1 Paulo ndrevote ŋgye Taäyi'bai dri ago atate ekye: “Yisaraele'bai azi maro! Tavousu maro orivoya kadoro ta liti se maribe Lu kandra le tugi ono si ono rota.” 2 Kohani Fopara Anania ozo tate ànya se kedreyibe Paulo re kai ri nda o'bine kala ya. 3 Paulo atate ndäri ekye: “Endaro Lu o'bina mi 'da mi tiṛi gi a'bibe onjero ono! Miri iga vure maro opene Ota voro, caoko nya ugu Ota pere ta ozo si ànyari ma o'bine!”
4 Lidri se loto Paulo re ana atayite ndäri ekye: “Nya Kohani Fopara Lu ro o'da!”
5 Paulo zatadrite ekye: “Yisaraele'ba azi maro, mäni kote anjioko nda ni Kohani Fopara Lu ro owo! Taegyi kabe ata ekye: ‘Beṛo ko miri takozi miri'ba lidri miro ro tana atane!’ ”
6 Ondro Paulo kondrete rukä gboko ro orivoya Sadukei ago azaka Parusii oko, nda atate ṛeṛe Taäyi'bai ri ekye: “Yisaraele'ba azi! Ma orivoya Parusi yi, ŋgwa Parusii ro. A vure maro ope noŋwa ono tana mio'ba se ma'dobe sina se avo efona 'da ana rota.”
7 Dori nda kata tase ono te oko, Parusii ndi Sadukei be etoyi kalaopete, ago gboko lonyirute. 8 (Tana Sadukei ka ata ekye lidri ri efone ni avo yasi i'do ago malaika kode torii i'do, oko Parusii mayi ndi tase cini nätu ono ya.) 9 Amo a'do gwo ndra, ago rukä miemba'bai Ota ro ro se orivoya gboko Parusii ro ana ŋgayite kurusi edreyite ŋgyiri ekye: “Musu ŋgakozi aza ko mano ono be! Kode azayi tori kode malaika ata ndi ni endaro ndäri!”
10 Kaladiṛi zarute kyilaro ta'doro Otaozo'ba kyila'bai ro te orivoya turiro ukyi otowa Paulo 'da jinyijinyi. Ta'doro nda zo kyila'bai ndaro te oyine gboko lako, Paulo urune ni ànya resi, ago ruyi nda te lociyite tiṛi gawa kyila'bai roya.
11 Ŋgäkyi gi ana si Opi edrete ago atate Paulo ri ekye: “Nya'do ko turiro! Nyedre tazevo maro te Yerusalema ya noŋwa, ago beṛo kpa miri oyene inye Roma ya.”
Taäyi Paulo Ufune.
12 Kyenonosi oko rukä Yudai ro otoyikalate ago rayitate, ànya äṛuyirute ànyari ŋgaonyane kode ŋga aza umvune i'do madale ànya ufunayi Paulo lutu. 13 Ànya orivoya ndrani 'butesu drisi se korayi ta ono be voaloya owo. 14 'Dooko ànya oyiyite kohanii 'desi re ndi 'desii be ago atayite ekye: “Mà'ba tao'ba lämu'duro te voaloya ko ŋgaonyane madale mäfuna Paulo lutu. 15 Ka'do inye, ami ndi Taäyi'bai be mìzo ta Otaozo'ba kyila'bai Roma'ba ro ri Paulo ezine amire, miomba oyesi mìkye ìle taŋgye unine ndra ta ndaro ta. 'Dooko mà'dona ṛo nja nda ufune teinye esaako noŋwa.”
16 Oko ŋgwaagoro endreŋwa Paulo ro ro eri ta taäyiro ana te; ago nda oyite tiṛi gawa kyila'bai ro ya ago iti tana te Paulo ri. 17 'Dooko Paulo zi dri'ba kyila'bai ro alo aza te ago atate ndäri ekye: “Miru agoanji ono nyugu Otaozo'ba re; nda ta aza be itine ndäri.” 18 Dri'ba ru nda te, ugu nda te Otaozo'ba re, ago atate ekye: “Kamba'ba Paulo zi ma te ago eji ma te agoanji ono ezine mire, tana nda ta aza be atane miri.”
