1 Ago Saulo le ufu ndaro tana ni.
Saulo Eza Kristo'bai te
Tu gi ana si känisa Yerusalema ya eto rueza te rueza koziro siomba si si. Taoma'bai cini pererute warii Yuda ro ndi Samaria be ro yasi, e'be toto lazo'bai ayani.
2 Lidri 'diri Lu ro seyi Setepano te, uguyi liyite nda ta liyi amba si.
3 Oko Saulo ojote känisa perene; ugu ocibe zo yasi zo yasi, nda oro taoma'bai te tesi, mànoago ndi 'ditoko be, ago vo ànya te kamba ya.
Ape Lazokado te Samaria ya
4 Taoma'bai se kepererube ana oyite vo cini yasi; ugu lazo ope be. 5 Filipo oyite 'bakici 'desi ya Samaria ya ago pe ta Mesiya rote lidri lau ana ri. 6 Lowa ga bi te tase Filipo katabe erine, ago ànya eriyi ta ndaro te ago ndreyi talaro ro se nda koyebe te. 7 Tori undiro efote tesi ni lidri amba yasi otre amba be, ago lidri ciṛiciṛiro amba ndi lidri ka'bo robe edete. 8 Ago riyä amba a'dote 'bakici se ana ya.
9 Mano aza äzite Simona rite lau, se kyeno 'ba Samaria'bai te larone taläkä ndaro si. Nda atate ekye yi ni 'dise para yi, 10 ago 'dise cini 'bakici ya, ni gboko cini yasi, ga bi tawi ta ndaro ya. Ànya atayite ekye: “Nda orivoya ni mbara Lu ro se äzibe Mbara Fopara ono owo.” 11 Ànya gayi bi te ta ndaro erine tana ṛo tu kyeno si nda 'ba ànya te larone taläkä ndaro ro si. 12 Oko ondro ànya komate lazo Filipo ro ta lazokado Miri 'Bädri'ba Lu ro roya ndi ta Yesu Kristo robe oko, abapatisi ànya te, mànoago ndi 'ditoko be. 13 Simona andivo na ma ta kpate; ago nda bapatisi vosi oko, rite lototi Filipo re ago a'dote larolaro ro ondro nda kondre talaro ro 'desi ndi rubä be se ayebe ana te owo.
14 Lazo'bai Yerusalema ya keri tate ekye lidri Samaria ro ruyi ata Lu rote oko, ànya zoyi Petero ndi Yoane be te ànyare. 15 Ondro ànya kesayite oko, ànya mätuyite taoma'bai ta tana ànya ka'do robe Tori Alokado be. 16 Tana drigba Tori Alokado ikyi dri ko alo aza ànyaro dri; abapatisi ànya toto ävuru Opi Yesu roya ayani. 17 'Dooko Petero ndi Yoane be 'bayi drí ànyaro te ànya dri, ago ànya a'doyite Tori Alokado be.
18 Simona ndrete ozo Tori te taoma'bai ri drio'ba lazo'bai ro ànya dri si. 'Dooko nda ozo parata te Petero ri ndi Yoane be, 19 ago atate ekye: “Nyozo mbara ono kpa märi, tana 'diaza se mabe drí maro o'ba driigye ka'do robe Tori Alokado be.”
20 Oko Petero zatadrite ekye: “Parata miro kodra ndi mibe, tana nyusu tate ŋgapäṛi Lu ro ogyene parata si! 21 Mi orivoya vo ako ago ŋga aza ako losi amaro ono ya, tana ya miro ko ŋgye Lu mile. 22 Ka'do inye, nyetadri, ni tavoora undiro miro ono yasi, ago nyämätu Opi tana ke'be mi robe tavousu oso nonye ono ta. 23 Tana mandrebe yaoso mawi ro orivoya twi mi ya ago mi orivoya kamba'ba takozi ro.”
24 Simona atate Petero ndi Yoane be ri ekye: “Gi rägu nyä̀mätu Opi ta maro ta, tana alo aza ŋgase nyàta tana be kwoi ro a'do 'da märi.”
