Taäyi Yerusalema ya.
1 Lidri azaka ikyite ni Yuda yasi le Anetiokia ya ago etoyi taoma'bai embate ekye: “Änina ko ami opane e'be gialo alona ami lutu ŋbiṛiro oso Ota Musa ro ronye.” 2 Paulo ndi Baranaba be diṛikalate rritiro ànya be ta ono ta, ta ono ta Paulo ndi Baranaba be äyiyitate ndi lidri azaka ni Anetiokia yasi be beṛo oyine Yerusalema ya lazo'bai ndi 'desii be ondrene ta ono ta.
3 Känisa zo ànya te; ago ànya kayite lävu Foenesia ndi Samaria be yasi oko, ànya itiyi ta tase Atrai etadribe Lu re ono tana te, lazo se ono ezi riyä amba te taoma'bai ri. 4 Ondro ànya kesayite Yerusalema ya oko, Känisa, lazo'bai ndi 'di'desii be ru ànya te, ago ànya itiyi tase Lu koyebe ànya si ana tana te ànyari. 5 Oko rukä taoma'bai ro se ni gboko Parusii ro yasi kai ŋgayite kurusi ago atayite ekye: “Beṛo Atrai olone ŋbiṛiro ago beṛo ta itine ànyari Ota Musa ro orone.”
6 Lazo'bai ndi 'desii be otoyikalate taeji ono tavona usune. 7 Kalawasa amba vosi oko Petero ŋgate kuru ago atate ekye: “Ädrupii maro, mìnite tu kyeno ana si Lu nji ma teni ami lakosi Lazokado opene Atrai ri, tana ànya keriyi ago komayi ta robe. 8 Ago Lu, se kuni tavousu 'dicini robe ono, ka'da tadriole ndaro Atrai ri te Tori Alokado ozo si ànyari. Kpa oso nda yebe ämäri ronye. 9 Nda 'ba a'do toto kote lakole amaro ya ànya yibe; nda e'be ànya te takozii ànyaro ta tana ànya mayitate. 10 Tana e'di nyà ugu ta Lu ro ojo ŋgaläŋgyi se zutui amaro ca ama andivo mä̀ni kote uŋgyine ono o'bana taoma'bai dri niya? 11 Ko inye! Màmate ago apa ama te tai'dwero Opi Yesu rosi, ànya kpa orivoya oso inye.”
12 Gboko cini a'dote titiro ondro ànya keriyi Baranaba ndi Paulo be kitiyi talaro ro cini ndi rubä be se Lu koyebe ànya si Atrai lako ana tana te owo. 13 Ondro ànya kondeyi ata te oko, Yakoba atate ekye: “Nyèri ta maro, ädrupii maro! 14 Simona edre tase käti Lu ka'da taoti ndaro te Atrai ri 'di uru si ni ànya lako a'done lidri ndaro rote. 15 Ata nebii ro letadrite kpeye ta ono be. Oso taegyi katabe ronye ekye:
16 ‘Ono vosi megona 'da, Opi kani ata nonye,
ago mologona miri 'bädri'ba Dawidi ro 'da.
Mago mabena tandrona 'da
ago mago ma'bana 'da to'di ṛatara ro.
17 Ago anjoko lidri cini ro ikyinayi 'da mare,
Atrai cini se mäzite a'done modo maro ri.
18 Opi atani nonye, se ko'ba tase ono te unine kyeno ono.’ ”
19 Yakoba ugu atate ekye: “Tavousu maro ni no, beṛo ko ämäri Atrai se kabe ugu drieta Lu re okwone. 20 Oko beṛo ämäri taegyine ànyari ugu ta iti si ànyari ko ŋgaonya se la'bi voro undiro tana alote lui awi ri 'do onyane; ànyari andivo ànyaro gagane ni ronyi oye risi; ago ko koronya 'ba ro se ädu gborona udu 'do onyane ca kari. 21 Tana Ota Musa ro äzite tuna amba zoitaeriro yasi Sabata cini si, ago ata ndaro apete ṛo 'ba'desi cini yasi.”
