Oyi Timoteo ro Paulo ndi Sila be be
1 Paulo abate Derebe ndi Lisetra be yasi, vose Kristo'ba se äzibe Timoteo ana rite kigye. Endre ndaro, kpa Kristo'ba yi, orivoya Yuda yi, oko täpi ndaro orivoya Giriki yi. 2 Taoma'bai cini Lisetra ya ndi Ikoniuma ya be atayi ta Timoteo rote kado. 3 Paulo lete Timoteo urune oyine nda be, ago nda lo nda te ŋbiṛi ro. Nda yete inye tana Yudai se cini koribe vo kai yasi niyite anjioko täpi Timoteo ro orivoya Giriki yi. 4 Ondro ànya kayi ugu aba 'ba'desii yasi oko, ànya peyi tase lazo'bai ndi 'desii be korayibe Yerusalema ya ana te ànyari, ago ànya atayite ànyari ota se arabe kai orone. 5 Ago a'ba känisa cini te a'done mbara ro taoma ya ago otina ugu ombate ndra u'du cini ya.
Rulofo A'dote Paulo ri Troasa ya
6 Ànya abayite wari Ferugia ro ndi Galatia be ro yasi tana Tori Alokado leko ànyari lazo opene wari Asia roya. 7 Ondro ànya kesayite kishwe Musia roya oko, ànya ojoyite oyine wari Bitunia roya, oko Tori Yesu ro le ko ànyari oyine. 8 Ago ànya abayite siyivote Musia yasi ago oyiyite Troasa ya. 9 Ŋgäkyi gi ana si rulofo a'dote Paulo ri se kigye nda ndre Makedonia'ba aza te edrevoya ago ka ugu nda eji ekye: “Nyikyi Makedonia ya ama opane!” 10 Rulofo ono ka'dote Paulo ri dori nonye oko, màŋgate dori oyine Makedonia ya tana maratate anjioko Lu zi ama te oyine Lazokado opene lidri lau ana ri.
Ludia A'dote Kristo'ba ro Filipoi ya
11 Moyite toŋbo si ni Troasa yasi ago mä̀dite màsivote màzate Samoterake ya, ago u'du kinjo si le Neapolisa ya. 12 Ni nasi moyite liti drisi le Filipoi ya, se ni 'bakici käti kägyi Makedonia ro ro; orivoya kpa Roma'ba zele; ago mu'dute amba lau. 13 Sabata si moyite tesi ni 'bakici yasi golo kala, se musu amaro be vo mätu ro a'dona 'da lau se Yudai kabe kalakoto kigye ta mätu rota. Màrite vuru ago mìtitate 'ditoko se otoyikalabe lau ana ri. 14 Alo aza se keri ta amaro be ni Ludia ni Tautira yasi, se ni logye'ba boŋgo lärimiro ro. Anya orivoya toko se kabe Lu mätu owo, ago Opi pi drî anyaro te bi ogane tase Paulo kabe atana erine. 15 Anya ndi lidri zo anyaro robe bapatisina vosi oko, anya eji ama te ekye: “Nyìkyi ago mìri zo maro ya ondro nyùsutate mìkye ma orivoya taoma endaro be Opi ya owo.” Ago anya leye ama te oyine.
Paulo ndi Sila be Kamba ya Filipoi ya
16 U'du alo si ondro mate ugu oyi vo mätu roya oko, mà'bedrite ŋgutiŋwa aza iyeäṛi robe se orivoya tori undiro be se ozo mbara te anyari tase mileya äŋgune. Anya usu parata amba te kuzupii anyaro ri tase ka oyebe a'done ugu tana iti si. 17 Anya sote Paulo vo ndi ama yibe, ugu totrebe ekye: “Lidri kwoi orivoya ruindu'bai Lu Fopara ndra ro! Ànya kayi taope ämiri ta ami oparo ta!” 18 Anya ye tase ono te nonye u'duna amba, madale Paulo a'dote kyilaro ta anyaro ta ago nda zamite ago atate tori ri ekye: “Ävuru Yesu Kristo rosi mata mi efone tesi ni anya yasi!” Ndi tori fote tesi ni anya yasi ndriŋwa. 19 Ondro kuzupii anyaro kuniyite kandrakado ànyaro parata usuro te i'do oko, ànya ruyi Paulo te Sila be ndi eseyi ànya te drikaca'bai kandra goro ya miamba ya. 20 Ànya eziyi ànya te dri'bai miri ro Roma'ba ro kandra ago atayite ekye: “Lidri kwoi orivoya Yudai ago ànya kayi rriti ezi 'bakici amaro ya. 21 Ànya kayi la'bii se orivoya koziro ota amaro lomvo embana, ama orivoya 'bakici'bai Roma ro, ago mä̀ni ko la'bi kwoi urune kode oyene.” 22 Ago lowa dro'berute rutako kyila si Paulo ndi Sila be dri ya.
