Paulo Epeso ya
1 Ondro Apolo dri orivoya Korineto ya oko, Paulo lävute kitoriya wari ro yasi ago esate Epeso ya. Nda usu taeri'bai azaka te lau 2 ago eji ànya te ekye: “Nyà'dobe taoma'bai ro ono nyùsu Tori Alokado te ya?”
Ànya zayitadrite ekye: “Tori Alokado gi orivoya ya, cu mèri tana ko.”
3 Paulo ejitate ekye: “Ka'do inye, bapatisi eŋwani abapatisi ami te sina ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Bapatisi Yoane rosi.”
4 Paulo atate ekye: “Bapatisi Yoane ro orivoya tana ànya se ketadrite ni takozii ànyaro yasi ri; ago nda ititate lidri Yisaraele ro ri taomane nda se kabe ikyi nda vosi ya, anjioko Yesu ya.”
5 Ondro ànya keriyi ta ono te oko, abapatisi ànya te ävuru Opi Yesu roya. 6 Paulo 'ba drí ndaro te ànya dri ago Tori Alokado ikyite ànya dri, ànya atayite kalato si ago peyi lazo Lu ro kpate. 7 Ànya cini orivoya oso lidri 'butealo foritu ronye.
8 Paulo oyite zotaeriro ya ago petate lidri ri turi ako imba na nätu, 'degwo ugu kaladiṛine ànya yibe ago ojote ànya o'bane ta Miri 'Bädri'ba Lu ro ro unine. 9 Oko rukä ànyaro eriyi ta ko ago gayizo taomane, ago gboko cini milesi ànya atayi ta undiro te ta Liti Opi rota. Ago Paulo e'be ànya te, ago ru taoma'bai te nda be, ago ondoalo ugu ta atate ànya yibe zo ŋgaembaro Turanu roya. 10 Tase ono ugu a'dote inye ndroa na ritu, tana ta'doro lidri cini se koribe wari Asia roya, Yudai ndi Atrai be eriyi ata Opi rote.
Ŋgwàagoro Sekeva ro
11 Lu ugu talaro ro amba se aye kätina ko ana oyena te Paulo si. 12 Ca boŋgo dríoyoro ndi embero kätäti dri se nda kabe drí oyo sina kode ovona iyi ugute adravo re, ago adravo ànyaro kyete, ago tori undiro fote ni ànya yasi. 13 Rukä Yudai ro se kabe aba ŋgulu ago kayibe kpa tori undiro lofo iyi ojoyite ta ono oyene ävuru Yesu rosi. Ànya atayite tori undiro ri ekye: “Mata mi ävuru Yesu, se Paulo kabe tana opena rosi.” 14 Ädrupii njidrieri, se orivoya ŋgwàagoro Kohani Fopara Yudai ro ro se äzibe Sekeva ana ro, kayi ugu ta ono oyena ni.
15 Oko tori undiro atate ànyari ekye: “Mäni Yesu te ago mäni ta Paulo rote, oko ami a'diyi owo ya?”
16 Mano se tori undiro be nda ya ana takorute ànya dri mbarasi ago nda pe ànya cini te ṛe. Ànya muyite ni zo ndaro yasi, laza be ago boŋgo ànyaro otowate. 17 Yudai ndi Atrai se cini koribe Epeso ya be keriyi ta ono tana te oko; turi so ànya cini te, ago ozo taoro para te ävuru Opi Yesu ro ri. 18 Amba taoma'bai ro ikyiyite tase ànya koloyebe iyi leyitadrina te ago ka'dayite miamba ya. 19 Amba ànya se koyeyi tetedri te ro eziyi bukui ànyaro te voaloya ago zayi ànya te miamba ya. Ànya tiyi lagye bukui rote, ago oti lagyena ro sate le tonyo mo'di ro kutu 'butenji (50,000). 20 Taoye mbaraekye ono si ata Opi ro ugu rulari gwo ago ugu omba gwo mbara be.
Amo Epeso ya
21 Ta kwoi ka'dobe vosi oko, Paulo ratate oyine Makedonia ndi Akaya be yasi ago ugu oyine Yerusalema ya, nda atate ekye: “Oyi maro lau vosi, beṛo kpa märi Roma ondrene.” 22 Ago nda zo opa'bai ritu ndaro Timoteo ndi Eraseto be te le Makedonia ya, ago nda ru tu te amba wari Asia roya.
