Paulo Korineto ya
1 Ono vosi, Paulo e'be Atenea te ago oyite Korineto ya. 2 Lau nda ta Yuda aza äzite Akwila, ätite Pondusi ya, se ikyite ndriro ni Italia yasi toko ndaro Pirisila be, tana 'Bädri'ba Kelaudia ta Yudai cini te Roma e'bene. Paulo oyite ànya ondrene, 3 ago nda rite ago ye losi te ànya yibe, tana nda ka ŋga oriza ndäri usuna zo boŋgo ro o'di si, kpa oso ànya kabe oyena ronye. 4 Nda diṛi kalate zotaeriro ya Sabata cini si, ojote kaladiṛine Yudai ndi Giriki be leyene.
5 Ondro Sila ndi Timoteo be kesayite ni Makedonia yasi oko, Paulo ozo yi te ugu lazo opene tu cini si, ugu tazevoedre be Yudai ri anjioko Yesu ni Mesiya owo. 6 Ondro ànya kogboyite nda be ago katayi ta undiro te nda lomvo, nda kovo durufu teni boŋgo ndaro yasi ago atate ànyari ekye: “Ondro ka'do mijete, beṛo andivo amiro kozine ayani tana ro, ta maro i'do. Etoni yauono oyi gwo mileya moyina te Atrai re ayani.” 7 Ago nda e'be ànya te ago oyite orine zo 'di Atra aza se äzibe Tito Yusetu ana roya, se mätu Lu te, zo ndaro orivoya zotaeriro lomvo. 8 Kurisepo, nda se orivoya ni dri'ba zotaeriro ana, matate Opi ya, ndi tro katidri ndaro be, ndi lidri azaka se amba Korineto ya keriyi lazo te ana mayitate, ago abapatisi ànya te.
9 Ŋgäkyi alo si oko rulofo a'dote Paulo ri se Opi atate ndäri ni kigyesi ekye: “Nya'do ko turiro, oko nyugu taope ri ago nye'be ko, 10 tana ma orivoya mibe. 'Diaza i'do mbara be mi oyene koziro, tana 'di amba 'bakici ono ya orivoya lidri maro.” 11 Ago Paulo rite lau ndroa alo kpäkyi ugu lidri embavoya ata Lu rosi.
12 Ondro a'ba Galio Roma'ba te wari'ba Akaya ro oko, Yudai ŋgayite troalo ruyi Paulo te, ago uguyi nda te vure ya. 13 Ànya atayite ekye: “Mano gi ono ka ugu lidri o'ba Lu mätune liti se kabe ota amaro enjina si!”
14 Aba Paulo kaoye dri atane oko Galio atate Yudai ri ekye: “Ondro tase ono ka'dote taenji kozi aza yi kode ayete ŋgakozi yi, a'dona ndi kadoro märi a'done yaiŋgyi be ami Yudai be. 15 Oko ka'do bete ta kaladiṛi ro ta ata ro ndi ävurui be ro ndi ota modo amiro robe ta ono, mindre amiro tana ri. Male ko a'done vureope'ba ta nonye kwoi ro!” 16 Ago nda nja ànya te tesi ni vo vure ro yasi. 17 Ago ànya ruyi Sosetene, dri'ba zotaeriro te, ago 'biyi nda te mile vureope'bai ro yasi. Oko Galio ru tana kote.
Ogo Paulo ro Anetiokia ya
18 Paulo rite taoma'bai be Korineto ya u'duna amba, 'dooko e'be ànya te ago diyite Pirisila ndi Akwila be be Siria ya. Teinye udiako ni Kenekerea ya nda vu drî ndaro te tana ta tao'ba se nda ko'babe ana rota. 19 Ànya esayite Epeso ya, Paulo e'be Pirisila ndi Akwila be te lau. Nda oyite zotaeriro ya ago diṛikalate Yudai be. 20 Lidri eji nda te orine ga madaro oko nda gazo. 21 Nda atate ànyari ekye: “Ondro, ka'do gini ole Lu ro owo, megona 'da amire.” Ago 'dooko nda dite ni Epeso yasi.
