Saulo A'dote Kristo'ba ro
(Losi Lazo'bai ro 22:6-16Losi 26:12-18)
1 Tu gi ono si Saulo ugu kyila ndaro ozi 'diufu ro onyana te oso'bai Opi vo lomvo. Nda oyite Kohani Fopara re, 2 ago ejitate taegyi 'dika'daro ta zoitaeriro Damaseka ya ri, tana ondro nda kusu oso'bai Liti Opi ro vo te oko, nda ka'do robe mbara be ànya urune, mànoago ndi 'ditoko be, ago kezi ànya robe kovole Yerusalema ya. 3 Ondro Saulo kate esa loto 'bakici Damaseka ro lomvo oko dori ŋgaeyi ni vokuru yasi lekote gbikyi nda lomvosi. 4 Nda 'dete gyinidri ago eri atate kugu ata nda ri ekye: “Saulo, Saulo! Nya ma eza etaya?”
5 Nda ejitate ekye: “Mi a'di owo ya, Opi?” Nda atate ekye: “Ma Yesu, se nyabe ezana ono owo. 6 Oko miŋga kuru ago nyoyi 'bakici ya, ago itina tase beṛo oyene miri 'da lau.” 7 Lidri se kayi ugu aba Saulo be edreyite, atayi ta kote; ànya eriyi ata te oko niyi kote 'dina 'do ondrene. 8 Saulo ŋgate kuru ni gyini drisi ago pi mi ndaro te, oko ni kote ŋga ondrene. Ago ànya ruyi nda te drí si ago lepeyi nda te Damaseka ya. 9 Nda rite u'duna nätu voondreako, ago tu gi ana si nda nya ago mvu ŋga aza kote.
10 Oso'ba aza Yesu vo orivoya Damaseka ya äzite Anania. Nda ndre rulofo te, se Opi atate ndäri ekye: “Anania!”
Nda zatadrite ekye: “Ma begi ono, Opi.” 11 Opi atate ndäri ekye: “Miŋga ago nyoyi liti se äzi ävuruna Ŋgyero ana drisi, ago zo Yuda ro ya nyeji ta mano aza ni Taresusi yasi äzite Saulo rota. Nda kugu mätu, 12 ago rulofo ya nda ndre mano aza äzite Anania ka eci ago 'ba drí ndaro te nda dri tana nda kogo kondrevo robe.”
13 Anania zatadrite ekye: “Opi, lidri amba ititate märi ta mano ono rota ndi ŋgase cini koziro nda koyebe lidri miro ri Yerusalema ya robe. 14 Ago nda ikyite Damaseka ya drikaca be ni kohanii 'desi resi 'dise cini kabe mi mätu urune.”
15 Opi atate ndäri ekye: “Nyoyi, tana manji nda te ruindune märi, ävuru maro o'bane unine atrai ndi 'bädri'bai ndi lidri Yisaraele robe ri. 16 Ago andivo maro maka'dana ta 'da ndäri anjioko beṛo ndäri ruezane ta maro ta.”
17 Ago Anania oyite, cite zo se Saulo be kigye ana ya, ago 'ba drí ndaro te nda dri, nda atate ekye: “Ädrupi Saulo, Opi Yesu andivona, se ka'darube miri liti dri ikyivoya noŋwa ono ezo ma ni. Nda ezo ma te tana migo mindrevo robe ago nya'do robe twi Tori Alokado be.” 18 Dori ŋga aza laba oso kyiri kä'bägä ti'bi ro ronye e'dete ni mi Saulo ro yasi, ago nda go ndrevote. Nda ŋgate kuru ago abapatisi nda te; 19 ago ŋgaonya onya ndaro vosi oko, mbara ndaro go egote.
Taope Saulo ro Damaseka ya
Saulo rite u'duna fere Taoma'bai Damaseka ya be. 20 Nda oyite dori zoitaeriro ya ago eto taope te ekye Yesu orivoya Ŋgwa Lu ro.
21 'Dise cini keriyi ta ndaro be laroyite ago ejiyitate ekye: “Inye'do nda ṛo ko ni se Yerusalema ya kabe ànya se kabe mano se Yesu ono mätuna ugu tufuna owo ya? Ago nda ikyi ṛo ko noŋwa ta ono ro ugu lidri se kai urune kamba'bai ro ago ànya logone kohanii 'desi re ya?”