23 Tuna gi ono si rriti kozipara a'dote Epeso ya ta Liti Opi ro rota. 24 Toka'ba aza äzite Demetrio ede beti mo'di yekalu ro lu tokoro Aretemisa rote, ago losi ndaro ezi ŋga amba te losi'bai ri. 25 Ago nda zi ànya cini te voaloya ndi azaka se losi nai ojobe rere ànyaro be ana be ago atate ànyari ekye: “Mano kwoi mini ṛote ŋgaamba kikyi ämäri ni losi ono yasi. 26 Yauono, andivo amiro mindre ṛote ago nyeri tase mano se Paulo ono kabe ugu oyena ono te. Nda ka ata ekye lu se lidri kede beni 'do ko lu yi, ago yauono nda toza lidri amba, Epeso ya noŋwa ono te ndi wari cini Asia ro yasi be. 27 Rriti orivoya, anjioko losi amaro ono kaoye te a'done ävuru kozi be. Ko gialo 'do ayani, oko rritina aza kpa anjioko yekalu lu tokoro Aretemisa para ro kaoye te a'done ta awi ro ago 'desipara anyaro eperena 'da, lu tokoro se 'dicini Asia ya ndi 'bädri cini yasi kabe mätuna ono.”
28 Ondro lowa keri ata kwoi te oko, ànya a'dote kyilaro ago etoyi totrete ekye: “Aretemisa Epeso ro orivoya ni para!” 29 Amo larirute 'bakici yasi kpeye, lowa ru Gayo ndi Arisetareku, Makedonia'bai se ritu se kayi ugu aba Paulo be ono te ago du'duyi ànya te zo 'desi oji oyero ya. 30 Paulo andivona lete oyine lowa mile, oko taoma'bai lagayi nda tezo. 31 Rukä drikaca'bai wari ro, se orivoya bereazii ndaro, zoyi lazo kpate ndäri ugu rulo'basi ko ndäri andivo ndaro ka'dane zo 'desi oji oyero ya. 32 Caoko kalakoto cini a'dote amo ro, lidri rukä ugu totrete ta alo be, azakana ugu totrete ta azaka be tana amba ànyaro niyi tase ànya 'deyibe kalakotone tana ro ko. 33 Rukä lidri ro lociyi Alegezanda te ta ono ya, ago Yudai 'bayi nda te oyine mileya. 'Dooko Alegezanda kanda drí ndaro te lidri ri a'done titiro, ago ojote ta atane yi gagaza. 34 Oko ondro ànya kuniyi te nda Yuda yi oko, ànya cini treyite troalo ta alo si saa na ritu ekye: “Aretemisa Epeso ro ni para!” 35 Äduro oko egyi'ba 'bakici ro 'ba lidri te a'done njuru. Nda atate ekye: “Epeso'bai azi! 'Dicini ni ṛote anjioko 'bakici Epeso ro orivoya ni gaga'ba yekalu Aretemisa para ro ro ago kuni alokado se e'dete vuru ni vo'buyakuru yasi ro. 36 'Diaza ni ko kala ŋga kwoi ro ogane. Ka'do inye beṛo ämiri a'done njuru ago ko ämiri ŋgakozi oyene. 37 Nyezi lidri kwoi te noŋwa se ca topayi ŋga yekalu ro kote ago atayi taundiro aza kote lu amaro tokoro lomvo. 38 Ondro Demetrio ndi losi'bai ndaro be ka'doyi te ŋga kicu be 'diaza lomvo, ama orivoya drikaca be ago tu be ondoalo vure oyeza; änina 'di kicune lau ayani. 39 Oko ondro ka'do ta azaka ka'dote drigba se mile ezine, andena tana 'da ŋgyero vo kalakoto ro 'bakici'bai roya. 40 Tana tase ka'dobe ondro ono ya, rriti orivoya ikicuna ama ndi ta amo ono rota, kalaogavo i'do ta amo ono rota, ago mänina ko takado atane tana ro.” 41 Ata ono vosi oko, nda pere kalakoto te.
