Paulo ndi Lazo'bai Kowe'bai ro be
1 Male ämiri yaiŋgyine ma be, ondro ma'do gica fere amama ro owo. Rägu nyìŋgyi mabe! 2 Ma yaoko be ta amiro ta, kpa oso Lu ronye; nyàlaba orivoya oso ŋgutikodroŋwa wäṛiro ma'ba ta be ogyene mano alodi aza ri ronye, se ni Kristo andivona. 3 Ma orivoya turi ro tana tauni drî amiro ro enjina 'da ago nye'bena taoma 'da ndi ŋgalu wäṛiro amiro ndra Kristo ri be, kpa oso odo Awa be tauni ini ro koweoga rosi ronye. 4 Tana nyà 'diaza se kabe ikyi amire ago kabe Yesu to ope 'do uru yai'dwesi, ko se màpe be 'do; ago miru tori ndi lazo se orivoya cu to ni Tori ndi lazo se nyùsube ni ama resi ri ono te!
5 Musu tavo kote makye ma orivoya vuru tipari ni ànya se äzite “lazo'bai” amiro ana ri! 6 Kode mäni ata ca ko kadoro oko, ma ko tauni ako, mà'ba ta ono ṛote ŋbelero ämiri tu cini si, ago ṛo ta cini yasi.
7 Märu ŋga aza kote ni ami rigyesi tuse mape Lazokado Lu ro be ämiri si, mologo andivo maro te vuru tana ma'ba ami robe ndra. Inye'do mayete koziro ya? 8 Tuse mabe ugu losi oye ami lako si, känisa azaka ozoyi päläti ni märi. Mugu ànya oco te ŋgaopa usu si ni ànya resi tana mapa ami robe. 9 Ago tuse mabe ami yibe si mokwo ami kote ta ŋgaopa rota tuse male parata te si; ädrupii se ikyiyite ni Makedonia yasi eziyi ŋgase cini malebe te. Oso tuse kälävube si ronye, ago kpa tu mileya ya ma'dona ko alona ŋgaläŋgyi ro ämiri! 10 Taŋgye Kristo ro maya si, ma tao'ba anjioko driuŋgyi maro ono o'bane a'done titiro i'do vo cini Akaya ro yasi. 11 Inye'do ma ta ono atana tana mulu ami ko ya? Lu ni ndi mulu ami!
12 Tase mabe ugu oyena yauono muguna ndi oyena, tana “lazo'bai” se azaka kai lagaza, ni a'dovoya ta azaka be ugu driuŋgyiza, ago ukyi uguyi ata 'da ekye ànya kayi losi gialo màbe oyena ono oyena. 13 Màno kai ko orivoya lazo'bai ŋgye yi, ànya orivoya lazo'bai kowe'bai, se kayi koweoga ta losi oye ànyaro rota, ago kayi andivo ànyaro tozana a'done oso lazo'bai ŋgye Kristo ro ronye. 14 A'do ko talaro ro! Ca Satani andivo unina ndi andivo ndaro tozane landrene oso malaika ŋgaeyi ro ronye! 15 Ruindu'bai ndaro kotozayi andivo ànyaro ca landrene oso ruindu'bai taŋgye ro ronye 'do ko ta amba yi. Äduro ànya usuna päläti taoye ànyaro ro 'da.
Rueza Paulo ro oso Lazo'ba ronye
16 Medelena kpa to'di beṛo ko 'diaza ri tavousune ekye ma amama yi. Oko ondro nyusu ndi inye, dia miru ma oso 'di amama ronye, tana ma'do robe driuŋgyi fere be. 17 Tase mabe ugu atana yauono ko tase Opi kolena märi atane owo; ta anya gi driuŋgyi ro ono ta, endaro ma ugu ata oso 'di amama ronye. 18 Oko 'di amba azaka orivoya ka driuŋgyi toto ta a'do lidri rota, mayena kpa inye. 19 Ami andivo orivoya tavouni amba be, ago nyiŋgyi ya kpate yai'dwesi ta 'di amama ro rota. 20 Nyìŋgyi ya te 'dise kabe ami oye iyeäṛi ronye be kode kabe ami odo kode kabe ami lodi miomba si kode kabe voondre ndra ami drisi kode kabe militi amiro o'bi be. 21 Ma orivoya driupiro ta ono ata voya, oko ama orivoya turi ro ŋga kai oyene.
