1 Ota Yudai ro ka gialo ŋga kado se kabe ikyi ro ka'da, oko ko beti endaro anyaro. Tori olo ono alote 'duro, ndroa ro ndroa ro, Ota tori oloro se kwoi unina lidri se kabe ikyi Lu re ono o'bane ŋgye eŋwanye ya? 2 Ondro lidri se kabe ugu Lu mätu äwäṛi gwo te endaro ni takozii ànyaro risi, aba ànya a'donayi te tausu taenji ro ako ta takozi rota tona, ago te tori olo cini e'bene. 3 Caoko, tori olo se abe olona ndroa ro ndroa ro ana ka talogo lidri dri ta takozii ànyaro rota. 4 Tana kari 'daŋgoi ndi indrii robe unina ko takozii onane alona.
5 Tana ta ono ro, ondro Kristo ka oyete ikyine 'bädri ya oko, nda atate Lu ri ekye:
“Mile toriolo ndi tori oza be kote,
oko nyede lomvo te märi.
6 Nya'do kote yai'dwesi ta koronyai 'ba ro ozaro cu vo torioloro dri
kode tori olo takozii onaro zwi rota.
7 'Dooko matate makye: ‘Äye Lu, ma begi ono,
ole miro oyene
kpa oso egyite ta maro ta buku Ota roya ronye.’ ”
8 Käti nda atate ekye: “Mile ko ca mi kpa ko yai'dwesi ta tori oloro ndi ŋga ozoro be ta kode koronyai abe ozana vo tori oloro dri ndi tori oloro takozii onaza rota.” Nda ata ta ono te caoko toriolo se cini kwoi ozote ta Ota ro ronye. 9 'Dooko nda atate ekye: “Äye Lu, ma begi ono ole miro oyene.” Tana Lu kate toriolo cini uku onana zwi ago kate olo Kristo ro o'bana vo ànyaro ya. 10 Tana Yesu Kristo yete tase Lu kolebe ndäri oyene ayani, äwäṛi ama cini teni takozi ri ozo se nda kozo lomvo modo ndaro robe perena alo ago ṛo tiṛi ono si.
11 Kohani cini Yudai ro yeyi ruindu te ṛo tu cini si ago ozoyi toriolo kpate perena amba, oko toriolo se kwoi ni kote alona takozii onane. 12 Caoko, Kristo, ozo toriolo alodi te ta takozii rota, tori olo se orivoya taoyevoya, ago 'dooko nda rite drígwo Lu roya äduako. 13 Yauono nda ka ori lau madale Lu o'bana kyila'baazii ndaro lutu oso kotopa pa ndaro otoro ronye pa ndaro zele. 14 Ago toriolo alodi si nda 'ba ànya se äwäṛibe kai te kpeye kadoro äduako ni takozi ri.
15 Ago tori Alokado ka kpa tazevoedre ndaro ozona ama yibe. Käti nda ka ata ekye:
16 “Ono ni orivoya tao'baro se ma'bana 'da ànya yibe
tui se kabe ikyi ana si owo, Opi kani ata nonye ekye:
Ma'bana Tori maro 'da ya ànyaro ya
ago megyina ànya 'da drii ànyaro ya.”
17 Ago nda ata kpa ekye: “Mayina takozii ànyaro ndi taoye undiro ànyaro be tana ko madaro.” 18 Ago ondro e'be takozii se kwoi te oko, toriolo aza takozi ona ro ale kote tona.
Mì'de Mìkyi Ti Lu re
Hebrews-10-24
19 Ka'do inye, ädrupii maro, ama te kpeye dritai ro ocine Vo Alokado Fondra ya odra Yesu rosi. 20 Nda pi liti to'di te ämäri, liti adri ro, äbi boŋgo oyioyiro yasi, anjioko orivoya lomvo modo ndaro rosi. 21 Ama orivoya Kohani para be dri'ba zo Lu ro ro. 22 Mì'de mìkyi ti Lu re ya ŋgye si ago taoma endaro si, ya se äwäṛite ni taenji ya ro ri ago aja lomvonai te gyi wäṛiro si. 23 Mì'de mä̀ti mio'ba se meṛo tana be ono anda, tana mä̀nina ndi taoyine Lu ya tao'ba ndaro ätiro. 24 Mì'de màti ta azi ro, azi opane ŋgalu ka'dane ago takado oyene. 25 Mì'de mè'be ta kalakoto ro voaloya ko, oso azaka kabe ugu oyena ronye, oko, mì'de mozo agoago azi ri ndra, tana mìndre ndi anjioko tu Opi ro kate eziikyi lototi.