Calmiz ja Yuuẖanna al Maⓐmadaan gi Afasus
1 Dina jo Abulluus Kuurinthuus, athi Buulus elila ŋwen ŋwina ŋwathijadho agwilaŋ ŋwila Afasus, a mine ŋwubuje calmiz coŋ. 2 Ŋwulabiŋaijo ŋwulaici, Nyaŋa limapai Dhigirima dhina Dhiŋir dina manya uminyi a? Alabiŋaijo alaici, Anaŋa lati lidiŋinu darnu Dhigirim dhina Dhiŋir dho no. 3 Ŋwulbaicinu, Abi nyaŋa liⓐamidhinu maⓐmuudiiya gwai gwa dhaŋ? Albarnu, Gi maⓐmuudiiya gwa Yuuẖanna. 4 A Buulus arnu, Yuuẖanna gwathiⓐamidhe lijo maⓐmuudiiya gwai gwa dhuŋun dha dhurle dugore galo gi ŋidi ŋina ŋike, athuŋw abiŋaijo lijo diluminyi ŋeduŋw gwina gwaji gwagwuja gidon, gwina gwan Yasuuⓐ. 5 A dina maldiŋini dhuŋuna ibidha, alⓐamidhini gi jiriny ja Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ. 6 A dina man Buulus geta doi alaŋ duŋun, a Dhigirim dhina Dhiŋir ula degen; alabiŋi diŋila dai ditiditer, alabiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi. 7 A liji peth lina lijo lar die‐a‐ram.
Buulus gi Afasus
8 Ŋwuni gi majmaⓐ athuŋw abiŋi luweo thiril ŋwure ganu, athilabiŋaijiye dhuŋuna dhan gidhila ga Kalo. 9 Abi dina ma coŋ degen biradhalaŋ gi dugor ganu athil uthejo nyuni no, athil abiŋi dhuŋuna dhina dhike dhan Dhai ibidha gi je ganu ja liji peth, ŋwulgathani, ŋwodhadha calmiz ter athil abiŋaijiye liji lai ŋwamun peth gi madhrasa gwa kwiji gweta gwina gwan Tiiraanuus. 10 A dhuŋun ibidhe je jidhileo ram, di a liji peth lina lathije gi Asiiya lina liro Yahuud a lina liro Yuunaaniyiin diŋini dhuŋuna dha Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ. 11 Athi Kalo apai ŋiro ŋina ŋinunu ŋina ŋipiŋipa doi dai da Buulus. 12 Di athi liji upijo lijo lina luma manaadiil a fuwaaṯ lina liminu aŋina yuŋun, athi ŋirainy erna degen, a nyuriny nyina nyike tu degen. 13 A Yahuud coŋ lina lathelila galo kalo gitigiter lina lathi teye nyurinya nyina nyike ŋima ŋai alurnijo lijo lina luthi nyurinya nyina nyike jiriny ja Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ gwiren, alarnu, Nyi gwa gwaŋa ẖalifijo gi jiriny ja Yasuuⓐ gwina gwathigwai Buulus abiŋi. 14 Liji coŋ lina lapo dhuŋuna ibidha liro keleŋa gina giro kworoŋo‐thiril ga Sakaawa, gwina gwiro Yahuudi, gwina gwiro kweleny gwa gusus. 15 Abi ŋuriny ŋina ŋike arnu, Nyi gwiliŋidhi Yasuuⓐuŋw, nyiliŋa Buulusuŋw; abi nyaŋa lan eiŋa? 16 Al kwiji gedhaje nono gwina gwuthi ŋurinya ŋina ŋike ŋwuldhinyi peth di alabire gi dunu ibigwe ŋwumirinya al luthi nyuri nono. 17 A dhuŋun ibidha liŋini gi Yahuud peth a Yuunaaniyiin lina lathije gi Afasus; a ŋidheny ide degen peth; a jiriny ja Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ ni. 18 A loinyadho di ŋediŋa lina luminyu ila, alteje galo, alaŋiye ŋiro ŋegen. 19 A loinyadho di ŋediŋa lina lathapai ŋima wurteje jitham jegen liduŋw, alliduni gi je ganu ja liji peth; aldhura luro legen, albuje ŋwuro khamsiin alif faḏḏa. 20 A minoŋ a dhuŋun dha Kweleny bai galo ŋwuburani nono gwuleny.
Dhuŋun dhina dhuthi Buulus
21 A dina ma dhuŋun ibidha meadhe, a Buulus uthi dhuŋuna gi dhugor ganu dhuŋun darnu, Ada gwimela gi Makiduuniya a Akhaaya gwela gi Urushaliim, ŋwarnu, Maji minyi je mine, aram nyi gwaŋa Ruumiyaŋw ko. 22 Ŋwukeje lijo ram gi Makiduuniya lina lathupijo ŋiro, lina lan Tiimuuthaawus a Arasṯuus, ŋwubijalo ŋeda ŋwamun coŋ gi Asiiya.
