Petero ndi Korenelio be
1 Mano aza orivoya Kaisaria ya äzite Korenelio, se orivoya dri'ba kyila'ba Roma'ba ro ro. Kyila'ba se äzite ekye: “Kyila'ba Italia'ba ro.” 2 Nda orivoya mano mätu'ba yi; nda ndi katidri cini ndaro be mätuyi Lu te. Nda ye ŋgaopa kpate amba lidri Yudai ro lemeri'ba ro ri ago ugu Lu mätute 'duro. 3 Tu alo aza si te orivoya oso saa njidriesu ronye kitudiri vosi oko, nda ndre rulofo te. Nda ndre malaika Lu rote ṛo ŋbelero keci zo ya ago atate ndäri ekye: “Korenelio!”
4 Nda ndrevote malaika dri turi si ago atate ekye: “'Desi, e'di ya?”
Malaika zatadrite ekye: “Lu orivoya yai'dwesi ta mätu miro rota ndi ŋgapäṛi se nyabe ozona lemeri'ba ribe, ago te nja tadri miro ozane. 5 Ago yauono mizo lidri azaka Yopa ya mano aza vo se äzi ävuruna te Simona Petero. 6 Nda orivoya ŋgwazi yi 'ba kyiniede'ba se äzite Simona roya, se ka ori gyi'desi kala.” 7 'Dooko malaika oyite, ago Korenelio zi ruindu'bai ritu zo ndaro rote ndi kyila'ba alo aza be, se orivoya mano mätu'ba yi se kabe losi oye ndäri ana. 8 Nda iti tase ka'dobe ana te ànyari ago zo ànya te Yopa ya.
9 Kyenoŋbo kinjo si, ànya te liti ya ago kayite esa loto Yopa lomvo oko, Petero tute kuru zo drî kurusi ya mätune te oso kitudiri ronye. 10 Nda te täbiri ro ago lete ŋga aza onyane; ondro a dri ŋgaonya la'di oko, rulofo a'dote ndäri. 11 Nda ndre vo'buyakuru pirute ago ŋga aza keziikyi vuru andrebe laba oso boŋgo 'desi cuku su be ronye e'bate vuru gyinidri. 12 Koronyai cini beti toto robe orivoya kigye, ŋga lidriidriro ndi arii be. 13 Ago atate ndäri ekye: “Petero, miŋga, mifu ago minya!”
14 Oko Petero atate ekye: “Endaro ko inye, Opi! Manya ŋgase ko wäṛiro kode undiro ko alona la'bi voro.”
15 Atate ndäri kpa to'di ekye: “Ŋgase aza Lu kata tana te wäṛiro mindre ko mikye ko wäṛiro.” 16 Ta ono a'dote perena nätu, ago 'dooko ago äru ŋgase ana te vo'buyakuru ya. 17 Petero dri wiriwiriro takaci rulofo ono ro tana ro oko, lidri se Korenelio kezobe ana niyi zo Simona rote, ago ànya dri edrevoya dereŋwa kala. 18 Ànya ziyi läzi te ago ejiyitate ekye: “Inye'do ŋgwazi aza gibe noŋwa se ävuruna Simona Petero ya?”
19 Petero kadri ugu ruutri takaci rulofo ono ro unine oko, Tori atate ekye: “Simona! Lidri nätu orivoya noŋwa kayi ugu mi uṛi. 20 Ka'do inye miŋga ago mitwe vuru, ago nyeleye ko oyivoya ànya yibe, tana mezo ànya ni.” 21 Ago Petero twete vuru ago atate lidri kai ri ekye: “Ma ni mano se nyàbe ugu uṛina owo. Nyikyite etaya?”
22 Ànya zayitadrite ekye: “Korenelio dri'ba kyila'ba ro ezo ama ni. Nda orivoya mano kado yi se ka Lu mätu ago lidri cini Yudai ro royi nda tawi. Malaika Lu ro ititate ndäri mi ejine ikyine zo ndaro ya, tana nda keri tase nyabe atana robe.” 23 Petero eji lidri kai te ecine zo ya, ago 'ba ànya te u'dune lau ŋgäkyi ana si.