'Dooko dri'bai miri ro towayi boŋgo teni Paulo lomvosi ndi Sila be ago ozoyi tate ànya o'bine. 23 O'bi ànyaro rritiro vosi oko avo ànya te kamba ya, ago ata dri'ba kamba rote drî ànyaro osene anda. 24 Ota ono orona si dri'ba kamba ro vo ànya te le zoya yasi kamba roya ago embe pa ànyaro te lakole juṛu ritu kuluturo roya.
25 Oso o'bwaro ronye oko Paulo ndi Sila be kayi ugu mätu oye loŋgo oŋgo be Lu ri, ago kamba'bai azii kayi ugu ta ànyaro eri. 26 Ndriŋwa oko ägbigbi mbaraekye site, se kanda kotopa kamba rote. Dori käläsi cini tupirute, ago nyorii letrote ni kamba'bai cini rigyesi. 27 Dri'ba kamba ro pimite, ago kondre käläsii kamba ro tupirute oko, nda koma iro be kamba'bai mute ago nda eŋgye bando ndaro te aba koyete andivo ndaro ufune. 28 Oko Paulo trete otre amba si ekye: “Miye andivo miro ko koziro! Ama cini orivoya noŋwa!”
29 Dri'ba kamba ro ziläzite asi ta, ŋgovote zo ya, ago 'dete vuru lä'bilä'biro Paulo ndi Sila be kandra. 30 'Dooko nda lofo ànya te tesi ago ejitate ekye: “'Desii, beṛo märi e'di oyene apa ma robe ya?”
31 Ànya zayitadrite ekye: “Mima Opi Yesu ya, ago apana mi 'da ndi katidri miro be.” 32 'Dooko ànya peyi ata Opi rote ndäri ndi 'di cini azaka zo ndaro ya be. 33 Saa gialo ŋgäkyina ana rosi dri'ba kamba ro ru ànya te ago ja laza ànyaro te; ago nda ndi katidri ndaro cini be abapatisite dori. 34 'Dooko nda ru Paulo ndi Sila be te zo ndaro ya ago ozo ŋgaonya te ànyari onyane. Nda ndi katidri ndaro be a'dote twi riyä be; tana yauono ànya mayitate Lu ya.
35 Kyenonosi oko drikaca'bai Roma'ba ro zoyi dri'bai vookwa'bai rote ota be ekye: “Mì'ba lidri se kai koyi ri.”
36 Ago dri'ba kamba ro ititate Paulo ri ekye: “Dri'bai miri ro ezoyi tate mi ndi Sila be onjine, te ämiri oyine ago nyòyi liatokpe ro.”
37 Oko Paulo atate dri'ba vookwa'ba ro ri ekye: “Usu ama kote taenji be taoye kozi aza ro, caoko ànya 'biyi ama te miamba ya, ago ama 'bakici'bai Roma ro! Ago ànya voyi ama te kamba ya. Ago yauono ànya leyite ama ozone ndrwiro ya? Ko inye alona! Dri'bai miri Roma'bai ro andivona beṛo ikyine noŋwa ago o'bana ama ni oyine.”
38 Dri'bai vookwa'ba ro itiyi ta kwoi te dri'bai miri ro Roma'ba ro ri; ago ondro ànya keriyi tate ekye Paulo ndi Sila be orivoya 'bakici'bai Roma ro oko ànya a'dote turi ro. 39 Ago ànya oyiyite koziyi iyi te ànya kandra, 'dooko ànya lofoyi ànya teni kamba yasi ago ejiyi ànya te 'bakici e'bene. 40 Paulo ndi Sila be e'beyi kamba te ago oyiyite zo Ludia roya. Ànya tayi iyi te taoma'bai be lau, peyi ata agoago ozoro te ànyari, ndi oyiyite.