25 Tavoedre ànyaro ndi lazo Opi ro opena be vosi oko, Petero ndi Yoane be gote Yerusalema ya, ogo ànyaro ya ànya uguyi Lazokado ope te 'baŋwà amba Samaria ro yasi.
Filipo ndi Dri'ba Etiopia robe
26 Malaika Opi ro atate Filipo ri ekye: “Miŋga ago nyoyi liti ŋgäṛiŋwa drisi se kabe oyi ni Yerusalema ya le Gaza ya yasi.” (Liti gi ono yauono aba kote kigyesi). 27 Ago Filipo ŋgate ndi oyite. Ago Etiopia'ba se orivoya dri'ba para yi lakazà 'bädri'ba toko ro Etiopia ro ro dri ana orivoya lau. Nda ikyite Yerusalema ya Lu mätune, 28 ago kugu ogo kovole 'bäru. Ago nda rite arabia ndaro ya ago kugu buku Yesaya nebi ro uzina. 29 Tori Alokado atate Filipo ri ekye: “Nyoyi arabia ana re ago miri loto lomvoigye.” 30 Filipo mute lau eri nda kugu tauzi ni buku nebi Yesaya ro yasi. Nda eji nda te ekye: “Mini tase nyabe uzina ono tana ndiya?”
31 Dri'ba zatadrite ekye: “Mänina tana eŋwanye e'be gialo 'diaza edrena tavona ni mari ya?” Ago nda eji Filipo te itune orine nda be arabia ya. 32 Vose taegyi ya nda ka ugu uzina be ni ono ekye:
“Nda labate oso timele se uguna be ufune ronye,
laba oso timelegogo se liyi ako abe kyirina olona ronye.
Nda ata ta ko.
33 Omo'do nda te ago aye vure ndaro kote ŋgye.
'Diaza i'do ta zelevoi ndaro ro tana itine,
tana ori ndaro 'bädri ya esate äduna ya.”
34 Dri'ba ana eji Filipo te ekye: “Nyiti tana märi, nebi kugu ta a'di ro atana ya? Ta andivo ndaro ro kode ta 'diaza roya?” 35 'Dooko Filipo eto ta atate; etote ni vo taegyi ono ro yasi, nda iti Lazokado ta Yesu ro rote ndäri. 36 Ago ànya kayite ugu aba liti yasi oko, ànya esayite vose gyi be ya, ago dri'ba atate ekye: “Gyi orivoya nono, e'di lagana ma ni a'dovoya bapatisi be ya?”
38 Dri'ba 'ba arabia edrete, ago Filipo ndi riti dri'ba be ciyite gyi ya, ago Filipo bapatisi nda te. 39 Ondro ànya kefoyite ni gyi yasi oko Tori Opi ro ru Filipo te. Dri'ba ndre nda kote tona, oko oyite liti ndaro ya, riyä amba si. 40 Filipo usu andivo ndaro te Asedoda ya; nda ugu oyite Kaisaria ya, ago liti ya nda ugu Lazokado ope te 'ba'desi cini yasi.
Dhagirini a bai galo gwa Masiiẖiyiin
1 A Shaawul uminyi darnu Istifaanuus gwarinyini. Gi ŋwamun ibiŋwe athi liji dhagirini kaniisa gwuleny gina gijo gi Urushaliim; a liji peth bai galo gi ŋwen ŋwa Yahuudiiya a Saamira, abi liji lina lukejinu cucun jalo. 2 A liji lina luminyu Kaloŋa apai Istifaanuusuŋw algwurce, alare alrunijo gwuleny. 3 Athibi Shaawul digir galo kaniisa gai, athuŋw uni gi dunu peth, ŋwodha loma a la ŋwulgeta gi sijn.