22 Ondro nda kesate Kaisaria ya oko, nda oyite Yerusalema ya ago ye mede te Känisa ri, 'dooko oyite Anetiokia ya. 23 Ori fere lau vosi oko, nda e'be vo ana te ndi oyite wari Galatia ro ndi Ferugia be ro yasi, ugu taoma'bai cini tomba be.
Apolo Pe tate Epeso ya ndi Korineto be
24 Tu ana si Yuda'ba aza äzite Apolo, se ätite Alegezandria ya; ikyite Epeso ya, nda orivoya ta ata'ba yi ŋgälä ago ni Taegyi te kado. 25 Emba nda te liti Opi rosi, ago lomvo ndeṛi be amba nda petate ago emba ta Yesu rote ŋgyero. Caoko, nda ni toto ta bapatisi Yoane ro tana ayani. 26 Nda eto taope te turiako zotaeriro ya. Ondro Pirisila ndi Akwila be keriyi taope ndaro te oko ànya ruyi nda te 'bäru ànya rigä ago edreyitazevo liti Lu ro rote amba ndäri ŋgyero. 27 'Dooko Apolo ratate oyine Akaya ya, ago taoma'bai Epeso ya payi nda te taegyi si taoma'bai Akaya ya ri, atayite ànyari nda urune. Ondro nda kosate oko, nda a'dote ŋgaopa 'desi ro ànya se tai'dwero Lu rosi a'dote taoma'bai ro ana ri. 28 Tana kaladiṛi mbaraekye ndaro si nda pe Yudai te ṛe kalawasa miamba yasi si ugu taka'date ni Taegyi yasi anjioko Yesu ni Mesiya owo.
Gi Kuurinthuus
1 A gidon gi dhuŋun ibidha a Buulus gathani Athiinaŋw, ŋwela Kuurinthuus. 2 Ŋwubuje Yahuudi gweta gwina gwan Akiila, gwina gwiro gwa len la Bunṯi, gwina gwidhi gi Iṯaaliiya kwa gwai gwuŋun gwina gwan Biriiskilla, ŋinena dhedhi Kuluudiyuus Yahuud amr peth dilgathani Ruumiyaŋw. Ŋwela degen. 3 Ŋinena uthilo ŋiro ŋetipo, allije degen alapai ŋiro, ŋiro ŋegen ŋiro ŋadhi gegita khiyaam. 4 Athil abiŋaijiye liji lai la majmaⓐ ŋwamun peth ŋwa Sabith, ŋwari gwa urle dugore galo da Yahuud a da Yuunaaniyiin.
5 Abi dina ma Siilaŋa Tiimuuthaawus gwai ula gi Makiduuniya, a Dhigirim dhiŋa Buulusuŋw duŋwabiŋaijo Yahuud darnu Yasuuⓐ gwiro al Masiiẖ. 6 A dina maldoinyajo a alilo, ŋwudhudhire ciraŋa juŋun ŋwulaicinu, Ŋin ŋalo ŋaje ŋwura alaŋ ŋwalo; nyi gwijuro. A ŋinena nyi gwela gi Liumam. 7 Ŋwugathani kaloŋa ibige ŋwuni gi dunu gwa kwiji gweta gwina gwan Tartiyuus Yuustus, gwina gwathorthadha Kaloŋa, a dunu gwuŋun gwimaijil galo majmaⓐ gwai. 8 A Kiriisbus, gwina gwiro kweleny gwa majmaⓐ, uminyi Kwelenya liji lai la dunu gwuŋun peth; a loinyadho la Kuurinthuus dina maldiŋini aluminyi, alⓐamidhini. 9 Abi Kweleny abiŋaijo Buulusuŋw gile dhuŋun dhai dhina dhiro ŋinena dhiŋidi ŋwaici, Athaŋa dhenyo no, ŋababiŋi, athaŋa gwugudo no; 10 ŋinena atha daje, a kwiji gweta gwati gwuthi ŋoma gwaŋa umeye ŋiya no, ŋinena uthiny lijo loinyadho gi mediina ibigwa. 11 Ŋwuje mine gidhileo getipo a luweo nyiril, athuŋwul alimiye degen ganu dhuŋuna dha Kalo.