Tiimuuthaawus gwidhilo Buulus gwai gi Listra
1 A ŋwobani gi Darba a Listra. A thilmiz dheta je mine dhina dhan Tiimuuthaawus, gwina gwiro ŋari ŋa kwa gwina gwiro Yahuudi gwina gwuminyu Kaloŋa; abi babo gwuŋun gwiro Yuunaani. 2 Athi limega abiŋa dugun darnu ŋeda gwiŋir lina lathije gi Listra a Iguuniiya. 3 A Buulus ari gwalgwela; ŋwumutha ŋwura gi dhuŋun dha Yahuud lina lathije kalo ibige, ŋinena liŋidhi liji peth darnu babo gwuŋun gwiro Yuunaani. 4 Dina idhilo limediina, athil dhedha lijo gawaaniin gina gigeto liji lina lukejinu a shiyuuk lina lijo gi Urushaliim dildima. 5 Athi kanaayis birani nono gi imaan, athuŋw oinyadhani ŋwamun peth.
Safariiya gwa Buulus gi Asiiya gwina gwitiny
6 Albaji alela gi Fariijiiya a ŋwen ŋwa Qalaaṯiiya, albi Dhigirim dhina Dhiŋir ekajo dilabiŋaijo lijo dhuŋuna dha Kalo gi Asiiya, 7 a dina malela gi Miisiiya, alidheje dilela gi Bithiiniiya, athilbi Dhigirim uminyejo no. 8 Al madhina Miisiiyaŋw alule gi Taruwaas. 9 A dhuŋun dhina dhiro ŋinena dhiŋidi aŋinijo Buulusuŋw gile; ŋwaŋa kwijo gwa Makiduuniya gwidhunudhi ŋwothaije galo ŋwaici, Mura gi Makiduuniya jigathaje uwa. 10 A dina muŋw aŋa dhuŋuna dhina dhiro ŋinena dhiŋidi, a kaija ibige anabupe danela gi Makiduuniya, analiŋa darnu Kalo gurnije danalabiŋaijo Dhuŋuna dhina Dhiŋir.
Mure gwa Buulus gi Makiduuniya: gi Fiilibbi
11 Anagathani Taruwaasuŋw, anela felluuka gwai anadhuni Saamuuthraakuŋw ganu, a bigunu anela gi Niyaabuuliis; 12 a mine anela Fiilibbi, gwina gwiro mediina gwina gwipa gi gisma ga Makiduuniya, gwina gwiro mudiiriiya gwa Ruumiya; anabijalo gi mediina ibigwa ŋwamun coŋ. 13 A gi lamun la Sabith anatu por gi mediina anela kimumu ga dhibirtha, kalo gina gathin liji abiŋaijo Kaloŋa, anajalo anabiŋaijo laio lina lauradho liduŋw. 14 Ji kwa gweta deŋinaijo gwina gwan Liidiiya, gwina gwathelaŋ ciraŋa jina jure. Gwathije gi mediina gwa Thayaatiira, athuŋw orthadha Kaloŋa. A Kweleny igiye dhugore dhuŋun duŋwdiŋini dhuŋuna dhina dhabiŋu Buulus. 15 A dina muŋw ⓐamidhini, a liji la dunu gwuŋun, jothaije galo ŋwarnu, Ada nyaŋa limaliŋa darnu nyi gwuminyu Kwelenya momaŋ, udhul gi dunu gwiny, nyanje. Junije gi dunu gwuŋun. 16 A dhuŋun uthi je ganu, dina iludhuna kalo gina gathin liji abiŋaijo Kaloŋa, anabudhe lutar ŋalai lina luthi ŋurinya ŋina ŋathaŋajo lijo dhuŋuna dhina dhati dhiliŋidhilo no, lina lathupijo lelenya luŋun gwarush gwoinyadho dhuŋun dhai dhadhi mirejo lijo galo. 17 Ji ŋeda gwuje anaŋa Buulus ŋalai, ŋwure gwula ŋwarnu, Liji ibila liro jine ja Kalo gina ginunu, lina lathajabiŋaijo dhuŋuna dha dhai dhadhi gilaŋ. 18 Athuŋw are minoŋ ŋwamun ŋwoinyadho. Abi Buulus kadhugore, ŋwurla galo gi ŋuriny, ŋwaicinu, Nyi gwo gwabiŋaijaŋa jiriny jai ja Yasuuⓐ al Masiiẖ daŋatu dugun. Ŋwunta ganu gi saaⓐa ibije jetajeta.