Fiilibbus gwijo gi Saamira
4 Athibi liji lina libai galo ela kalo peth alabiŋaijo lijo Dhuŋuna dhina Dhiŋir. 5 A Fiilibbus ule gi mediina gwina gwan Saamira, athuŋw abiŋaijo lijo dhuŋuna dha al Masiiẖ. 6 A liji deŋinaijo Fiilibbusuŋw dhugor dhai dhetipo dina maldiŋini alaŋa ŋiro ŋina ŋipiŋipa ŋina ŋapuŋwulo. 7 Ŋinena aro nyuriny gwuleny, altu por gi liji loinyadho lina luthilo; a liji loinyadho lina laio aŋina nono, a lina liro jibijoŋ, alure nono. 8 A liji iŋir dugore gwuleny gi mediina ibigwe.
Simⓐaan gwina gwiro gwuma
9 Abi kwiji gweta gwijo, gwina gwan Simⓐaan, gwina gwathapai ŋima kwereny gi mediina ibigwe, athuŋw alije lijo galo dir la Saamira, athuŋw arnu ŋeda gwinaŋ. 10 Athibi liji peth deŋinaijo, lina litilitiny a lina lipilipa, alarnu, Kwiji ibigwa gwiro ŋoma ŋa Kalo ŋina ŋinaŋ. 11 Athil deŋinaijo, ŋinena athuŋw alije lijo galo dir ŋima ŋai ŋuŋun kaija gina golaŋ ganu. 12 Abi dina mal uminyi dhuŋuna dhina dhabiŋu Fiilibbus dhan dhuŋun dha gidhila ga Kalo gi jiriny ja Yasuuⓐ al Masiiẖ, alⓐamidhini, loma a la. 13 A Simⓐaan ko uminyi, a dina muŋw ⓐamidhini, athilje Fiilibbus gwai, ŋwalo galo dir dina muŋw aŋa ŋiro ŋina ŋipiŋipa a ŋoma ŋina ŋinaŋ ŋina ŋupinu.
Buṯrusŋa Yuuẖanna gwai gi Saamira
14 A dina ma liji diŋini lina lukejinu lina lijo gi Urushaliim darnu liji la Saamira limuminyi dhuŋuna dha Kalo, alukeja Buṯrusŋaije Yuuẖanna gwai degen. 15 A dina mal uludha galo galiny, alabiŋadhaijo Kaloŋa degen gwai dilapai Dhigirima dhina Dhiŋir; 16 (ŋinena athuŋw ulo kwiji alaŋ gweda degen kwereny no, abi liⓐamidhinu gi jiriny ja Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ dogo.) 17 Anbi ŋediŋa geta doi alaŋ degen, a Dhigirim dhina Dhiŋir ula degen. 18 A dina ma Simⓐaan aŋa lijo lina lukejinu dingeta doi alaŋ a Dhigirim dhina Dhiŋir ula degen, ŋwari luŋwuldhedha gwarush, 19 ŋwarnu, Dhedhinyilo ŋelenya ibiŋa ko, di ada nyi gwimageta doi kwiji alaŋ gweda ŋwapai Dhigirima dhina Dhiŋir. 20 Abi Buṯrus aicinu, Gwarush gwuŋa gwanya gwerna, ŋinena araŋanu ŋa gwelaŋ dhedhaŋw tur gwa Kalo gwarush gwai. 21 Ŋa gwati gwuthi dhuŋuna dhetipo i gura gi dhuŋun ibidha no, ŋinena athi dhugor dhuŋa dhunu galo gi je ganu ja Kalo no. 22 Abi urlo dhugore galo dhuŋa gi dhuŋun dhuŋa ibidha dhina dhike, ŋothaije Kaloŋa galo udubidi gwadhudhani ganu gi fikr gwa dhugor dhuŋa. 23 Nyi gwiliŋidhi darnu ŋa gwuthi dhuŋuna dhina dhire gi dhugor ganu dhuŋa, a ŋidi ŋina ŋike ŋigukaŋa. 24 A Simⓐaan abiŋaijo, ŋwaici, Abiŋadhaijul Kaloŋa diginy, dathi ŋidi ŋeda ŋa ŋidi ibiŋa ŋina ŋabiŋaijinyilo jo diginy no. 25 A dina malaŋajo lijo dhuŋuna dhina dhiliŋidhilo a mallabiŋaijo dhuŋuna dha Kweleny, alaura gi Urushaliim, alabiŋaijo lijo la ŋwen ŋwoinyadho ŋwa Saamira Dhuŋuna dhina Dhiŋir.