Oko ondro 'diaza kolete driuŋgyine ta ŋga aza rota, ma ugu ata oso 'di amama ro ronye, ma'dona kpa driupiako oso 'do ronye. 22 Inye'do ànya orivoya Ebere'bai ya? Ma kpa inye. Inye'do ànya orivoya Yisaraele'bai ya? Ma kpa inye. Inye'do ànya orivoya zelevoi Abarayama roya? Ma kpa inye. 23 Inye'do ànya orivoya ruindu'bai Kristo ro ya? Ma ata oso 'di ŋgäbä ro ronye, oko ma orivoya ruindu'ba kadopara yi ndrani ànyari! Maye losi te amba ndra, avo ma te kamba ya perena amba, a'bi ma te co'da si amba ndra, ago ondroalo ma'dote ti odrane. 24 Perena nji drikaca'bai Yudai ro 'bi yi ma te co'da si 'butenätu fonjidriesu. 25 Perena nätu drikaca'bai Roma'bai ro 'biyi ma te co'da si, ago perena alo avo ma te kuni si. Perena nätu toŋbo se mabe udi sina tisite gyi ya, ago tu alo si marite saa 'buteritu fosu gyi ya. 26 Aba amba maro ya ma'dote rriti ya ni gyitändri ri ago ni ŋgatopa'bai ri, rriti ya ni Yudai azi ri ago ni Atrai ri, rriti a'dote 'bakicii yasi, rriti vocowa yasi, rriti gyi'desii drisi, ago rriti ni bereazii miodo'bai ro ri. 27 Losi ndi rriti be a'dote; ondoalo marite u'duako; ma'dote täbiri ro ndi gyilu be, ondoalo ma'dote ŋgaonya ako amba, vooriro, ndi boŋgo be ako. 28 Ago ŋga azaka tana eṛo ako, ma orivoya tu cini si ŋgaläŋgyi zele milo'be be ta känisa cini rota. 29 Ondro 'diaza orivoya mbaraako, musu ma kpa mbaraako, ondro 'diaza olocite takozi ya, ya maro te orivoya twi milo'be be.
30 Ondro ka'do be märi driuŋgyine, mäŋgyina drî ta ŋgase kabe mbaraako maro ka'da ta ayani. 31 Lu ago Täpi Opi Yesu ro, räṛu ka'do ävuru ndaro ri äduako, nite anjioko maga kowe ko. 32 Tuse mabe orivoya Damaseka ya wari'ba se 'Bädri'ba Aretasa zele nda 'ba vookwa'bai te dereŋwa 'bakici ro kalasi ma urune. 33 Oko e'ba ma te vuru koṛiga si piṛi tiṛi ro yasi, ago mapavote ni ndäri.
Dhuŋun dhina dhuthuŋw dhina dhiŋir ŋinena ruiuŋw gweta gwina gwukejinu
1 Nyi gwibupo danya mutha dugore gwan ŋirila ŋiny ŋitiny; abi nyaŋa muthul dugore gwan nyi. 2 Nyi gwuthi kuŋw dhugore gwan nyaŋa ke gwai dhugore gwina gwidhi di Kalo; ŋinena majagiye kwoma gwetipo, dinyi dhedha al Masiiẖuŋw lutara lina lijuro. 3 Abi nyi gwidhenyo, gwiro ŋinena ukinejina dhuma Hauwaŋw ganu ŋwujimi ŋai ŋuŋun, a minoŋ nyaŋa lakiye ŋadigirenya ŋalo gi dhuŋun dhina dhiŋir dhina dho gi al Masiiẖ. 4 Abi ada gweta gwimila ŋwabiŋaijo lijo gwan Yasuuⓐ gwiter gwina gwati gwalimiyanagwai no, i ada nyaŋa limapai dhigirima dhiter dhina dhati dhapanya kwereny no, i dhuŋun dha Dhuŋun dhina Dhiŋir dhiter dhina dhati dhuminyanya kwereny no, a gwiŋir ada nyaŋa limaje dimutha dugore di dhuŋun ibidha. 