Kyenonosi oko nda ŋgate ago oyite ànya yibe; ago rukä taoma'bai ro ni Yopa yasi oyiyite tro nda be. 24 Tu kinjo si oko nda esate Kaisaria ya, Korenelio rite ugu nda kotene, troalo 'didiri be ndi bereazii se loto nda kejibe iyi yibe. 25 Ago Petero kate ezi eci oko, Korenelio utudri ndaro te, 'dete nda pa, ago ändite vuru nda kandra. 26 Oko Petero 'ba nda te oŋgane kuru. Nda atate ekye: “Miŋga kuru, ma andivo toto lidri yi.” 27 Petero ugu atate Korenelio be ago nda kocite zo ya oko, nda usu lidri amba otokalate lau. 28 Nda atate ànyari ekye: “Ami andivo mini ṛote kado ota mätu ro Yudai ro le ko mano aza Yuda ro ri ikyine kode rudro'bene atrai be. Oko Lu ka'da tate märi ekye beṛo ko märi lidri aza uzine ko wäṛiro kode undiro. 29 Ago ondro nyezo lazo te mavo oko, mikyite kalaogaako. Ka'do inye ma mi eji, mizo lazo te ma vo etaya?”
30 Korenelio atate ekye: “Te orivoya oso saa ono ronye u'duna lävute su 'dooko ma mätuvoya zo maro ya saa njidriesu si kitudiri vosi. Ndriŋwa oko mano aza so boŋgo läguläguro edrete mamile, 31 ago atate ekye: ‘Korenelio! Lu eri mätu miro te ago nda ndre ŋgapäṛi se nyabe ozona lemeri'bai rite. 32 Mizo 'diaza Yopa ya mano aza se äzite Simona Petero vo. Nda orivoya ŋgwazi yi 'ba Simona kyiniede'ba roya, se ka ori gyi'desi kala.’ 33 Ago ta'doro mazo lazo te mi vo dori, ago miyete kado para tana nyikyite. Yauono ama cini orivoya noŋwa Lu kandra, tase Opi kemba mi be atane 'do erine.”
Ata Petero ro
34 Petero eto atate ekye: “Yauono mänite anjioko ṛo orivoya endaro Lu gyele 'diaza ko. 35 'Dise kabe nda mätu ago ka tase ŋgye oyena nda letadrina ndi, nda ka'do ca tu'de to aza yi ta aza i'do. 36 Mini lazo se Lu kezobe lidri Yisaraele ro ri tana te, ugu Lazokado taliatokpe ro opena Yesu Kristo si, nda orivoya Opi 'dicini ro. 37 Mini tase 'desi ka'dobe wari Yisaraele ro yasi tana te, eto ṛoni Galilaya ya tuse Yoane pe lazo bapatisi robe vosi. 38 Mini ta Yesu Nazareta ro ṛote ndi tase Lu eda Tori Alokado te nda dri ndi mbara be. Nda oyite vocini yasi, ugu takado oyebe ago ugu 'dise cini mbara Kicu'ba ro zele edete, tana Lu orivoya tro nda be. 39 Ama orivoya tazevoedre'bai ŋgase cini nda koyebe wari Yisaraele roya ndi Yerusalema ya be ro. 'Dooko ànya fuyi nda te nda oto si taka dri. 40 Oko Lu eŋga nda teni avo yasi u'du nina si ago 'ba nda te ruka'dane, 41 ko 'dicini ri, oko toto tazevoedre'bai se Lu njibe iyi ri, anjioko orivoya ämäri, se nya ŋga te ago mvu ŋga te nda be efo ndaro ni avo yasi vosi. 42 Ago nda ta ama te lazokado opene lidri ri ago tazevoedrene anjioko nda orivoya ni 'dise Lu ka'date vureope'ba ro 'dise lidriidri ro ndi se kodrabe ana be. 43 Nebii cini itiyi ta ndaro te, uguyi atate ekye 'dicini se kabe taoma nda ya e'bena 'da ta takozi ndaro rota mbara ävuru ndaro rosi.”
