŋun dhina dhadhiji gathaje uwa a dhina dhadhiji ola
14 Gwujul audhaijiyuŋw galo liji ŋalai peth a dhuŋun dhina dhiŋir didirel. Ada gweta gwati gwimuthi dhuŋuna ibidha no gwati gwaŋa Kwelenya no. 15 Ethadhinul galo dathi gweta amiratho gi niⓐma gwa Kalo no; dathi dhuwa tui dha dhuŋun dhina dhire a ŋwugeta dhuŋuna dhina dhuthi ŋwuredenya, a dhadhi liji loinyadho ro ŋirle no; 16 dathi gweta jo gwina gwiro gwidhir i kwiji gwina gwiro ŋirle gwiro ŋinena Ⓐiisa, gwina gwili ŋelenya ŋina ŋiro ŋuŋun gi dhuŋun dha liŋini gwuŋun dina ruŋw lira gi dhuŋun dha kia guŋun ga lamun letipo dogo no. 17 Nyaŋa liliŋidhi ko darnu dina muŋw aji muŋwbupe duŋwapai baraka, gwimadunyini, ŋinena athuŋw bujo kaloŋa ga dhurlo dhugore galo gi ŋidi ŋina ŋike, di ada gwimuŋw bupe ŋwal ŋwai no.
S̱aahyuun gwina gwo kidhila gwiro ter gi S̱aahyuun gwa Sama
18 Nyaŋa lati limila gi len lina luthi ŋoma danya mini lina liduninu iga yai, i kalo gina guminaŋ ganu, i kirim, i karun gina gathare gwuleny no, 19 i ŋwal ŋwa ŋiridhe, i ŋwal ŋwa dhuŋun a ŋwal ibiŋwa ŋwina ŋwidiŋinilo athilbupo di dhuŋun abiŋini degen manaŋ no. 20 (Ŋinena athil uthi ŋoma dilmutha dugore gi amr gwina gwidhedhilo no, a ada gweta gwa ŋidi ŋina ŋiro dhola gwima mini lena, ŋwucini nyol nyai, i ŋwurinyini ŋire ŋai. 21 A dhuŋun dha aŋini gwina gwiro minoŋ dhuthi ŋidhenyo di a Muusa arnu, Nyi gwidhenyo gwuleny nyubi galo.) 22 Abi nyaŋa limila gi len lina lan S̱aahyuun, a gi mediina gwa Kalo gina gimidho, gwina gwan Urushaliim gwa Sama, a gi malaayka loinyadho lina lati luthi ŋoma dildhuredhini no lina lauradho liduŋw iŋir gwai dugore gi lamun ladhiŋir dugore, 23 a gi kaniisa ga liji lina liro ŋwura lina lulinu gi Samawaat, a di Kalo gina gadhakimiye lijo peth, a gi digirim da liji lina luthi dhuŋuna dhina dhiŋir lina liro didima, 24 a di gwina gwijo keligeny ganu gi dhuŋun dhina dhidiminu dhina dhiyaŋ gwina gwan Yasuuⓐ, a di ŋin ŋina ŋadhi jigejini ŋina ŋabiŋu dhuŋuna dhina dhiŋiranu gi ŋin ŋa Haabiil. 25 Ethadhinul galo dathanya doinyo didiŋini dhuŋuna dha ŋeda gwina gwabiŋu no. Abi ada ŋediŋa lati limabire lina lidoinyo dhuŋuna dha ŋeda gwina gwabiŋu kidhila ibiga no, abi gwoinyadhanu gwuleny anaŋa lati luthi ŋoma dabire lina lathurle dura duri gi dhuŋun dha ŋeda gwina gwathijabiŋaijo dhuŋuna gi Sama no. 26 Gwina gwuthi ŋwal ŋwina ŋwubiyo kwiyaŋu galo kaija ibige; abi ŋinena gwimijabiŋaijo ŋwarnu, Lamun leta manaŋ nyi gwati gwubiye kwiyaŋu galo dogo no abi Sama ko. 27 A dhuŋun ibidha dhina dharuŋwdhai nu, Lamun leta manaŋ, dhuthi maⓐna gwan irniye ŋida ŋina ŋubo galo ŋiro ŋinena gitinina, di ŋidi je ŋina ŋati ŋathube galo no. 28 A minoŋ anaŋa lina limapai gidhileo gina gati gathube galo no, abricije anuthi shukr gwina gwanagwai upijo Kaloŋa ŋiro, ŋina ŋathiŋiriye ŋeduŋw dhugore deŋinaije gwai a ŋidheny ŋai ŋina ŋuthi dhuŋuna ganu dhuŋun; 29 ŋinena ro Kalo gega iga ina yathirniye.