Taegyi Taoma'bai Atrai ro ri
22 'Dooko lazo'bai ndi 'di'desii, ndi troalo känisa cini be, äyiyitate lidri rukä onjine ni gboko ànyaro yasi ago ànya ozone Anetiokia ya Paulo ndi Baranaba be yibe. Ànya njiyi lidri ritu orooro ro ndra taoma'bai si te, Yuda se äzibe Baresaba, ndi Sila be, 23 ànya zo taegyi ono te ànya yibe ekye:
“Ama lazo'bai ndi 'di'desii ago ädrupii amiro, màzo mede ädrupii cini amaro Atrai ro uti yasi se kabe ori Anetiokia, Siria, ndi Silisia be ya ri. 24 Meri tate rukä lidri ro se oyite ni gboko amaro yasi okwo ago wiriyi ami te ata se ànya kabe atana si; caoko, ànya usuyi ŋgaemba aza koni ama resi. 25 Ago ta ono ta motokalate ago ama cini màletadrite lazo'bai rukä onjine ago mà ànya ozo amire. Ànya oyinayi 'da amire bereazii amaro luluro Baranaba ndi Paulo be be, 26 se ozoyi adri ànyaro te ruindu Opi amaro Yesu Kristo roya. 27 Màzo Yuda ndi Sila be, kpani amire, se itinayi ta 'da ämiri modo ànyaro si kpa oso megyibe ronye. 28 Tori Alokado ndi ama yibe letadrite ko ŋgaläŋgyi aza o'bane ämidri kinja tase arabe kwoi ro ro: 29 mìnya ŋgaonya se ozote lui awi ri ko, mìnya kari ko; mìnya koronya 'ba ro se ädu gborona udu ko; ago nyàgaga ami ni ronyi oye risi. Mìyena ta 'da kado ondro nyà'dote taoti be ŋga kwoi oyeako owo. Mede amaro amba ämiri.”
30 Azo lazo'bai te ago oyiyite Anetiokia ya, se ànya otoyi gboko taoma'bai rote cini kigye ago ozoyi taegyi ana te ànyari. 31 Ondro lidri kuzite oko, ànya a'dote twi riyä ro ta lazo se agoago ozoro ono rota. 32 Yuda ndi Sila be se andivo ànyaro orivoya nebii, peyitate ànyari madaro, uguyi agoago ozote ànyari ago tombayi ànya te. 33 U'du azaka vosi oko, taoma'bai zoyi ànya te tokpero, ago goyite kovole ànya se kezo ànya be kai re.
35 Paulo ndi Baranaba be riyite gafere Anetiokia ya, ago tro 'di amba azaka be ànya embayi ago peyi ata Opi rote.
Rulewe Baranaba ro ndi Paulo be
36 Tu aza si oko Paulo atate Baranaba ri ekye: “Mi'de màgo ädrupii amaro täkyi 'ba'desii cini se màpe ata Opi rote kigye yasi, tana mäni a'do ànyaro robe.” 37 Baranaba lete Yoane se äzibe Marako ana urune ànya yibe, 38 oko Paulo kusube ko kado nda urune, tana nda ri kote ànya yibe le ädu aba taopero ànyaro roya, oko tadrite kovole ago e'be ànya te Pamefulia ya. 39 Kaladiṛi a'dote, ago ànya lewerute: Baranaba ru Marako te ago diyite le Saiporosi ya, 40 ago Paulo nji Sila te ago oyiyite, ago taoma'bai ozoyi ànya te taoti tai'dwero Opi ro ri. 41 Nda oyite Siria ndi Silisia be yasi, ugu känisa tomba be.