Buulusŋa Siila gwai ligitinu gi sijn a ubrini gwegen
19 Abi dina ma leleny luŋun aŋa darnu dhunijo gwa teyani galo gwegen gwimerna, almutha Buulusŋaije Siila gwai allodhitha galo gi suug allela gi leleny; 20 allapa di mamurŋa, alarnu, Liji ibila ram lina liro Yahuud lathilagaje mediina ganu gwuri gwuleny, 21 athilabiŋaijo lijo dhuŋun dhai dhina dhati dhiŋir dana uminyi, i dana apai, ŋinena rana liji la Ruumiya no. 22 A liji peth auradhe ŋediŋaije nono; al mamurŋa ŋirethaijo ciraŋa ganu jegen, aldhedha lijo amr dillipi ŋwura ŋwai. 23 A dina mallipi ŋwamun ganu ŋwoinyadho, alligeta gi sijn, alabiŋaijo kwijo gwina gwathethadhe sijn duŋwuldima momaŋ. 24 A dina muŋwdiŋini dhuŋuna dhina dhiro minoŋ, ŋwulgeta gi sijn ro kiru kwereny, ŋwuguke ŋwora ŋwegen duri dai. 25 A dina ma kalo ubie ganu gile thirir a Buulusŋa Siila gwai je dabiŋaijo Kaloŋa a aleliŋa dheliŋa dha dhorthadha Kaloŋa al maẖaabiis diŋini. 26 A kaija ibige a kalo ubi galo gwuleny, di a dugul da sijn ubi galo; an jibur igiudhini ganu peth a ŋidi gududhini galo ŋina ŋigukinuŋai liji peth. 27 A dina ma kwiji birthe gwina gwethadho sijn, ŋwaŋa jiburu ja sijn jigiudhinu galo, ŋwuwal kalala guŋun ŋwari gwarinyini, ŋwarnu maẖaabiis peth limabire. 28 Abi Buulus urnie ŋwal ŋwai ŋwina ŋwipa ŋwaicinu, Athaŋa apo dhuŋuna dheda dhina dhike kaŋinu yuŋa no. Anaŋa peth lo mina. 29 Ŋwurnie lamba lai, ŋwuni kiru babraŋ, ŋwubi galo, ŋwidijo Buulusŋaije Siila gwai ŋwurko ŋwai, 30 ŋwulbi odhadha por, ŋwarnu, Leleny lai, aŋ gwina gwiŋir dinyapai dinyi gilaŋ? 31 Albaicinu, Uminyu Kwelenya gwina gwan Yasuuⓐ al Masiiẖ, abi ŋa gwagilaŋ, ŋa a liji la dunu gwuŋa peth. 32 Allabiŋaijo dhuŋuna dha Kweleny liji lai peth la dunu gwuŋun. 33 Ŋwulodha gi saaⓐa ibije jetajeta gile, ŋwuluye nyuri nyegen; ŋwunⓐamidhinadha ganu ŋeda a liji la dunu gwuŋun peth. 34 A dina muŋwulodhadha gi dunu gwuŋun, ŋwuldhedha ŋida ŋa dheny, aliŋir dugore liji lai la dunu gwuŋun peth, ŋinena maluminyi Kaloŋa.
35 A dina ma kalo ure, a mamurŋa ukeje shawiishŋaije, allaici, Abricul lijo ibile alela. 36 A kwiji gwina gwethadho sijn abiŋaijo Buulusuŋw dhuŋuna ibidha darnu, Mamurŋa lukejiyo alarnu abricilo alela. Idhul ŋinena audhaijiye gwai galo. 37 Albi Buulus aicinu, Lipidhije gi je ganu ja liji, athijil akimiyo no, anaŋa lina liro liji la Ruumiya, a jilgeta gi sijn, abi ŋinena lara lijidhiŋa girimu a? Oo, abricul ŋediŋaije alila jilteye. 38 A shawiishŋa abiŋaijo mamurŋaije dhuŋuna ibidha, a mamurŋa dhenya dina maldiŋini darnu ŋediŋa liro liji la Ruumiya; 39 alila allothaije galo gwuleny, alliteye por, allothaije galo diltu gi mediina. 40 Albitu gi sijn, aluni gi dunu gwa Liidiiya; a dina malaŋa limegen, alligathaje uwa albela.