5 Nyi gwadhuredhini darnu nyi gwati gwamiratho ŋida ŋeda gi dhuŋun dhina dhathi liji lina lukejinu apai dhina dhiŋiranu no. 6 Abi ada nyi gwati gwimaro gwortho gi dhuŋun dha dhabiŋi no, abi gi dhuŋun dha liŋa nyi gwati gwamiratho no; abi gi ŋidi peth anaŋa limajaŋajo dhuŋuna ibidha momaŋ gi je ganu ja liji peth. 7 Nyi gwapo ŋida ŋina ŋike ŋinena rujiny gwidom gwiny gwitiny danyaro lipilipa nyaŋa gi dhuŋun dha Kalo, ŋinena abiŋaijaje Dhuŋuna dhina Dhiŋir dha Kalo tur a? 8 Nyi gwapo ŋida ŋa kanaayis giter ŋwuramai, dina minyi apai maaẖiiya degen gwan ŋiro ŋalo. 9 A dina jiny dagalo ganu nyuthi amirathuŋw, nyi gwati gwigeto dhuŋuna dhina dhinaŋ kwiji gweda no, ŋinena minyi buje dhuŋuna dhina dhamiratho diginy di limega lina limila gi Makiduuniya. A gi ŋidi peth nyi gwidimii gwidom gwiny athinyi geto dhuŋuna dhina dhinaŋ dagalo no, a gwuthi ŋoma dinyi dima. 10 Dhuŋun dha al Masiiẖ dhina dhiro titiganu dho diginy, dathi are ŋamilai ibigwa ekajinu diginy gi ŋwen peth ŋwa Akhaaya no. 11 Kworaŋ? Ŋinena athajuminyu na? Kalo giliŋidhi. 12 Abi dhuŋun dhina dhapiny, dhinyapai, dinyi uru lamun lina liŋir la ŋediŋa lina libupo lamun lina liŋir dibujini gwiro ŋinena alŋa ko gi dhuŋun dhina dhathildhai are ŋamilai. 13 Ŋinena ro liji ibila liji lina lukejinu lina liro lidhuŋun, lina lathapai ŋiro dhuŋun dhai dhina dhiro ŋidhuŋun, athilupeye ŋiremina ganu gi dhuŋun dhina dhuthilo, athil ro ŋinena liji lina lukejinu la al Masiiẖ. 14 A dhuŋun ibidha dhati dhalije lijo galo dir no; ŋinena athi Sheṯaan upeye ŋiremina ganu kwidom gwuŋun ŋwuro ŋinena malaak gwa fure. 15 A minoŋ dhuŋun ibidha dhati dhinaŋ no ada jadham juŋun jimathupeye ŋiremina ganu ŋegen alro ŋinena jadham ja dhuŋun dhina dhiŋir. Dhuŋun dhegen dhina dhimirudhi dhina dhaji dhalapai dharo ŋinena ŋiro ŋina ŋapillo.
Dhuŋun dha Buulus dhiŋiranu gi dhuŋun dha liji lina likiilo ŋeda ŋalai
16 Nyi gwaro ko nu athi kwiji gweda arnu nyi gwiro girila no; abi ada dhuŋun dhimaje dhiter, uminyinyilo piny ada nyi gwimaro girila, dinyi are ŋamilai nyi ko gwitiny. 17 Dhuŋun dhina dhathinyidhai abiŋi, dhati dhathinyi abiŋi dhiro ŋinena dhuŋun dhina dhibupo Kweleny no, abi dhathiro ŋinena dha ŋirila ŋiny gi uminyi gwina gwuthiny gwa are ŋamilai ibigwa. 18 Ŋinena athi liji loinyadho are ŋamilai gi dhuŋun dha aŋinu, a nyi ko gware ŋamilai. 19 Nyaŋa liŋir dugore ŋinena muthanya dugore gi dhuŋun dha liji lina liro jirila, a minoŋ nyaŋa liro liji lina luthi ŋadigirenya ŋina ŋibebra. 20 Ŋinena athanya mutha dugore ada gweta gwimajiruje jine, i ada gweta gwimajenya, i ada gweta gwimajapa ŋida, i ada gweta gwimaruje gwidom gwuŋa gwipa, i ada gweta gwimajimiri gi nyirel ganu nyalo.