Qaaliyuunŋa Buulus gwai
12 Abi dina ma Qaaliyuun ro mudiir gwa Akhaaya, a Yahuud dira Buulusuŋw nono dhugor dhai dhetipo alodhadha gi kursi ga ẖukm, 13 alarnu, Kwiji ibigwa gwurlejo lijo dilorthadha Kaloŋa dhuŋun dhai dhina dhati dhiro dhuŋun dha naamuus no. 14 Abi dina ma Buulus ari gwigiye ŋwinyu ŋwuŋun, a Qaaliyuun aici Yahuud nu, Yahuud lai, ada dhuŋun dhimaje dugun dhina dhike i dhina dhadhi rinyiye dhimar, nyi gwaliŋa darnu dhuŋun dhalo dhiro titiganu. 15 Abi ada dhuŋun dhimaro dhan dhuŋun a jiriny a naamuus gwalo, daŋadhul nyaŋa; nyi gwati gwuminyu dinyiro gadhi ga dhuŋun ibidha no. 16 Ŋwulruce gi kursi ga ẖukm. 17 A Yuunaaniyiin peth mutha Suustaaniisuŋw, gwina gwiro kweleny gwa majmaⓐ, alpi gi je ganu ja kursi ga ẖukm. Athibi Qaaliyuun gitijo dhuŋuna ibidha je no.
Aura gwa Buulus gi Suuriiya
18 Abi Buulus je ŋwamun ŋwoinyadho manaŋ mine, ŋwubaji ŋwumira limega, ŋwela Suuriiya felluuka gwai, Biriiskilla ŋalai Akiila gwai; a dina muŋw weini lira luŋun gi Kankhiriya, ŋinena gukinu ẖarram gwai. 19 Alobani gi Afasus, ŋwulgathani mine; abi ŋeda uni majmaⓐ, alabiŋaijiye Yahuud ŋalai. 20 Albothaije galo dilijigalo ŋwamun ŋwoinyadhanu, athuŋw buminyu no; 21 ŋwulbimira ŋwulaicinu, Aram nyi gwela Urushaliim dapai ŋidwa ŋina ŋaji ŋila, abi nyi gwaji gwaura dagalo manaŋ, ada Kalo gimuminyi. Ŋwugathani Afasusuŋw. 22 A dina muŋw obani gi Ges̱ariiya, ŋwalo ŋwumira kaniisa, ŋwubule gi Anṯaakiiya. 23 A dina muŋw je mine ŋwamun coŋ ŋwutu ŋwen peth ŋwa Qalaaṯiiya a ŋwa Fariijiiya, ŋwubiriye calmiz nono peth.
Abulluus gi Afasus
24 A Yahuudi gweta obana gi Afasus gwina gwan Abulluus, gwina gwiro kwiji gwa Iskandariiya, gwina gwiro kwiji gwina gwuthi ŋoma gwabiŋi momaŋ a gwiliŋidhi jitham momaŋ. 25 Ŋeda ibigwa gwaliminu gi dhai dha Kweleny; ŋinena athuŋw upe ganu dhigirim dhai, ŋwabiŋaijo lijo a ŋwalimiye dhuŋuna momaŋ dhan Kweleny, gwiliŋidhi maⓐmuudiiya gwa Yuuẖanna dogo. 26 Athi kwiji ibigwa abiŋaijo lijo gi majmaⓐ re gwai ganu: A dina ma Akiilaŋa Biriiskilla gwai diŋini, alodhadha degen, alaŋajo dhai dha Kalo gwoinyadhanu momaŋ. 27 A dina muŋwari gwela Akhaaya, a limega ulijo calmiz jawaab, alabiŋaijo calmiz alari gwaluminyi. A dina muŋw ila, ŋwulgathaje uwa gwuleny lina luminyu niⓐma gwai. 28 Ŋoma ŋai ŋina ŋinaŋ ŋwudhinyi Yahuud gi je ganu ja liji, ŋwulaŋajo dhuŋuna momaŋ dhina dhijo gi jitham ganu darnu Yasuuⓐ gwiro al Masiiẖ.