Taoma
WhatsApp Image 2024-05-23 at 12.36.41
1 A'done taoma be anjioko orivoya a'done ŋgye ta ŋgase abe mio'ba tana ro ta, ago a'done ŋgye ta ŋgase mäni ko ondrene rota. 2 Taoma ànyaro si lidri se tui kyeno kai ro tana si Lu te.
3 Taoma si anjioko mänite a'ba 'bädri te ata Lu rosi, tana ŋgase äni ndi ondrene ono ede ko ni ŋgase andrebe ondre yasi.
4 Taoma 'ba Abele te toriolo kadopara ozone Lu ri ndrani Kaina ro drisi. Taoma ndaro si ta ndaro si Lu te aka'da nda te mano taŋgye'ba ro, tana Lu andivo edretazevo ndaro te ŋgapäṛi ndaro olesi. Ta taoma ndaro rota Abele ka gi'du ata, nda kodra gica owo.
5 Taoma laga Enoka teni odravoya. Oko äru nda te kuru Lu re, ago 'diaza ni kote nda usune, tana Lu ru nda te kuru. Taegyi ka ata ekye teinye Enoka uruako kuru, ta ndaro si Lu te. 6 Ta 'diaza ro ni ko Lu usine teinye taoma ako, tana nda se kabe ikyi Lu re beṛo a'done taoma be anjioko Lu orivoya ago kani ànya se kabe nda uṛi päṛi.
7 Taoma 'ba Noa ni ŋgaemba Lu ro ta ŋgase mileya nda ni ko ondrene rota tana erine. Nda ro Lu te ago ede toŋbo te se nda ndi katidri ndaro be apate kigye. Ago tase ka'dobe si ape vure 'bädri rote, ago Noa usu taŋgye teni Lu resi se ka ikyi taoma si.
8 Taoma 'ba Abarayama te Lu orone ondro Lu kuzi nda te oyine 'bädri se Lu ko'ba tana be ozone ndäri ya owo. Nda e'be 'bädri modo ndaro rote teinye vose nda kabe ugu oyi kigye uniako. 9 Taoma si nda rite 'diatra ronye 'bädri se Lu ko'ba tana be ndäri ya. Nda rite zoi boŋgo ro ya, oso Yisika ndi Yakoba be, se usuyi tao'ba kpate ni Lu resi ronye. 10 Tana Abarayama ka ugu 'bakici se Lu kaka'dabe ago kobebe, 'bakici se kotopa na ka ori 'duro ana kwotena.
11 Taoma si Sara a'dote mbararo a'done ŋgwa be, nda gica pari odeodero ago Sara modo ni kote a'done ŋgwai be owo. Nda yitate Lu ya tao'ba ndaro ätina si. 12 Taoye ya Abarayama gica avo ro oko, ni mano gi alo ono yasi zelevoi amba a'dote oso 'bi'bi vo'buyakuru ya ronye, orivoya oso doŋgoṛoŋwa siŋgwa ro kototi otiako ronye.
13 Taoma si 'dicini kwoi todrate. Ànya usuyi ŋgase Lu ko'ba tana be kote, oko ni lozo si ànya ndreyi ànya te ago ruyi ànya te, ago leyitadrina te ŋbelero anjioko ànya orivoya 'diatrai ro ago aba'bai ro 'bädri ya. 14 Ànya se kayibe ta nonye kwoi ata 'ba ṛo ŋbelero anjioko ànya kayi ugu 'bädri modo ànyaro ro uṛina. 15 'Bädri se ànya ke'beyibe ana ànya e'beyi tavousu tana ro te, aba ondro ànya kori gwo 'du tana usune, aba ànya a'donayi ndi kandrakado be ogone. 16 Oko tana 'bädri se ànya kayibe voondre tana ro orivoya 'bädri kadopara yi, 'bädri vo'buyakuru ro. Ago Lu ko driupiro ta ànyaro ta ànyari nda uzine Lu ànyaro, tana nda ede 'bakici te ànyari.
17 Taoma 'ba Abarayama te ŋgwa ndaro Yisika olone tori ro ondro ojo mbara Abarayama rote owo. Abarayama ni orivoya se Lu ko'ba tao'ba be rigye, caoko nda orivoya nja ŋgwa alodi ndaro ozone olone tori ro. 18 Lu atate ndäri ekye: “Yisika si nya'dona 'da zelevoi se ma'ba tana be ono be.” 19 Abarayama usutate anjioko Lu orivoya mbara be Yisika eŋgane ni odra ya, ago ata ndi inye, Abarayama go ru Yisika te kovole ni odra yasi.