Buulus gwijo kalo gitigiter gina guthi dhuŋuna dhina dhibur, ŋwubuje dhuŋuna dhina dhojimaŋ
21 Abi gi dhuŋun dha dhugor dhiny dhina dhuthi dhara nyi gwarnu akwai anaŋa lijo limulo nono. Abi gi dhuŋun dheda dhina dhathidhai kwiji gweda re ganu, (nyi gwabiŋu gi ŋirila ŋiny,) a nyi ko gwire ganu. 22 Liji ibila liro Ⓐibraaniyiin a? Nyi ko gwiro Ⓐibraani. Liji ibila liro Israayiiliyiin a? Nyi ko gwiro Gwiisraayiil. Liji ibila liro ŋwulaŋ ŋwa Ibraahiim a? Nyi ko gwiro lulaŋ la Ibraahiim. 23 Liji ibila liro jadham ja al Masiiẖ a? (Nyi gwabiŋu gwiro ŋinena gweta gwina gwati gwuthi ŋadigirenya ŋina ŋiŋir no) a nyi gwiro gweta gwina gwiŋiranu. Gi dhuŋun dha ŋiro ŋina ŋibur dhiminyapai gwoinyadhanu, a gi dhuŋun dha pini nyi gwipinu gwoinyadhanu gwuleny, a gi dhuŋun dha sujuun nyi gwijo gi sijn ŋwamun ŋwoinyadho, a gi dhuŋun dha dhai nyi gwijina ŋwamun ŋwoinyadho. 24 Gi liji lina liro Yahuud ŋwamun ganu thudhina nyi gwupinu laical lai ŋwamun ganu dure‐ram illa lamun letipo. 25 A ŋwamun ganu thiril nyi gwipinu lura lai, a lamun leta nyi gwucinu nyol nyai, a ŋwamun ganu thiril nyi gwijo gi felluuka ganu a felluuka ke, a nyi gwijo ŋau alaŋ ŋina ŋolaŋ ganu gigilo a ninaŋin. 26 A gi dhuŋun dha safariiya nyi gwidhi ŋwamun ŋwoinyadho, a gi dhuŋun dha kalo gina guthi dhuŋuna dhina dhibur nyi gwijo dibirtha doinyadho dina doinyadho ŋau, a gi dhuŋun dha kalo gina guthi dhuŋuna dhina dhibur nyi gwibujo luramai, a gi dhuŋun dha kalo gina guthi dhuŋuna dhina dhibur nyi gwibujo dhuŋuna dhina dhojimaŋ gi liji la len liny, a gi dhuŋun dha kalo gina gibur nyi gwibujo dhuŋuna dhina dhojimaŋ gi liji lina liro liumam, a gi dhuŋun dha kalo gina guthi dhuŋuna dhina dhibur nyi gwibujo dhuŋuna dhina dhojimaŋ gi liji la mediina, a gi dhuŋun dha kalo gina guthi dhuŋuna dhina dhibur nyi gwibujo dhuŋuna dhina dhojimaŋ gi leba, a gi dhuŋun dha kalo gina guthi dhuŋuna dhina dhibur nyi gwibujo dhuŋuna dhina dhojimaŋ gi baẖr, a gi dhuŋun dha kalo gina guthi dhuŋuna dhina dhibur nyi gwibujo dhuŋuna dhina dhojimaŋ gi limega ganu lina liro lidhuŋun; 27 a gi dhuŋun dha ŋiro ŋina ŋibur a gi dhuŋun dha ŋiro ŋina ŋuthi dhuŋuna dhina dhibur nyi gwijo galo je jai ŋwamun ŋwoinyadho, a gi dhuŋun dha jamu nyije galo jamu a gi dhuŋun dha odha nyije galo odha, a gi dhuŋun dha dhijalo jamu nyijalo jamu ŋwamun ganu ŋwoinyadho, a gi dhuŋun dha lamun lina lijilo nyije kalo gina gijilo gwati gwuthi ciraŋa no. 28 A gi dhuŋun dha ŋidi ŋiter ŋina ŋati ŋimaŋini no, dhuŋun dho dhina dhathinyi urejo galo ŋwamun peth, dhuŋun dha dhirijo kanaayis peth je galo. 29 Ei gwiro gwina gwimulo nono? athinyibi mulo nono nyi ko no. Ei gwiro gwina gwadikejini? athinyibi dununu iga yai gi dhugor dhiny no. 30 Ada dhuŋun dhimiŋir dare ŋamilai, a nyi gwuthi ŋoma dare ŋamilai gi ŋidi ŋina ŋuthi dhuŋuna dhan mule nono gwiny. 31 Kalo gina giro Babo gwa Kweleny gwega gwina gwan Yasuuⓐ al Masiiẖ, gina guthi baraka gwortal, giliŋidhi darnu nyi gwati gwiguthi ŋidhuŋinaŋa no. 32 Gi Dimishga mudiir gwina gwitinyunu gi malik gwina gwan H̱aarith gwethadho mediina gwa liji la Dimishga, ŋwubupe diny mutha, 33 nyibi ulejina galo gi shabbaak guffa gai kwaribainy alaŋ, nyabire gi dhoi ganu dhuŋun.