19 Otaozo'ba ru drí agoanji ana rote, ago ru nda te pere, ago eji nda te ekye: “Tase mibe sina itine märi e'di ya?”
20 Nda atate ekye: “Drikaca'bai Yudai ro leyitadrite mi ejine ondo Paulo ugune Taäyi'bai re, miomba oyesi ekye vure le taŋgye unine ta ndaro ta. 21 Ka'do inye, nyeri ta ànyaro ko, tana lidri orivoya ndrani 'butesu drisi se ka oye ruda'done ago kayi oye nda kwotene. Ànya äṛuruyite ko ŋgaonyane kode ŋga aza umvune madale ànya ufunayi nda lutu. Yauono ànya teṛo nja ta ono oyene ago kayi ta miresi kwotena.”
22 Otaozo'ba atate ekye: “Nyiti ta ono ko 'diaza ri mikye yiti ta ono te märi.” Ago nda 'ba agoanji ana te oyine.
Azo Paulo te Wari'ba Felikisi re
23 'Dooko Otaozo'ba kyila'bai ro zi dri'bai ritu kyila'bai rote ago atate ekye: “Mìru kyila'bai kama ritu (200) nja oyine Kaisaria ya, ago farasi'bai 'butenjidrieri (70) ndi äzu'bai kama ritu (200) be, ago nyà'do nja oyine saa nina ŋgäkyi rosi. 24 Nyozo rukä farasii ro Paulo ri umuza ago nyugu nda londro ro Wari'ba Felikisi re.”
25 'Dooko Otaozo'ba egyi te oso nonye:
26 “Ni Kelaudia Lusia resi, Felikisi, wari'ba kado para ri mede be. 27 Yudai ruyi mano ono te ago aba kayi oyete nda ufune, merite nda orivoya Roma'bai, ago moyite kyila'bai maro be ago mapa nda te. 28 Malete tase ànya kikicuyi nda be tana ro unine, ago mugu nda te Taäyi'bai ànyaro re. 29 Musu vona te anjioko nda ye ŋgakozi aza ko se nda ufune kode nda o'bane kamba ya tana ro, tase ikicu nda be tana ro anjioko ta Ota modo ànyaro rota. 30 Ondro ititate märi ekye, äyitate nda lomvo oko, maratate dori nda ozone mire. Mititate nda kicu'bai ri ta ànyaro nda lomvo itine mi kandra.”
31 Kyila'bai yeyi tase ozobe ànyari oyene te. Ànya ruyi Paulo te ŋgäkyi ana si ago uguyi nda te le Anetipatrisa ya. 32 Kyenonosi oko kyila'bai se kababe pa si goyite tiṛi ya ago e'beyi farasi'bai te ugu oyine nda be. 33 Ànya uguyi nda te Kaisaria ya, ozoyi waraga te Wari'ba ri ago eziyi Paulo te nda re. 34 Wari'ba zi waraga te ago eji Paulo te nda ni wari eŋwani yasi. Ondro nda kunite nda ni Silisia yasi oko, 35 nda atate ekye: “Merina ta miro 'da ondro mi kicu'bai kesayite owo.” 'Dooko nda ozotate Paulo gagane vo 'desi wari'ba roya.