22 Oko taope Saulo ro a'dote mbara be ndra, ago nda ka'date ekye Yesu orivoya Mesiya owo ago 'ba Yudai se koribe Damaseka ya te orine titiro ago niyi kote tadri ndaro ozane. 23 U'du amba lävuna vosi oko, Yudai otoyikalate voaloya, ago rayitate Saulo ufune, 24 oko tavoora ànyaro iti tana te ndäri. Kitu ndi ŋgäkyi be si ànya kwayi dereŋwà 'bakici rote tana äfu nda robe. 25 Oko ŋgäkyi alo aza si oso'bai Saulo vo ruyi nda te ago e'bayi nda te vuru koṛiga si vouŋbo tiṛi ro yasi.
Saulo Yerusalema ya
26 Saulo oyite Yerusalema ya ago ojote rudro'bene taeri'bai be. Oko ànya leko taomane ekye nda orivoya taeri'ba yi ago ànya cini te orivoya turituri ro ni ndäri. 27 'Dooko Baranaba ikyite nda opane ago ugu nda te lazo'bai re, nda edre tase Saulo ndre Opi te liti dri ago Opi atate ndäri ana tana te ànyari. Nda iti tase Saulo petate turiako si Damaseka ya ävuru Yesu ro ya ana tana kpate ànyari. 28 Ago 'dooko Saulo rite ànya be ago oyite gbikyi Yerusalema yasi, ugu taope te turiako ävuru Opi roya. 29 Nda atate ago diṛikalate Yudai se kabe ugu Giriki ata ana be, oko ànya ojoyite nda ufune. 30 Ondro taoma'bai kusuyi tase ono tana te oko, ànya uguyi Saulo te Kaisaria ya ago zoyi nda te le Taresusi ya.
31 Ago 'dooko Känisa Yuda ya, Galilaya ya, ndi Samaria ya be a'dote liatokpe. Ŋgaopa Tori Alokado rosi otombate ago otina litite amba, ago rite taoro si Opi ri.
Petero Oyite Luda ndi Yopa be ya
32 Petero abate vo cini yasi, ago tu alo aza si nda oyite lidri Lu ro se rite Luda ya täkyine. 33 Ago lau nda ta mano aza äzite Aenea, se orivoya ciṛiciṛiro ago a'dote mbaraako oŋgane ni kitapara drisi ndroa na te njidriena. 34 Petero atate ndäri ekye: “Aenea, Yesu Kristo ka mi ede. Miŋga kuru nyede kitapara miro.” Dori Aenea ŋgate kuru. 35 Lidri cini se kabe ugu ori Luda ya ndi Saroma ya be ndreyi nda te, ago ànya etayidrite Opi re.
36 Yopa ya lau toko aza äzite Tabita, se orivoya taoma'ba yi. (Ävuru anyaro Giriki si ni Doroka, takacina anjioko kaliŋga.) Anya ozo tu cini anyaro te ugu takado oyevoya ndi ugu ati'ba opa be. 37 Tu gi ana si anya a'dote adravo ro ndi drate. Alasa avo anyaro te ago alalate zo kurusi ya. 38 Yopa ko lozo ni Luda lomvosi, ondro taoma'bai se Yopa ya keriyite ekye Petero orivoya Luda ya oko, ànya zoyi lidri ritu te nda re lazo be ekye: “Rägu nyikyi ndrindri amare.” 39 Ago Petero ŋgate ago oyite ànya yibe. Ondro nda kesate oko, ugu nda te zo kurusi ya, ävuzii cini otokalate nda lomvo lau, kayi ugu liyi ago ka'dayi boŋgoi osoro ndi dhudhui se Doroka ko'dibe 'dooko anya dri lidriidriro ana te ndäri. 40 Petero lofo ànya cini te tesi ni zo yasi, ago sokayate vuru ndi mätute; 'dooko nda zarute avo re ago atate ekye: “Tabita, miŋga kuru!” Anya pi mi anyaro te, ago ondro kondre Petero te oko, anya rite kurusi. 41 Petero ru drí anyaro te ago pa anya te oŋgane kuru. 'Dooko nda zi taoma'bai cini te, tro ävuzii be, ago ozo anya te lidriidriro ànyari. 42 Lazo ta ono ro larirute Yopa cini yasi, ago lidri amba matate Opi ya. 43 Petero rite Yopa ya u'duna amba kyiniede'ba se äzibe Simona ana be.