Liumam lina liro Masiiẖiyiin a naamuus gwa Muusa
1 Abi liji je lina lulo gi Yahuudiiya alalimiye limega allaicinu, Ada nyaŋa lati limurtedhini gwiro ŋinena dhuŋun dhina dhuthi Muusa no, nyaŋa lati luthi ŋoma danya gilaŋini no. 2 A dina ma Buulusŋa Barnaaba gwai je dilabiŋaijiye, alkadhe dhuŋun dhai dhoinyadho alari lukeje Buulusŋaije Barnaaba gwai a liji liter degen gi liji lina lukejinu a shiyuuk gi Urushaliim gi dhuŋun dha dhuŋun ibidha. 3 A liji ibila dina mal kaniisa geta gi dhai, alela gi Fiiniigiiya a Saamira, athil abiŋaijo lijo dhuŋuna dha urle dugore galo dha Liumam. Aliŋiriye lijo dugore peth gwuleny lina liro limega. 4 A dina malobani gi Urushaliim, al kaniisa uminyi a liji lina lukejinu a shiyuuk, allabiŋaijo dhuŋuna peth dhina dhapo Kalo ŋediŋa lai. 5 Abi liji coŋ dire gi liji ganu lina liro Farriisiyiin lina luminyu Kaloŋa, alarnu, Dhuŋun dhiro daruri dilurtedhini, alldhedha amr dildima naamuus gwa Muusa.
Juriya gi Urushaliim
6 A liji lina lukejinu a shiyuuk auradhe liduŋw dilabiŋaijiye gi dhuŋun ibidha. 7 A dina malabiŋaijiye dhuŋuna dhoinyadho, a Buṯrus direlaŋ ŋwulaicinu, Liji lai lina liro limega, nyaŋa liliŋidhi darnu gi ŋwamun ŋwa ro dilaŋ Kalo guthinije ganu dagalo ganu, di Liumam diŋini Dhuŋuna dhina Dhiŋir gi ŋwinyu ŋwiny, aluminyi. 8 A Kalo, gina giliŋidhi dugore, giro shaahid gwegen, ŋwuldhedha Dhigirima dhina Dhiŋir, gwiro ŋinena dhedhijina ko; 9 a gati girujije ganu ram gi dhuŋun dheda no, a gimajuriye dugore dega imaan gwai. 10 Abi ŋinena kworaŋ nyabi idheje Kaloŋa, nyageta loka gi lidom alaŋ la calmiz, lina lati luthi ŋoma di baboŋa lega apai i anaŋa no. 11 Abi anaŋa luminyu darnu niⓐma gwai gwa Kweleny gwina gwan Yasuuⓐ anaŋa laji lagilaŋini, gwiro ŋinena ŋediŋa ko. 12 A liji peth je jigwoiny, aldeŋinaijo Barnaabaŋaije Buulus gwai dina abiŋaijilo dhuŋuna peth dhina dhima Kalo geta ŋiro ŋai ŋina ŋipiŋipa a ŋina ŋathalije lijo galo dir gi Liumam ganu ŋediŋa lai. 13 A dina mal meaje dhuŋuna dhegen, a Yaⓐguub abiŋi, ŋwarnu, Liji lai lina liro limega, deŋinaijinyilo. 14 A Simⓐaan gwimijabiŋaijo darnu akwai Kalo gidhi gi Liumam kwereny, duŋwapai degen lijo dilneye jiriny juŋun. 15 A dhuŋun dha nebiŋa au gi dhuŋun ibidha; gwiro ŋinena ulinuŋwna, 16 A gidon gi dhuŋun ibidha nyi gwaji gwaura, a nyi gwaice gutu ga Daawud manaŋ gina gido; nyalije laribainyu luŋun manaŋ lina lido, nyilgeta manaŋ. 17 Di liji lina lidhainu bupe Kwelenya, a Liumam peth lina luthi jiriny jiny, Kweleny gwarna, gwina gwigeto ŋida ibiŋa peth. 18 Ŋiro ŋuŋun ŋiliŋinu di Kalo ro dina gitinina gidhila. 19 A minoŋ nyi gwarnu alŋa lati lageta dhuŋuna dhina dhibur gi liji alaŋ, lina limauradha di Kalo gi Liumam ganu no. 20 Albi ulijo jawaab, dathil doinya ŋida ŋina ŋiro ŋirle ŋa ŋwoboŋ, a ŋidhir, a ŋidi ŋina ŋathil liji gwurorinyaje, a ŋin. 21 Ro gidhila Muusa gwuthi lijo lina lathabiŋaijo lijo dhuŋuna dhuŋun gi limediina peth, athi liji abiŋaijo dhuŋuna dhuŋun gi majaamiⓐ ŋwamun ŋwa Sabith peth.