Dhuŋun dhina dhilagudhinu ganu gi Afasus
23 Kaija ibige a dhuŋun je dhoinyadho gi dhuŋun dhan Dhai ibidhe. 24 Ŋinena jo kwiji gweta gwina gwan Dimiitriyuus, gwina gwathapai ŋiro ŋadhi gegita ŋida faḏḏa gwai, athuŋw teyanijo lijo gwarush galo gwoinyadho lina lathapai ŋiro ibiŋa; 25 ŋwulwureje liduŋw liji lai lina lathapai ŋiro ŋiro minoŋ, ŋwulaici, Liji lai, nyaŋa liliŋidhi darnu ŋiro ibiŋa ŋathijupijo gwarush gwega. 26 A nyaŋa laŋa a ladiŋini darnu gwati mina gi Afasus cucun no, abi udubidi ŋwen peth ŋwa Asiiya kwiji ibigwa gwina gwan Buulus gwimurle lijo galo loinyadho, athuŋw arnu kalo gina gigitinu doi dai gati giro kalo no. 27 Dhuŋun dho dhina dhuthi ŋidhenyo gi ŋiro ŋega darnu ŋaji ŋaluini a dhati dhan ŋiro ŋega cucun no abi dhan hekal gwa Arṯaamiis gwina gwiro kalo gina ginaŋ darnu gwaji gwarujini tur, gwina gwathi liji peth la Asiiya a la gidhila orthadha, a ni gwuŋun gwaji gwerna. 28 A dina maldiŋini dhuŋuna ibidha, aloinyadhe kuŋw dugore ganu, alure gwula alarnu, Arṯaamiis gwa liji la Afasus gwinaŋ. 29 A mediina peth oinyadhe dhuŋuna dhina dhilagudhinu ganu; alortai dhugor dhai dhetipo kalo gina gathin liji jalo loinyadho dilaŋa dhuŋuna dha gwider alapani Qaayuusuŋw a Aristarkhus, lina liro liji la Makiduuniya lina lathil gwudhie Buulus ŋalai gi ela gwuŋun. 30 A dina ma Buulus ari gwuni gi liji ganu a calmiz ekajo; 31 a liji coŋ lina liro leleny la Asiiya liro limedhigen luŋun ukejiye dugun albupe dathuŋw udhi kalo ga gwider no. 32 A liji coŋ ure gwula dhuŋun dhai dhetipo, a liter dhuŋun dhai dhiter; ŋinena ma liji lina lijo kalo ga gwider uthi dhuŋuna dhina dhilagudhinu ganu, a loinyadhanu degen lati liliŋidhi darnu kworaŋ albauradhe liduŋw no. 33 Alodhadha Iskandaruŋw gi liji ganu loinyadho a Yahuud dhithiŋa kwereny, al Iskandar aici ŋalŋalam dhoi dhai, ŋwari gwaŋajo lijo dhuŋuna dhuŋun. 34 Abi dina malliŋa darnu gwiro Yahuudi, alure gwula peth ŋwal ŋwai ŋwetipo gwiro ŋinena saaⓐa ram alarnu, Arṯaamiis gwa liji la Afasus gwinaŋ. 35 A dina ma kathib ga mediina abiŋaijo lijo peth alje jigwoiny ŋwulaici, Liji lai la Afasus, ei gwiro kwiji gwina gwati gwiliŋidhi darnu mediina gwina gwan Afasus gwathorthadha hekal gwa Arṯaamiis gwina gwiro kalo gina ginaŋ a s̱uura gwuŋun gwina gwido gi Zafus no? 36 Ŋinena athi kwiji gweda uthi ŋoma didoinya dhuŋuna ibidha no, gwiŋir danya je jigwoiny athanya apo dhuŋuna dheda dha dhirere no. 37 Nyaŋa limodha lijo ibila mina lina lati lapo ŋwuramai gi heyaakal i athil lui kaloŋa galo no. 38 A minoŋ ada Dimiitriyuusŋa liji lai lina lathapai ŋiro ŋeda ŋalai limuthi dhuŋuna dha dhakimiye kwijo gweda, maẖkama gwo a leleny lo; abricillo algeta dhuŋuna dhina dhuthilo gweta gweta degen ganu. 39 Abi ada nyaŋa limabupe dhuŋuna dheda gi dhuŋun dhiter, a dhuŋun ibidha dhuthi ŋoma dhabiŋini maẖkama gwai gwina gwigitinu momaŋ gaanuun gai. 40 Udubidi anaŋa laji lakimini gi dhuŋun dhadhi kaijiye gi je gi dhuŋun dhina dho ŋinenaŋina, ŋinena athana uthi dhuŋuna dheda dha dhabiŋi dhan dhuŋun ibidha no. 41 A dina muŋw abiŋi dhuŋuna ibidha, ŋwubeye lijo lina lijo mine.