Urle dhugore galo gwa Shaawul
1 Athibi Shaawul abiŋa gi calmiz ja Kweleny dhuŋuna dhadhice ŋidhenyo a dhadhirinya, ŋwela di kweleny gwa gusus. 2 Ŋwothaije galo jawaabaat jai ja majaamiⓐ gwa Dimishga, di ada gwimabuje lijo la Dhai ibidha, lina liro loma i lina liro la, ŋwulguke ŋwulodhadha gi Urushaliim. 3 A dina idhuŋw, ŋwudoga githo Dimishga, an fure uladha ganu dugun gwina gwulo gi Sama. 4 Ŋwide kwiyaŋ, ŋwudiŋini ŋwal ŋwina ŋwaicinu, Shaawul gwai, Shaawul gwai, kworaŋ athinyinbi dhagirini? 5 Ŋwubarnu, Kweleny gwai, au gwun ei? A Kweleny arnu, Nyi gwan Yasuuⓐ, gwina gwathaŋan dhagirini. Dhuŋun dhibur duguŋa daŋa upe doloŋa. 6 Ŋwubigalo ŋwali galo dir, ŋwarnu, Kweleny gwai, Ŋa gwibupo dinyapaŋa? Abi Kweleny aicinu, Diro ŋuni gi mediina, a laŋa abiŋaijo aŋ gwina gwiŋir daŋa apai. 7 Abi liji lina lidhil lai dhuna jigwoiny, aldiŋini ŋwal athilbaŋudhi gweda no. 8 A Shaawul direlaŋ kwiyaŋ; a je juŋun jiginu, athuŋw buthi ŋoma daŋa kwijo gweda no. Albodha gi dhoi dhuŋun, algwuni gi Dimishga. 9 Ŋwuje ŋwamun thiril athuŋw daŋudhi galo, i athuŋw ithi i athuŋw iyo no.
Shaawul gi Dimishga
10 A thilmiz dheta dhijo Dimishga dhina dhan H̱anaaniiya, a Kweleny abiŋaijo gi dhuŋun dhina dhiro ŋinena dhiŋidi ŋwaici, H̱anaaniiya gwai. Ŋwarnu, Nyi gwo mina, Kweleny gwai. 11 A Kweleny aicinu, Diro ŋela gi dhai dhina dhan Gwidhunu galo, a ŋuthe galo gi dunu gwa Yahuudha kwiji gwai gweta gwina gwiro gwa Ṯarsuus gwina gwan Shaawul. Aŋadhi, gwa gwabiŋaijo Kaloŋa. 12 A ŋwaŋa gi dhuŋun dhina dhiro ŋinena dhiŋidi kwijo gweta gwina gwan H̱anaaniiya dudha, ŋwungeta dhoi alaŋ dhuŋun duŋwure je ganu. 13 Abi H̱anaaniiya aicinu, Kweleny gwai, nyi gwidiŋinu dhuŋuna gi liji loinyadho dhan kwiji ibigwa, dhina dhathuŋw apai dhina dhike gi liji luŋa lina liŋir didirel gi Urushaliim. 14 A mina gwuthi ŋelenya gi leleny la gusus duŋwguke ŋediŋaije peth lina lathurnie jiriny juŋa. 15 Abi Kweleny aicinu, Idhibai, gwiro gweta gwina gwibupiny duŋwapai jiriny jiny gi je ganu ja Liumam a maluuk a keleŋa ga Israayiil. 16 Gwaji gwinyaŋajo ŋida ŋoinyadho ŋina ŋadhumeye ŋeduŋw ŋiya gi dhuŋun dha jiriny jiny. 17 A H̱anaaniiya ela, ŋwuni gi dunu; ŋwungeta doi alaŋ duŋun, ŋwaici, Mega gwai gwina gwan Shaawul, Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ, gwina gwaŋinijaŋa gi dhai dhina dhidhaŋana gwukejiny, daŋa uriye je ganu a ŋoinyadhe Dhigirim dhai dhina Dhiŋir. 18 A kaija ibige a ŋidi ide gi je ganu juŋun ŋina ŋiro ŋinena jibiriŋur ŋwudaŋa galo babraŋ. Ŋwudire, ŋwuⓐamidhini. 19 A dina muŋw eny, ŋwubur nono. A Shaawulŋa jalo calmiz jai jina jijo gi Dimishga ŋwamun coŋ. 20 Ŋwunabiŋadhaijo lijo ganu gi majaamiⓐ dhuŋuna dha al Masiiẖ, darnu ŋeda gwiro Ŋari ŋa Kalo. 21 Abi liji peth ali galo dir lina lidiŋinu, alarnu, Gwati gwiro ibigwa gwina gwathirinya lijo gi Urushaliim lina lathurnie jiriny jai ibija na? A gwimila mina gi dhuŋun ibidha, duŋwulguke ŋwulodhadha gi leleny la gusus. 22 Abi Shaawul burani nono, athuŋw alije Yahuud galo dir lina lathije gi Dimishga, athuŋwulaicinu titiganu ibigwa gwiro al Masiiẖ. 23 A dina ma ŋwamun ŋwoinyadho erna, a Yahuud abiŋaijiye dilrinya, 24 abi Shaawul liŋa dhuŋuna dhegen, athil ethadhe our ninaŋin a gigilo, alari gwalrinya. 25 Abi calmiz odha gile, algeta ŋuni ganu aluleje galo kwaribainy alaŋ.