1 Al Buulus teje je gi juriya, ŋwarnu, Liji lai lina liro limega, nyi gwathije gi je ganu ja Kalo dhugor dhai dhina dhiŋir di gi lamun ibila. 2 Abi H̱anaaniiya gwina gwiro kweleny gwa gusus abiŋaijo ŋediŋaije lina lidhunudhi githo dugun dilpi ŋwinyu ganu ŋwuŋun. 3 A Buulus abiŋaijo ŋwaici, Kalo gaŋapi, kwaribainy gwai gwina gwipidho ŋidoro ŋai, ŋinena jaŋa galo dinyakimiye gi dhuŋun dha naamuus, ŋa babiŋaijo lijo dinyilpi dhuŋun dhai dhina dhati dhiro dha naamuus no. 4 A lina lidhunudhi githo arnu, Ŋa gwilui kwelenya gwa gusus ga Kalo a? 5 A Buulus arnu, Limega lai, nyi gwati gwiliŋidhi darnu ŋeda gwiro kweleny gwa gusus no; ŋinena ulinuŋw darnu, Athathaŋa abiŋudhi dhuŋuna dhina dhike di kweleny gwa liji luŋa no. 6 A dina ma Buulus liŋa darnu gidhiria degen ganu giro S̱adduugiyiin a giter giro Farriisiyiin, ŋwure gwula gi juriya ganu ŋwarnu, Liji lai lina liro limega, nyi gwiro Farriisi, a nyiro ŋari ŋa Farriisi; a nyi gwukimini gi dhuŋun dha dhunijo gwa dire dai gwa liji lina laio. 7 A dina muŋwabiŋi minoŋ, a Farriisiyiin a S̱adduugiyiin abiŋaijiye gwuleny; a juriya guginudhe ganu ŋwuduŋw ram. 8 Ŋinena athi S̱adduugiyiin arnu dire dai gwati, i malaak, i dhigirim no; athibi Farriisiyiin teje galo aluminyi darnu dhuŋun ibidha peth dho. 9 Alure gwula gwuleny; a jathib ja liji lina liro Farriisiyiin direlaŋ alabiŋi gwuleny alarnu, Anaŋa lati libujo dhuŋuna dheda dhina dhike kwiji ibigwa no, abi ada gwima dhigirim abiŋaijo i malaak, athijabrico danapai ŋoŋora Kalo ŋalai no. 10 A dina ma liji kadhe gwuleny, a komandaan dhenya darnu lurta Buulusuŋw ganu, ŋwudhedha ejigur amr diluleje galo dilapai ŋoma ŋai degen ganu, algwela gi maⓐshkar. 11 A bigunu keraga galo a Kweleny dhunejo galo ŋwarnu, Buulus gwai, iŋirii dhugore, ŋinena maŋa ro shaahid gi dhuŋun dhiny gi Urushaliim, a minoŋ gwiŋir daŋaro shaahid gwiny gi Ruumiya ko.
Dhuŋun dha Yahuud dhina dhuthi ŋwujimiya ganu di Buulus
12 A dina ma kalo ure, a Yahuud coŋ auradhe liduŋw, algeta dhuŋuna dhetipo algukini ẖarram gwai alarnu anaŋa lati leny i leye kwereny nanaŋ anaŋa lati limarinya Buulusuŋw no. 13 A liji lina ligukinu ẖalaf gwai ibigwa loinyadhanu gi dure‐ram. 14 Alela di kweleny gwa gusus a shiyuuk, alarnu, Anaŋa limaguke lidom luri ẖarram gwai darnu anaŋa lati laŋila ŋida ŋeda kwereny nanaŋ anaŋa lati limarinya Buulusuŋw no. 15 Abi ŋinena nyaŋa liji lai la juriya abiŋaijul komandaanuŋw daji uludhijo galo bigunu, gwiro ŋinena nyaŋa libupo danya othaije galo gwoinyadhanu momaŋ gi dhuŋun dhina dhapuŋw, abi anaŋa laje momaŋ dana rinya kwereny nanaŋ gwati gwidogadhi githo no. 16 Abi ŋari ŋa megen gwa Buulusŋa gwina gwiro ŋera diŋini darnu aldhunejo, ŋwela ŋwuni gi maⓐshkar, ŋwabiŋaijo Buulusuŋw. 