Atrai Usuyi Tori Alokado te
44 Ondro Petero dri ugu atavoya oko, Tori Alokado ikyite vuru ànya se cini kayibe lazo ndaro erina ana dri. 45 Taoma'bai Yudai ro se kikyiyibe ni Yopa yasi Petero be kai laroyite tana Lu eda ŋgapäṛi ndaro Tori Alokado ro kpate Atrai dri. 46 Tana ànya eriyi te ànya kayi ugu ata kala to si ago ànya kayi ugu 'desi Lu ro räṛuna. Petero atate ṛeṛe ekye: 47 “Lidri kwoi usuyi Tori Alokado kpate oso ma'dobe sina ronye. Ka'do inye 'diaza unina gi'da ànya lagane bapatisi ako gyi si ya?” 48 Ago nda ta ànya te a'done bapatisi be ävuru Yesu Kristo roya. 'Dooko ànya ejiyi nda te orine ànya yibe u'duna fere.
Buṯrusŋa Karniiliyuus gwai
1 A kwiji gweta je gi Ges̱ariiya gwan Karniiliyuus, gwina gwiro zabith gwa orṯa ina yan orṯa ya Iṯaaliiya, 2 gwiro kwiji gwiŋir, athil dhenya Kaloŋa liji lai la dunu gwuŋun peth, athuŋw dhedha lijo ŋida ŋoinyadho tur, athuŋw abiŋaijo Kaloŋa ŋwamun peth. 3 A ŋwaŋa galo momaŋ dhuŋuna dhina dhiro ŋinena dhiŋidi gi saaⓐa jaro ŋinena thiril kera galo malaak gwa Kalo duni dugun ŋwaicinu, Karniiliyuus gwai. 4 A dina tejuŋw je a ŋidheny uni dugun; ŋwarnu, Kweleny gwai, aŋ gwiro? Ŋwubaicinu, Abiŋaije Kaloŋa gwuŋa a dhuŋun dhina dhuthaŋa dhadhi dhedha lijo ŋida tur dhimalidha gi je ganu ja Kalo a dhaŋidhanuŋw. 5 A ŋinena ukejo lijo gi Yaafa durnia gweta gwina gwan Simⓐaan gwina gwuthi jiriny jiter jan Buṯrus; 6 gwo gwijil galo Simⓐaan gwai gwina gwathapai ŋiro ŋadhideye jurna, gwina gwuthi duna kimumu nono ga baẖr, a ŋeda gwaji gwaŋaŋajo aŋ gwina gwiŋir daŋa apai. 7 A dina ma malaak ela gwina gwabiŋaijo Karniiliyuusuŋw, a Karniiliyuus urnie jadham juŋun ram ja dunu, a ejigur yeta ina iŋir ya ejigur ina yathupijo ŋiro gigina; 8 ŋwulabiŋaijo dhuŋuna ibidha peth, ŋwulukeje gi Yaafa.
9 A bigunu, dina idhilo gi dhai dina maljaijo mediina githo, a Buṯrus alo gi dhoda alaŋ dha dunu duŋwabiŋaijo Kaloŋa, saaⓐa jiro ŋinena die‐a‐ram kaŋin ganu. 10 A jamu eny ganu gwuleny ŋwari gweny; abi dina malgitijo ŋida momaŋ ŋa dheny, ŋwuthi gimirala gi je ganu juŋun, 11 ŋwaŋa Sama diŋeadhini ganu, a kwoŋ gweta ula dugun, gwiro ŋinena malaaya gwina gwipa, gwigukinu gi ŋwubil kworoŋo, ŋwuludha kwiyaŋ. 12 An dhola je ganu peth dha gidhila, a owaŋ, a ŋidi ŋina ŋathelila galo nyari nyai kwiyaŋ, a nyira nya Sama. 13 A ŋwal ula dugun alaicinu, Buṯrus gwai, diro; dhugo, a ŋeny. 14 Abi Buṯrus arnu, Oo, Kweleny gwai, nyi gwati gweny kwoiny gwetipo gwina gwati gwiŋir deny i gwina gwiro ŋirle gatur no. 15 A ŋwal ula dugun manaŋ ŋwamun ganu ram ŋwarnu, Ŋidi ŋina ŋijuriyilo Kalo, athaŋa arnu ŋiro ŋirle no. 16 An dhuŋun ibidha je ŋwamun ganu thiril dhiro minoŋ, a kwoŋ ibigwa alo gi Sama manaŋ.