20 Taoma 'ba Yisika 'ba tao'ba mileya rote Yakoba ndi Esau be ri.
21 Taoma 'ba Yakoba äṛu ŋgwàagoro Yosepa rote ba alo alo ondro nda ka oyete odrane owo. Nda ätirute dofo ndaro abaro si ago mätu Lu te.
22 Taoma 'ba Yosepa te, ondro ka oyete odrane oko, nda pe ta oyiro Yisaraele'bai ro ni Ezipeto yasi tana te, ago e'be taŋgaembaro tase beṛo oyene ta avo ndaro rota te.
23 Taoma 'ba uti'bai Musa rote nda da'done imbana nätu äti nda be vosi. Ànya ndreyite nda orivoya ŋgwa liŋgyiekye yi, ago ànya a'doyi kote turiro orine ota 'bädri'ba ro oroako.
24 Taoma 'ba Musa te, ondro nda kombate oko, gatezo yi uzine ŋgwa ŋguti 'bädri'ba ro ro. 25 Nda lete ruezane lidri Lu robe ndrani riyä takozi ro se tuna orivoya fere ono ri. 26 Nda 'bamite rueza ŋgamawo ro ta Mesiya rota kadona para ndrani lakazà cini Ezipeto ro drisi, tana nda 'ba mi ndaro te päläti se mileya dri.
27 Taoma 'ba Musa e'be Ezipeto te kyila 'bädri'ba ro turiako. Tana osoago nda ndre Lu ondreako te, nda gatezo mi ozane kovole. 28 Taoma 'ba nda te Karama Lävu Odra ro ro oyene ago ozo tate kari luvune käläsi drisi, tana ukyi malaika odra ro ufu ŋgwàagoro se ätibe käti Yisaraele'bai ro 'da.
29 Taoma 'ba Yisaraele'bai te mbararo drî Gyi'desi Okaro ro ozane oso gyini awi drisi ronye, ondro Ezipeto'bai kojoyite oyene inye oko, gyi ivu ànya te.
30 Taoma 'ba tiṛi Yeriko ro tisite vuru aba Yisaraele'bai ro gbikyi ànya lomvosi u'duna njidrieri vosi. 31 Taoma pa Raba ronyi'ba ro teni ufuvoya ànya se koroyi Lu kote kai yibe, tana anya ru vomari'bai Yisaraele'bai rote bereazi ro yai'dwesi.
32 Muguna ata ndi driyaro ya? Saa ojo kote märi ta Gideoni, Baraka, Samisona, Yepeta, Dawidi, Samuele ndi nebii be ro itiza. 33 Taoma 'ba ànya te kyila oyene 'bädrii cini be ago peyite ṛe. Ànya yeyi tase kado te ago ruyi ŋgase Lu ko'ba tana be te, ànya seyi kala ibii rote, 34 izweyi asi mbaraekye te, payivote ni ufuvoya bando si. Ànya orivoya mbaraako, oko a'doyite mbararo, ànya a'doyite mbaraekye ro kyila ya ago peyi kyila'baazii 'diatrai ro rote. 35 Taoma si 'ditoko usu 'didiri ànyaro se kadribe te.
Azaka gayizo, leyi dritai ko, drayite rueza ya tana adri ànya robe ori kadopara ya. 36 Rukäna omo'dote ago a'bite, ago azakana embete nyori si ago avote kamba ya. 37 Avo ànya te kuni si, asi yana te ritu, äfu ànya te bando si. Ànya abayite gbikyi soyi kyinii timele ro kode indrii rote, ati'ba ro, ezate, ago ayete koziro. 38 'Bädri a'do kote kadoro ànyari! Ànya abayite oso aba'bai vocowa yasi ago lutuŋwà drisi ronye, loriyite kugyiŋwà yasi ago 'buŋwà gyini ya yasi.
39 Se cini edretazevona be kwoi peyi ŋgateṛe taoma si! Caoko ruyi tao'ba se Lu ko'ba tana be kote, 40 tana Lu ra tavoora kadopara te ta amaro ta. Ta ndaro anjioko toto a'do troalo ama be si a'ba ànya te ŋgye.