Jawaab ja Liumam lina liro Masiiẖiyiin
22 A liji lina lukejinu a shiyuuk a kaniisa peth uminyi dilmutha lijo ram degen ganu alukeje gi Anṯaakiiya Buulus ŋalai Barnaaba gwai; a liji ram ibila lina limalimutha lan Yahuudha gwina gwuthi jiriny jiter jan Baarsaaba, a Siila, lina liro liji lina luthi ŋelenya gi limegen ganu. 23 Alule doi dai degen minoŋ, Liji lina lukejinu a shiyuuk a limega lukejo salaam gi Liumam lina liro limega lina lathije gi Anṯaakiiya a Suuriiya a Kiiliikiiya. 24 Anaŋa limadiŋini darnu liji coŋ lina limatuiya daguri ganu limajikiye dugore dhuŋun dhai dhegen, a limalageje dhuŋuna ganu dhina dho gi dugor ganu dalo, alarnu aram nyaŋa lurtedhini a nya uthejo naamuus nyuni, lina lati labiŋaijanalo no, 25 anaŋa peth luminyu dana mutha lijo ram analukeja dagalo ŋediŋa lai lina luminyanalo lina lan Barnaaba a Buulus, 26 liji ram ibila lina liwulijo lidom legen je gwan jiriny ja Kweleny gwega gwina gwan Yasuuⓐ al Masiiẖ. 27 A minoŋ anaŋa limukeja Yahuudhaŋaije Siila gwai, a ŋediŋa lajabiŋaijo dhuŋuna ibidha dheta dheta ŋwinyu ŋwai ŋwegen. 28 Anaŋa Dhigirim ŋalai dhina Dhiŋir larnu lati lajigetijo dhuŋuna dhina dhinaŋ dhoinyadhanu gi ŋidi ibiŋa ŋina ŋiro daruri no. 29 Athanyabi doinya ŋida ŋina ŋathil dhugijo kaloŋa ga ŋwoboŋ a ŋin a ŋidi ŋina ŋathil liji gwurorinyaje a ŋidhir. Ada nyaŋa limadima lidom lalo gi ŋidi ibiŋa, nyaŋa lapo dhuŋuna dhina dhiŋir. Jil galo liŋir dugore. 30 A ŋediŋa dina malgitini gi dhai, alela gi Anṯaakiiya, a dina malwureje lijo loinyadho liduŋw, allidhedha jawaab. 31 A dina malabiŋaijo jawaab, aliŋir dugore gi dhuŋun dhadhi gathaje uwa. 32 A Yahuudhaŋa Siila gwai, lina liro nebiŋa ko, alabiŋaijo limega dhuŋun dhai dhoinyadho, allibiriye nono. 33 A dina mal je mine ŋwamun ŋwoinyadho, al limega abrico alela audhaijiye gwai galo gi liji lina lukejinu, 34 Abi Siila uminyi dijalo mine. 35 A Buulusŋa Barnaaba gwai je gi Anṯaakiiya liji ŋalai liter ko, alalimiye lijo allabiŋaijo dhuŋuna dha Kweleny.
Guginudhe ganu gwa Buulusŋa Barnaaba gwai
36 A maji ma ŋwamun coŋ erna a Buulus aici Barnaaba nu, Abricije anaurai anela ŋirin gi limega lina lathije gi limediina peth lina labiŋaijanana lijo dhuŋuna dha Kweleny, anal daŋadha lo liŋir a? 37 A Barnaaba ari lodhani Yuuẖannaŋw, gwina gwuthi jiriny jiter jan Margus. 38 Abi Buulus arnu dhuŋun dhati dhiŋir dilodha ŋeduŋw gwina gwigathanije gi Bamfiiliiya, athil lidhi gi ŋiro no. 39 Alorlaijiye ganu alkadhe, albaiyadhe ganu; a Barnaaba odha Margusuŋw, alela Gubrus felluuka gwai. 40 A Buulus mutha Siilaŋw, algwela, al limega geta gi dhai niⓐma gwai gwa Kalo. 41 Ŋwela gi Suuriiya a Kiiliikiiya, athuŋwbiriye kanaayis nono.