17 A dina alidhi Buṯrus galo dir gi gwidom gwuŋun ŋwarnu dhuŋun dhiro dhaŋ dha dhuŋun ibidha dhina dhiro ŋinena dhiŋidi dhina dhaŋudhiny, a liji lina lukejilo Karniiliyuus othaije lijo galo dunu gwai gwa Simⓐaan, aldhuna kour, 18 alurnie, alothaije galo alarnu, Simⓐaan gwina gwan Buṯrus gwathije mina a? 19 A dina jo Buṯrus direye je galo gi dhuŋun dha dhuŋun dhina dhiro ŋinena dhiŋidi dhina dhaŋinu dugun, a Dhigirim aicinu, Aŋadhi, liji thiril lo libupaŋa. 20 Abi diro ŋule, nyalela, athaŋa dhenyo gi ŋidi ŋeda no; lukejinyilo. 21 A Buṯrus ule gi liji lina lukejilo Karniiliyuus dugun; ŋwulaici, Nyi gwiro gwina gwibupanya; dhuŋun dhiro dhaŋ dhina dhiludhanyana? 22 Alaicinu, Karniiliyuus gwina gwiro zabith, gwina gwiro kwiji gwiŋir gwina gwathidhenya Kaloŋa, gwina gwuthi shahaada gwina gwiŋir gi liji peth lina liro Yahuud, gwabiŋaijo Kalo malaak gwai gwina gwiŋir didirel daŋa odhadha dunu dugun, duŋwdiŋini dhuŋuna duguŋa. 23 Ŋwulodhadha kiru, ŋwulgeta ŋirin. A bigunu allela Buṯrus ŋalai, a liji coŋ gi limegen lina lathije gi Yaafa aligwudhie. 24 A bigunu gweda aluni gi Ges̱ariiya, albi Karniiliyuus dhunijo, ŋwurnie lijo luŋun a limedhigen a liji lina lathil lai jaijiye galo liduŋw. 25 A dina ma Buṯrus uni, albudhe Karniiliyuus gwai, a Karniiliyuus ide ŋwora ganu dugun, ŋworthadha. 26 Abi Buṯrus direjalaŋ, ŋwaici, Diro; nyi ko gwiro kwiji. 27 A dina muŋw uni alje dilgwai abiŋi, ŋwubuje lijo loinyadho lauradho liduŋw; 28 ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa liliŋidhi darnu dhuŋun dhati dhaudhi gi dhuŋun dha naamuus di kwiji gwina gwiro Yahuudi dilaicaijiye liduŋw kwiji gwai gwa gabiila giter i duŋwela dugun no; abi nyi Kalo gaŋajiny darnu nyi gwati gwarnu kwiji gweda gwiro kwiji dogo i gwiro ŋirle no. 29 Gi dhuŋun ibidha nyi gwimila, athinyi doinyo no dina urniinyilo. A nyi gwa gwothaijaje galo nyaŋa lurnaijiny aŋa? 30 Abi Karniiliyuus aicinu, Ŋwamun ŋwiro kworoŋo dina jiny galo jamu di gi saaⓐa ibija; a gi saaⓐa jina jiro thiril nyi gwijo dabiŋaijo Kaloŋa gi dunu gwiny, a kwiji dhuna gi je ganu jiny gwina gwigeno ciraŋa jina jaro gumgum. 31 Ŋwarnu, Karniiliyuus, abiŋaije Kaloŋa gwuŋa gwimadiŋinini, a dhuŋun dhina dhuthaŋa dhadhi dhedha lijo ŋida tur dhimaŋidhanini gi je ganu ja Kalo. 32 Ukejo lijo gi Yaafa durnia Simⓐaanuŋw, gwina gwuthi jiriny jiter jan Buṯrus; gwina gwo gi dunu gwa Simⓐaan gwina gwathije kimuma nono ga baẖr; a maji ma ŋeda ila, gwaŋa abiŋaijo. 33 Nyin ukedheja lijo ganu babraŋ duguŋa; a ŋa gwimapai dhuŋuna dhina dhiŋir ŋinena maŋa ila. A ŋinena anaŋa peth lo mina gi je ganu ja Kalo, dana diŋini dhuŋuna peth dhina dhabiŋaijaŋadhai Kalo.