17 A Buulus urnie gweta gwa zabithŋa, ŋwaicinu, Udhi kamilai ibiga di komandaan, ŋinena uthuŋw dhuŋuna dheta dhina dhadhuŋwdhai abiŋaijo. 18 Ŋwodha, ŋwugwela di komandaan, ŋwarnu, Buulus gwina gwiro maẖbuus gwurniiny, nyothaije galo dinyodha kamilai ibiga duguŋa, a ŋeda gwuthi dhuŋuna dheta dhaŋa abiŋaijo. 19 A komandaan mutha gi dhoi, ŋwodhadha ter, ŋwothaije galo ŋwaici, Aŋ gwiro gwina gwuthaŋa gwina gwadhinygwai abiŋaijo? 20 Ŋwarnu, Yahuud limaguke dhuŋuna dhetipo daŋalothaije galo daŋal uludhijo Buulusuŋw galo bigunu gi juriya, gwiro ŋinena libupo dildiŋini dhuŋuna dhan ŋeda momaŋ gwoinyadhanu. 21 Athaŋal uminyejo dhuŋuna dhegen no; ŋinena dhunijo liji loinyadhanu gi dure‐ram lina ligukinu ẖarram gwai darnu lati leny i leye kwereny nanaŋ gwati gwirinyiilo no; ŋinena ŋediŋa la lijo galo momaŋ, lidhunijo dhuŋuna dhina dhaŋa dhare. 22 A komandaan abrico kamilai ŋwela, ŋwabiŋaijo ŋwaici, Athaŋa abiŋaijo kwijo gweda darnu ŋa gwiminyi aŋajo dhuŋuna ibidha no.
Buulus gwukejinu gi Ges̱ariiya
23 Ŋwurnie zabithŋaije ram dugun ŋwulaici, Dhunejul ejigur miiyten saaⓐa thudhina‐kworoŋo gile, a ejigur ya limurtha dure‐thiril‐a‐die, a ejigur ya nyire miiyten, alela gi Ges̱ariiya; 24 alapa dhola dinalije Buulusuŋw alaŋ, alobaniye momaŋ di Fiiliks gwina gwiro mudiir. 25 Ŋwule jawaab jiro minoŋ. 26 Kuluudiyuus Liisiyaas gwukejo salaam di saⓐadat al mudiir gwina gwan Fiiliks. 27 Yahuud limuthi kwijo ibigwa alari gwalrinya, nyibela ejigur yai anubira degen, ŋinena minyi liŋa darnu gwiro kwiji gwa Ruumiya. 28 Nyari gwaliŋa dhuŋuna dhina dhabiŋudhildhai dugun, nyodhadha gi juriya jegen. 29 Nyibuje darnu labiŋudhi dugun gi dhuŋun dha naamuus gwegen, athibi dhuŋun dhina dhaudhi dhadhi rinya i dhadhi gukini bujinu dugun no. 30 A dina minyi liŋa dhuŋuna dhina dhuthi ŋwujimiya ganu dhina dhuthi Yahuud dhan kwiji ibigwa, nyukeja ŋeduŋw kaija ibige duguŋa, nyidhedha lijo lina labiŋudhi dugun amr ko daŋal abiŋaijo gi je ganu juŋa dhuŋuna dhina dhabiŋudhilo dugun. Jo gwiŋir. 31 A ejigur apai Buulusuŋw, gwiro ŋinena apina amr, algwela gile gi Antibaatriis. 32 A bigunu a ŋediŋa aura gi maⓐshkar, alabrico ejigur ya limurtha alela ŋeda ŋalai. 33 A ŋediŋa dina maluni Ges̱ariiya, aldhedha mudiiruŋw jawaab, aldhuneje Buulusuŋw dugun ko. 34 A dina ma mudiir abiŋaijo jawaab, ŋwothaije galo muduuriiya gwai gwuŋun. A dina muŋwliŋa darnu gwa Kiiliikiiya; 35 ŋwarnu, Nyi gwaji gwaŋa deŋinaijo maji ma liji ila ko lina labiŋudhaŋana. Ŋwuldhedha amr dildima gi dunu gwa ẖukm gwa Hiiruudus.