Liji lina libur nono gi imaan
1 Abi imaan gwiro uminyi gwa ŋidi ŋina ŋidhunijinu, a liŋini momaŋ gwa ŋidi ŋina ŋati ŋaŋinu no. 2 Gi dhuŋun ibidha liji lina lurun lina lijo kwereny luthi shahaada gwina gwiŋir. 3 Imaan gwai anaŋa liliŋidhi darnu gidhila gigitinu dhuŋun dhai dha Kalo, a minoŋ ŋidi ŋina ŋaŋinu ŋigitinu gi ŋidi ŋina ŋati ŋaŋinu no. 4 Imaan gwai Haabiil gwidhedhi Kaloŋa kwoiny gwadhi dhuge gwina gwiŋiranu gi kwoŋ gwa Gaayin, a gi dhuŋun ibidha ŋwuthi shahaada darnu ŋeda gwiŋir, a Kalo dhedha shahaada gi dhedha tur gwuŋun; ŋeda gwimai, abi imaan gwai gwuŋun gwoma gwathabiŋi. 5 Imaan gwai Akhnuukh gwimupini kabo dathuŋw aŋudhi aiuŋw; a athuŋw bujinu no, ŋinena ma Kalo apai. Kwereny nanaŋ gwati gwupinu no gwuthi shahaada ibigwa darnu gwiŋiriyo Kaloŋa dhugore. 6 Abi ada imaan gwati gwimaje no liji lati luthi ŋoma liŋiriye Kaloŋa dhugore no. Gwiŋir di kwiji gwina gwara gwila di Kalo duŋwuminyi darnu Kalo go a ŋeda gwathidhedha lijo mukaafa lina lathibupe ŋeduŋw. 7 Imaan gwai, dina ma Kalo abiŋaijo Nuuẖuŋw gi dhuŋun dha ŋidi ŋina ŋoma ŋati ŋaŋinu no, ŋwudeŋinaijo Kaloŋa, ŋwugeta felluuka duŋwun gilaŋiye lijo la dunu gwuŋun; a gi imaan gwuŋun ŋwakimiye gidhileo a ŋwuthi ŋelenya gi dhuŋun dhina dhiŋir dhina dhathila gi dhuŋun dha imaan. 8 Imaan gwai dina ma Kalo urnie Ibraahiimuŋw, ŋwuthejo kuni duŋwtu kalo gina gaji guŋwun apai ŋelenya; ŋwutu, athuŋwbi liŋidhi darnu gwadhela na no. 9 Imaan gwai ŋwuje gwiro ŋinena gwirin gi len lina labiŋaijolai Kalo, lina lati liro len luŋun no, athuŋwje gi khiyaam Isẖaag gwai a Yaⓐguub, lina lapillai ŋelenya gi dhuŋun ibidha dhina dhabiŋaijidhai Kalo. 10 Ŋinena athuŋw dhunijo mediina gwina gwuthi dugul, gwina gwigeto dhuŋuna dhadhigeta mediina a gwina gwigeto mediina gwan Kalo. 11 Imaan gwai Saara ko gwina gwiro ludum gwimapai ŋoma duŋwje kari gai; ŋinena liŋidhuŋw darnu gwina gwabiŋaijo dhuŋuna ibidha gwuthi dhuŋuna dhina dhiro titiganu. 12 A minoŋ ko ŋwulaŋ ŋwimatu ŋwoinyadho di gweta gwina gwiro ŋinena kwiji gwina gwijo githo dai, ŋwiro ŋinena ŋwudum ŋwa Sama a amur ina yo kimumu ga baẖr ina yati yuthi ŋoma yadhuredhini no.
13 Gi dhuŋun dha imaan liji ibila peth limai, ŋediŋa lati lapo dhuŋuna dhina dhabiŋaijildhai Kalo no, albaŋa kalo gina golaŋ ganu, aluminyi alteje galo darnu ŋediŋa liro lirin a liji la kalo giter kidhila. 14 A liji lina lathabiŋi dhuŋuna dhiro minoŋ lathaŋiye dhuŋuna momaŋ darnu lathibupe lena legen. 15 A titiganu ada limaŋidhani lena ibile lina lituina laiuthi lamun lina liŋir ladhaura. 16 Abi ŋinena ŋediŋa lo lidhi momaŋ dela gi len lina liŋiranu, a dhuŋun ibidha dhuthi maⓐna gwan, len la Sama. A minoŋ Kalo gati guthi dhara degen duŋw urnini kalo gegen no, ŋinena jarimejuŋwulo mediina.