Dhuŋun dhina dhabiŋu Buṯrus
34 A Buṯrus igiye ŋwinyu ŋwuŋun ŋwarnu, Titiganu nyi gwiliŋidhi darnu Kalo gati gathuminyuni kwijo gweta gi kwiji gwiter no, 35 Abi gi liji peth gweta gwina gwathidhenya ŋeduŋw, athuŋw apai dhuŋuna dhina dhiŋir, gwuminyinu dugun. 36 Dhuŋun dhina dhukejo Kalo gi keleŋa ga Israayiil, dhina dhabiŋuŋw audhaijiye gwai galo Yasuuⓐ al Masiiẖ gwai (ŋeda gwiro Kweleny gwa ŋidi peth), 37 nyaŋa liliŋidhi dhuŋuna ibidha dhina dhabiŋinu gi Yahuudiiya peth dhina dhijo kwerkwereny gi Jaliil gidon gi dhuŋun dha maⓐmuudiiya dhina dhabiŋudhai Yuuẖanna; 38 darnu akwai Kalo gibulujo Yasuuⓐuŋw gwa Naas̱ira Dhigirima nono dhina Dhiŋir a ŋoma, gwina gwathelila galo ŋwapai ŋiro ŋina ŋiŋir, a ŋwiŋiriye lijo nono peth lina luthina Ibliis ŋelenya alaŋ, ŋinena jilo Kalo gai. 39 A anaŋa liro shuhuud gi dhuŋun peth dhina dhapuŋw gi ŋwen ŋwa Yahuudiiya a gi Urushaliim; gwina gwirinyiilo ko alalije gi lure alaŋ lina limaliganu; 40 ŋeda gwima Kalo direye gi lamun lina liro nimra thiril, ŋwabrico duŋw aŋini momaŋ. 41 Abi gwati gwaŋinu gi liji peth no, ŋwubaŋinijo lijo lina liro shuhuud lina luthinilo Kalo ganu kwereny daguri, anaŋa lina gwithanalai a analiye dina maji muŋw dire dai gi liji ganu lina laio. 42 A jabiŋaijo danabiŋaijo lijo, anaro shuhuud darnu ŋeda gwiro gwina gwigitinu di Kalo duŋwuro gadhi dakimiye lijo lina limidho a lina laio. 43 A nebiŋa peth liro shuhuud gwuŋun, darnu liji peth gweta gweta gwina gwuminyu ŋeduŋw gwapai dhudhanuŋw ganu gwa ŋidi ŋina ŋike jiriny jai juŋun.
Liumam lapo Dhigirima dhina Dhiŋir alⓐamidhini
44 A dina jo Buṯrus dabiŋi dhuŋuna ibidha, a Dhigirim dhina Dhiŋir ula gi liji alaŋ peth lina lidiŋinu dhuŋuna. 45 A ŋediŋa alo galo dir lina luminyu lina liro la liji lina lurtedhinu a peth lina lidhi Buṯrus ŋalai, ŋinena ma dhedha tur gwa Dhigirim dhina Dhiŋir buludhe gi Liumam alaŋ ko. 46 Ŋinena diŋinilo dilabiŋi diŋila dai, alorthadha Kaloŋa. A gi dhuŋun ibidha al Buṯrus aicinu, 47 kwiji gweda gwuthi ŋoma gwadoinya ŋau ŋai dathi liji ibila apo maⓐmuudiiya, lina limapai Dhigirima dhina Dhiŋir gwiro ŋinena apanana ko a? 48 Ŋwuldhedha amr dilⓐamidhini gi jiriny ja Kweleny. Alothaije galo dilli jalo ŋwamun coŋ.