26 Tana toriolo aza te i'do tona takozii onaza ondro mùgu takozi oye gi lädruro taŋgye se a'babe unine ämäri ono vosi owo. 27 Oko vona se cini e'bete, te orine turi si ta ikyi vure rota ago läriŋbi asi ro ujena ànya se kyila'baazii ro Lu ri 'da! 28 'Diaza se koro Ota Musa ro kote a'bana ndi odrane teinye yauniako ondro usu nda te taenji be kala tazevoedre'bai ritu kode amba rosi owo. 29 Ka'do inye, mano se kabe Ŋgwa Lu ro mawo, se ti kari tao'baro se käwäṛi nda be ni takozi ri gwo tamenye ro, se kabe Tori tai'dwero ro o'da. Nyusu tana te, taezaro se nda ka oyebe usune kozina a'dona mu'du eŋwanye ya? 30 Tana mä̀ni ndi nda se katabe ekye: “Tavologo ni maro, mologona vona ni,” ago ata kpate ekye: “Opi opena vure lidri ndaro ro ni.” 31 Orivoya turi 'desi yi o'dene drí Lu lidriidri roya!
32 Mìyi tase ami be sina kyeno ana tana. Tu kai ya ŋgaeyi Lu ro keyi vo be ämidri vosi, nyèzarute ni ŋga amba risi, caoko rriti pe ami kote ṛe. 33 A'da ami te tu azakasi miamba ya ago aye ami te koziro, ago tu aza si nyà'dote nja rudro'bene ànya se ayete koziro kpa oso inye 'do be. 34 Nyàla'do rueza te kamba'bai be, ŋga cini amiro ärute, nyìŋgyi rriti te yai'dwesi, tana mìnite anjioko mìru ŋga aza kadopara te, se orina 'da äduako. 35 Ka'do inye, nyìje agoago amiro ko, tana ka päläti 'desi ezi ni ämiri. 36 Le ämiri a'done yaiŋgyi be, tana ole Lu ro oyeza ago ŋgase nda kabe tana o'ba uruza. 37 Tana Taegyi ka ata ekye:
“Toto fere iga oko,
nda se ka oyebe ikyine ana ikyina 'da;
nda leyena ko.
38 Caoko lidri taŋgye'bai maro, omanayi ta 'da ago orinayi 'da;
oko ondro aza alo ànyaro kozadrite kovole,
ma'dona ko yai'dwesi nda be.”
39 Ama ko lidri se kabe drîoza kovole ago kujebe yi. Oko ama orivoya taoma be, ago apate.
Ai gwa Yasuuⓐ gwinunu gi ŋidi ŋina ŋathilidhugijo Kaloŋa gi dhuŋun dha naamuus gwina gwidhedhi Kalo Muusaŋw
1 Ŋinena uthi naamuus dhigirima dha dhuŋun dhina dhiŋir dhina dhaji dhila, a dhati dhiro ŋinena s̱uura gwa ŋidi ibiŋa no, gwati gwuthi ŋoma gatur no gi dhuŋun dha ŋidi ŋina ŋidhuginu ibiŋa ŋa jidhila peth ŋina ŋathil dhedha Kaloŋa ŋwamun peth duŋwruje lijo didima lina lathidoga no. 2 Ada dhuŋun dhimaje dhiter ŋidi ŋina ŋidhuginu ibiŋa ŋati ŋerna na? Gi dhuŋun dha liji lina lathupijo Kaloŋa ŋiro ŋediŋa lijurinu