Fiilibbusŋa dhumiri dhai
26 Abi malaak gwa Kweleny abiŋaijo Fiilibbusuŋw ŋwaicinu, Diro ŋela gi dhai dhina dhathela januub gwai gi dhai dhina dhathule gi Urushaliim ŋwela Qaza, gwina gwiro leba. 27 Ŋwudire ŋwela. A kwiji gweta gwa H̱abash, gwina gwiro dhumiri, gwiro kweleny gwa Kandaaka, malika gwa H̱abashiyiin, gwathidima ŋida ŋa malika ŋina ŋauwadhinu, a ŋeda ila gi Urushaliim dorthadha Kaloŋa. 28 Ŋwubari gwaurai; ŋwujalo kⓐarabiiya alaŋ yuŋun, a ŋeda abiŋaijo kitham ga nebi gwina gwan Ishaⓐya. 29 A Dhigirim aici Fiilibbusuŋw nu, Dogadhi githo ŋalo kⓐarabiiya alaŋ ibiya. 30 A Fiilibbus orta dugun, ŋwudiŋini dabiŋaijo kitham ga nebi gwina gwan Ishaⓐya, ŋwaici, Ŋa gwiliŋidhi dhuŋuna dhina dhabiŋaijaŋa kitham ganu a? 31 Ŋwubarnu, Dhinyiliŋa akwai ada kwiji gweda gwati gwiminyaŋajo no? Ŋwubupe Fiilibbusuŋw duŋwalo algwijalo. 32 Abi kalo ga kitham gina gabiŋaijuŋw giro ibiga. Gwudhinu gwiro ŋinena kaŋal gadhi dhuge; a gwiro ŋinena lirainy lina lathidhuna jigwoiny gi je ganu ja gwina gwathuru jola juŋun, minoŋ athuŋw igiyo ŋwinyu ŋwuŋun no. 33 Rujini gwai gwitiny gwuŋun dhuŋun dha dhakimiye dhina dhuthuŋw dhimupini dugun. A ei gwuthi ŋoma daŋiye dhuŋuna dhan ŋeda gi liji lina lijo gi ŋwamun ŋwuŋun, ŋinena ma midhe gwuŋun upini kidhila. 34 A dhumiri abiŋaijo Fiilibbusuŋw ŋwaici, Nyi gwaŋa othaije galo darnu, kwiji gwan ei gwina gwabiŋudhina nebi? Dhuŋun ibidha dhan ŋeda, i dhan kwiji gwiter? 35 A Fiilibbus igiye ŋwinyu ŋwuŋun, ŋwabiŋaijo dhuŋuna dha kitham ibiga kwereny, ŋwubaji ŋwabiŋaijo dhuŋuna dhan Yasuuⓐ. 36 A dina jilo dela gi dhai alaŋ, alobani kalo ga ŋau, a dhumiri arnu, Aŋadhi, ŋau ŋo mina. Dhuŋun dhiro dhaŋ dhina dhinyi ekajo dapai maⓐmuudiiya? 37 A Fiilibbus arnu, Ada ŋa gwimuminyi dhugor dhai dhuŋa peth, ŋa gwuthi ŋoma. Ŋwabiŋaijo ŋwaicinu, Nyi gwuminyu darnu Yasuuⓐ al Masiiẖ gwiro Ŋari ŋa Kalo. 38 Ŋwabiŋaijo di ⓐarabiiya dhuna. Alule ram ŋau ganu, Fiilibbus a dhumiri, ŋwuⓐamidhiye. 39 A dina maltuiya ŋau ganu, a Dhigirim dha Kweleny apai Fiilibbusuŋw; athi dhumiri aŋadhi manaŋ no. Ŋwubela gi dhai dhuŋun gwiŋir dhugore. 40 A Fiilibbus bujini gi Ashduud, a dina idhuŋw athuŋw abiŋaijo lijo peth la ŋwen peth Dhuŋuna dhina Dhiŋir, di ŋwila gi Ges̱ariiya.