17 Imaan gwai Ibraahiim gwidhedhi Kaloŋa Isẖaaguŋw, dina idhejinuŋw, ŋeda gwina gwuminyu dhuŋuna dhina dhabiŋaijidhai Kalo ŋwudhedha Kaloŋa ŋare ŋuŋun ŋina ŋiro ŋetipo, 18 gwina gwaicinu, Gi Isẖaag gwathilaici ŋwulaŋ ŋwuŋa. 19 Dina ireyuŋw je galo darnu Kalo guthi ŋoma duŋwdireye dai ko; a gi dhuŋun dha dhai Kalo gapo dhuŋuna ibidha ko gi dhuŋun dhina dhiro ŋinena s̱uura. 20 Imaan gwai Isẖaag gwibarikiyo Yaⓐguubuŋw a ⓐiisa gi dhuŋun dha ŋidi ŋina ŋaji ŋila. 21 Imaan gwai dina ma Yaⓐguub je githo dai, ŋwubarikiye keleŋa peth ga Yuusuf; ŋworthadha Kaloŋa, gwidhirininadhi gi lura luŋun. 22 Imaan gwai dina ma Yuusuf je githo dai, ŋwaŋidhani tuŋw gwa keleŋa ga Israayiil; a ŋwulabiŋaijo dhuŋuna dhan ŋwui ŋwuŋun. 23 Imaan gwai dina maji ma Muusa liŋini, a babo gwuŋun nana gwai gwuŋun gilibice luweo thiril, ŋinena aŋudhilo ŋare diŋir; athil dhenyo amr gwa malik no. 24 Imaan gwai dina ma Muusa biŋa, ŋwudoinya duŋw urnini ŋari ŋa ŋera ŋa Firⓐuun; 25 gwuminyu gwoinyadhanu dilumi ŋiya liji lai la Kalo, duŋwuthi iŋiruŋw gwa ŋidi ŋina ŋike ŋwamun coŋ; 26 ŋwudhura dhara dhina dhapa al Masiiẖ darnu dhuthi ŋida ŋoinyadho dhinunu gi ŋidi ŋina ŋauwadhinu gi Mas̱r, ŋinena athuŋw datiŋa gi mukaafa gwina gwaji gwuŋwuthi. 27 Imaan gwai gwigathanu Mas̱ruŋw, athuŋw dhenyo gi kadhugore gwa malik; ŋinena buruŋw nono gwiro ŋinena muŋwaŋa ŋeduŋw gwina gwati gwaŋinu no. 28 Imaan gwai ŋwugeta Ŋidwa ŋa dh’Abrico, a ŋwujigeje dirabila ŋin ŋai, a minoŋ dathil gwina gwathi rinya ŋediŋaije lina liro ŋwura minu no. 29 Imaan gwai a liji mure gi Baẖr gwina Gwure a baẖr ro ŋinena kwiyaŋ gwina gwudho galo; a dina man liji la Mas̱r idheje dilmure alidethe. 30 Imaan gwai a laribainy la Ariiẖa ide, dina ma liji ladhaije galo ŋwamun kworoŋo‐thiril. 31 Imaan gwai Raaẖaab gwina gwiro gwidhir gwati gwimalai liji lai lina lati luthejo nyuni, dina uminyuŋw lijo lina lukejinu diliŋedha dhuŋuna dhina dhuthi liji la len ibile audhaijiye gwai galo no. 32 A nyi gwarakwai manaŋ? Ŋinena athiny uthi lamun ladhi abiŋi dhuŋuna dha Jidⓐuun, a dha Baaraag, a dha Shamshuun, a dha Yif taaẖ; a dha Daawud ko, a dha Samwiil a nebiŋa no. 33 Lina lidhinyu ŋelenya ŋa maluuk, algeta dhuŋuna dhina dhiŋir, alapai dhuŋuna dhina dhabiŋaijildhai Kalo, allaŋithe ŋwinyu ŋwa ŋwima imaan gwai, 34 alrinya ŋoma ŋa iga, algilaŋ gi ŋin ŋa kalala, albur nono gi mule nono, aluthuni ŋoma gi ŋoŋor, alruce ejigur ya ŋwen ŋwiter. 35 A la limapai lijo legen lina laio dire gwai dai; a liji liter lurinu ŋina, athilbi uminyu gilaŋuŋw no; dilapai diruŋw dai gwina gwiŋiranu. 36 A liter lidhejinu ake gwai juma alpini ŋwaical ŋwai, a ko algukini jijir jai algitini gi sijn. 37 Alucini nyol nyai, alurtini nono manaashiir gwai, alidhejini, alrinyini jalala jai; alelila galo jurna jai ja jaŋal a ja jur, athilbuthi ŋida ŋa dheny i ŋidi ŋiter no, aluthi kuŋw dugore, alurini ŋina; 38 (gidhila gati giŋiradho degen no;) athilelila galo gi leba a gi ŋwen alaŋ, athilje gi nyimu ganu a gi ŋwubiro ŋwa kwiyaŋ. 39 A liji ibila peth lina luthi shahaada gwina gwiŋir gi imaan lati lapo dhuŋuna dhina dhabiŋaijildhai Kalo no. 40 Ŋinena gitijije Kalo ŋida ŋina ŋiŋiranu kwerkwereny, dathi liji ibila rui didima kwereny nanaŋ anaŋa lati limaje ŋediŋa lai no.