lamun letipo a lati luthi dugore da ŋidi ŋina ŋike manaŋ no. 3 Abi ŋidi ŋina ŋidhuginu ibiŋa jidhileo peth ŋathuthi aŋidhanuŋw gwa ŋidi ŋina ŋike. 4 Ŋinena athi ŋin ŋa nyidhri a ŋa nyo uthi ŋoma dubire ŋida ŋina ŋike no. 5 A gi dhuŋun ibidha dina ma al Masiiẖ udha gi gidhila ŋwarnu, Ŋidi ŋina ŋidhuginu a ŋidi ŋadhi dhedha tur ŋati ŋibupaŋalo no, abi ŋa gwiminyi gitijo aŋina. 6 Ŋidi ŋina ŋadhaŋal dhedha tur ŋina ŋiduninu a ŋidi ŋina ŋidhuginu ŋan ŋidi ŋina ŋike ŋati ŋaŋa iŋiriye dhugore no. 7 Nyarnu, Aŋadhul, nyi gwimila (gi dhuŋun dha naamuus dhina dhulinu dhan nyi,) dinyapai dhuŋuna dhina dhibupaŋa, Kalo gai. 8 Dina aruŋw kwereny nu, Ŋidi ŋina ŋadhaŋal dhugijo a ŋidi ŋina ŋadhaŋal dhedha tur a ŋidi ŋina ŋadhaŋal dhedha tur ŋina ŋiduninu a ŋidi ŋina ŋidhuginu ŋan ŋidi ŋina ŋike ŋati ŋibupaŋalo, i ŋati ŋaŋa iŋiriye dhugore; ŋina ŋaŋal dhedha gi dhuŋun dha naamuus no; 9 ŋwubaji ŋwarnu, Aŋadhul, nyi gwimila dinyapai dhuŋuna dhina dhibupaŋa, Kalo gai. A minoŋ gwirniye dhuŋuna dhina dhijo kwereny duŋw muthineye dhuŋuna galo dhina dhiro nimra ram. 10 A gi dhuŋun ibidha dhina dhibupo Kalo alŋa limajurini dina ma Yasuuⓐ dhedha Kaloŋa aŋina yuŋun lamun letipo. 11 A gusus peth geta geta gathi dhunalaŋ ŋwamun peth, ŋwapai ŋiro a ŋwudhedha Kaloŋa ŋida ŋina ŋadhi dhuge ibiŋa ŋwamun ganu ŋwoinyadho, ŋina ŋati ŋuthi ŋoma dirniye ŋida ŋina ŋike gatur no. 12 Abi al Masiiẖ dina muŋw dhedha Kaloŋa kwoiny gwadhi dhuge gwetipo gwan ŋidi ŋina ŋike gwan gwortal di, ŋwujalo gi dhoi dhina dhiro dhiŋir dha Kalo, 13 duŋw dhunijo lamun lina laji lal dhuwan dhuŋun gitini ŋwora ganu ŋwuŋun dilro gidhur ga ŋwora ŋwuŋun. 14 Ŋinena kwoŋ gwai gwetipo gwina gwidhuginu gwimaruje lijo lina liŋir didirel didima gwortal di. 15 A Dhigirim dhina Dhiŋir dhathijaŋajo shahaada ko; dina athuŋw abiŋi dhuŋuna dhina dhijo Kwereny, ŋwarnu, 16 Dhuŋun ibidha dhiro dhuŋun dhina dhidiminu dhina dhigukina ŋeda ŋalai ŋwamun ibiŋwe, Kweleny gwarnu. Nyi gwageta nuwaamiis gwiny gi dugor ganu degen, a gwinyi ule gi ŋadigireny ganu ŋegen; 17 a ŋwarnu, Nyi gwati gwaŋidhani ŋida ŋegen ŋina ŋike a ŋiro ŋegen ŋina ŋapillo ŋina ŋike manaŋ no. 18 A kalo gina gan dhudhani ganu gi ŋidi ŋina ŋike je, a ŋidi ŋina ŋathi dhugini ŋan ŋidi ŋina ŋike ŋati ŋaje manaŋ no.