Shaawul gi Urushaliim a Ṯarsuus
26 A dina ma Shaawul ela gi Urushaliim, ŋwubupe dilje calmiz jai; albidhenya peth, athiluminyu darnu gwiro thilmiz no. 27 Abi Barnaaba apa gi liji lina lukejinu, ŋuwlabiŋaijo ŋwulaŋajo darnu akwai Shaawul gwaŋadhi Kwelenya dina idhuŋw gi dhai a Kweleny abiŋaijo, a darnu akwai ŋeda gwabiŋaijo lijo gi Dimishga gi jiriny ja Yasuuⓐ re gwai ganu. 28 Athilje ŋediŋa lai athiluni a altu gi Urushaliim, 29 athuŋw abiŋaijo lijo gi jiriny ja Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ ŋwure ganu. Athil abiŋaijiye Yuunaaniyiin ŋalai; athil bari gwalrinya. 30 A dina ma limega liŋa dhuŋuna ibidha, alodhadha gi Ges̱ariiya, alukeje gi Ṯarsuus. 31 Athibi kanaayis peth ga Yahuudiiya a ga Jaliil a ga Saamira uthi audhaijiyuŋw galo athuŋw biŋa, a athuŋw elila gi ŋidheny ŋa Kweleny, a gi gathaje uwa gwa Dhigirim dhina Dhiŋir, athuŋw oinyadhe.
Buṯrus gwiŋiriyo lijo nono gi Ludda
32 A dina idhi Buṯrus kalo peth, ŋwule ko gi liji lina liŋir didirel lina lathije gi Ludda. 33 Ŋwubuje kwijo gweta mine gwina gwan Iniyaas, gwina gwidhiro galo gi lagram alaŋ jidhileo dubaŋ, gwaio aŋina nono. 34 A Buṯrus abiŋaijo, ŋwaici, Iniyaas gwai, Yasuuⓐ al Masiiẖ gwaŋa iŋiriye nono; diro, ŋa gilce lagram luŋa. Ŋwundira ganu. 35 A liji peth la Ludda a la Saaruun aŋa, alaura di Kweleny.
Ṯaabiitha
36 A thilmiz dheta je gi Yaafa dhina dhan Ṯaabiitha, gwina gwan Qazaala. A kwa ibigwa gwuthi ŋiro ŋina ŋiŋir ŋoinyadho athuŋw dhedha lijo ŋida tur. 37 A ŋwamun ibiŋwe ŋwumi, ŋwai; a dina maluye, aldhiriye galo gi dunu gwina gwathije agwilaŋ. 38 A Ludda gwijo githo gi Yaafa, a calmiz diŋini darnu Buṯrus gwo mine, alukeje lijo ram dugun, alari gwaneladha ganu degen. 39 A Buṯrus dire alela ŋeda ŋalai. A dina muŋw obani, alodha algwalo gi dunu gwina gwathije agwilaŋ; a linina dhunejo galo peth alare, alaŋajo ŋwuga a ciraŋ jina jigegitilo Ṯaabiitha dina jil lai. 40 Abi Buṯrus teye peth por, ŋwujalo ŋwurko ŋwai, ŋwabiŋaijo Kaloŋa; ŋwubaji ŋwurla gi aŋinu ŋwarnu, Ṯaabiitha gwai, diro. A ŋeda igiye je juŋun, a dina muŋw aŋa Buṯrusuŋw ŋwudire ŋwujalo. 41 A ŋeda mutha gi dhoi ŋwidirejalaŋ. Ŋwuburnie lijo lina liŋir didirel a linina, ŋwulwurijo gwimidho. 42 A dhuŋun ibidha liŋini gi Yaafa peth; a liji loinyadho uminyi Kwelenya. 43 A Buṯrus jalo ŋwamun ŋwoinyadho gi Yaafa gi dunu gwa Simⓐaan gwina gwathapai ŋiro ŋadhideye jurna.