Dhuŋun dhadhi biriye lijo nono a dhola lijo
19 A minoŋ, limega lai, anaŋa luthi uminyuŋw diluni kalo gina giŋir didirel ŋin ŋai ŋa Yasuuⓐ, 20 dhai dhai dhina dhiyaŋ dhina dhigitijije Kalo dhina dhimidho kwereny gi kiraŋ, a gi dhuŋun ibidha dhuthi dhuŋuna dhan aŋinu yuŋun; 21 ŋinena uthana gasiis gina ginaŋ gi dunu alaŋ gwa Kalo; 22 abricije aldoga dugor dai dina duthi dhuŋuna dhina dhiro titiganu imaan gwai gwina gwiliŋinu momaŋ, a dugor dai dina dijigejinu ŋin ŋai gi dugor dina duthi ŋida ŋina ŋike, albuthi aŋina ina yuyinu ŋau ŋai ŋina ŋijuro. 23 A abricije almuthedha dhuŋuna momaŋ dhina dhuthana dugun dha dhunijo gwina gwati gwubo galo no; (dina iŋirii ŋeda gwina gwabiŋaijije dhuŋun dhai ibidha;) 24 abricije alireye gweta gweta dega ganu je nono diluthi enyuŋw nono gi dhuŋun dha uminyi a gi ŋiro ŋina ŋiŋir. 25 Athana abrico auradhuŋw liduŋw gwega, gwiro ŋinena athin liji liter abrico no; albi gathaje gweta gweta dega ganu uwa, a gwoinyadhanu gwuleny, ŋinena aŋadhanya Lamun dije githo.
26 Abi ada anaŋa limapai ŋida ŋina ŋike gi dhuŋun dhina dhathana bupe dina manapai liŋuŋw gwa dhuŋun dhina dhiro titiganu, ŋidi ŋadhi dhuge ŋan ŋidi ŋega ŋina ŋike ŋati ŋaje manaŋ no, 27 abi alŋa ladhunijo ẖukm ŋidheny ŋai, a uminyi gwuleny gwa iga, ina yaji yeny lijo lina likiilo Kaloŋa lai. 28 Gwina gwidoinyo naamuus gwa Muusa gwai a gwati gwuthi inaŋw no gi dhuŋun dha liji ram i thiril lina labiŋaijo. 29 Nyaŋa latharnu kwiji gwina gwidutadhi Ŋare galo ŋa Kalo ŋwora ŋwai ŋwuŋun, a gwimaruje ŋina ŋa dhuŋun dhina dhidiminu dhina dhijurinudhai ŋidi ŋina ŋiro ŋirle a gwimalo Dhigirima dha niⓐma gwadhuredhini darnu gwiŋiradho dapai ẖukm gwina gwikanu gwuleny a? 30 Abi anaŋa liliŋidhi ŋeduŋw gwina gwarnu, Akimiye gwo diginy, nyi gwaŋa tujo, Kweleny gwarna. A ko, Kweleny gwaji gwakimiye lijo luŋun. 31 Dhuŋun dhuthi ŋidhenyo dide gi dhoi dha Kalo gina gimidho.
Dhuŋun dhina dhadhiji gathaje uwa dela gi dhai dha Kalo momaŋ
32 Abi aŋidhanul ŋwamun ŋwina ŋwijo kwereny dina manya uthi fure a nya mutha dugore gi dhuŋun dha ŋwuredeny ŋwina ŋwoinyadho ŋwina ŋwuthanyalo; 33 ŋwamun coŋ nyaŋa laŋinu gi je ganu ja liji danya luini a duthi dhuŋuna dhina dhibur; a ŋwamun coŋ nyaŋa lathiro lina lathaicaijiye ŋediŋa lai lina lathimidhe midhuŋw gwegen minoŋ. 34 Abi nyaŋa luthi dhuŋuna dhina dhiŋir dhadhi gathaje lijo uwa lina lijo gi sijn ko, nyaŋa luminyu didhudhiye ŋida ŋalo iŋir gwai dugore, ŋinena liŋidhanya gi lidom lalo darnu nyaŋa luthi ŋida ŋina ŋiŋiranu gi Samawaat ŋina ŋathije gwortal. 35 A minoŋ athanya guthi uminyuŋw gwalo, gwina gwuthi mukaafa gwina gwinaŋ no. 36 Ŋinena nyaŋa libupo muthuŋw dugore, di ada nyaŋa limapai dhuŋuna dhina dhibupo Kalo, nyaŋa lapai dhuŋuna dhina dharuŋwdhai. 37 Kaija gitiny gwuleny, ŋeda gwila gwina gwadhila, a gwati gwajanana galo no. 38 Abi gwina gwiŋir gwamidhe imaan gwai; abi ada gwimaura gidon, a gwati gwinyi iŋirijo dhugore no. 39 Abi anaŋa lati lo gi liji lina lathaurtadha gidon gi dhuŋun dhuŋun dha dherna no; abi anaŋa lo gi liji lina luthi imaan dilgilaŋiye dugore dega.