Ŋgapäṛi ni Tori resi
1 Ŋgalu orivoya ni se ämäri ruutrine tana ro owo. Mì'ba ya amiro ŋgapäṛi Tori rota, para ndrana ŋgapäṛi ugu lazo Lu ro opero. 2 Nda se kabe kala to ata ka ko ata azii ri oko Lu ri, tana 'diaza eri ta ndaro ko. Nda ka ugu ta dämbidämbi taŋgyero atana mbara Tori rosi. 3 Oko nda se kabe lazo Lu ro ope ka ata lidri ri ago ka ànya opa, ago ka agoago ozo, ndi tai'dwero be ànyari. 4 Nda se kabe ata kala to si ka toto andivo ndaro opana, oko nda se kabe taope ka känisa cini Lu ro opana.
5 Male ndi ami cini ri kala to atane; oko ndrana male ämiri a'done ŋgapäṛi ugu lazo Lu ro opero be. Tana 'dise kabe lazo Lu ro opena kadona orivoya ndrani nda se kabe kala to ata ri, e'be gialo 'diaza orivoya loto se unina ndi tase nda kabe atana tazevona edrene, tana apa känisa Lu ro robe. 6 Ago ondro mikyite amire oko, ädrupii maro, mayena ami kado eŋwanye ondro mata gwo ämiri kala to siya? Mayena ami giṛiŋwana ko kado, e'be gialo mezina rulofo aza ni Lu resi ndi tauni aza be kode lazo ni Lu resi be kode ŋgaemba aza be lutu.
7 Miru ŋga azaka loŋgo oŋgoro adriako oso toro'ba kode kudi ronye te, inye'do 'diaza unina uwi o'binaro kode ovona ro eŋwanye e'be gialo uwi ovona ro ago o'bina ro yasi ya? 8 Ago ka'do ondro mano se kabe cekuṛe ovo kovo ovona läzi uzi ro ko kadoro, a'di ederuna ni kyila ta ya? 9 Kpa oso inye, a'di unina tase nyabe ugu tana atana ni ondro ka'do lazo se mipebe kala to si ka'do ko ŋbelero ya? Ata miro pereruna ṛo oli ya! 10 Kala toto amba orivoya 'bädri ya, caoko aza alo ànyaro ko teinye takaci ako. 11 Oko ondro kala se abe atana mäni takacina ko, 'dise kabe atana a'dona ṛo atra ro märi ago ma'dona ṛo atra ro ndäri. 12 Oko oso ami ṛote nja mio'ba be ŋgapäṛi Tori rota ono ronye, beṛo ämäri ojone ndrani ŋga cini drisi a'done ŋgapäṛi se kabe känisa o'ba ombane 'do be ndra.
13 Ka'do inye 'dise kabe ata kala to si, beṛo mätune ta ŋgapäṛi rota tase nda kabe tana atana tazevona edreza. 14 Tana ondro ma mätu oye liti ono yasi, tori maro ka mätu oye endaro, oko tauni drî maro ro usu ta ko kigye. 15 'Dooko beṛo märi e'di oyene ya? Märi mätune tori maro si, oko kpa märi mätune tauni drî maro rosi, märi loŋgo oŋgone tori maro si, oko kpa märi loŋgo oŋgone tauni drî maro rosi. 16 Ondro nyà aro'boya ozo Lu ri toto tori si, 'diawi se orivoya vo kalakoto roya unina mätu miro aro'boya oyero “Amen” na oyene eŋwanye ya? Nda ni tase nyabe ugu atana ko. 17 Endaro, mätu miro aro'boya oyero Lu ri ka'do gica kado oko, ye ŋgaopa aza kote alona 'di kinjo 'do ri.
18 Maye aro'boya Lu ri tana ma kala to ata ndrani ami drisi. 19 Oko kalakoto känisa roya malena ata nji se äni takacina be atane ayani, tana memba azii robe, ni märi ata kuturo kala to si atane ri.
20 Nyà'do ko oso ŋgàgaŋwai ronye tavousu ya, ädrupii maro, nyà'do orivoya ŋgagaŋwà ro takozi ri, oko nyà'do ombaombaro tavousu amiro ya. 21 Taegyi ya egyi tate ekye:
“Opi kani ata nonye ekye:
Matana 'da lidri maro ri
lidri se kabe ata kala to si,
ago kala atrai ro si si,
oko caoko lidri maro erina ta maro ko.”
22 Ka'do inye, ŋgapäṛi ugu ta ata ro kala to si taka'da yi taomaako'bai ri, ko taoma'bai ri, oko ŋgapäṛi ugu lazo Lu ro opero orivoya taka'da yi taoma'bai ri, ko taomaako'bai ri.
23 Ondro, ka'do, känisa cini kokotokalate voaloya ago 'dicini keto ugu ta ata gwo kala to si, ago ondro 'diazaka 'diawi yi kode taomaako'bai keciyi gwo, inye'do atanayi ko ekye ami cini orivoya amama yi ya? 24 Oko ondro 'dicini ka ugu lazo Lu ro opena ondro 'diaza taomaako kode 'diawi yi keci gwo, ulukuna nda 'da takozi ndaro ta tase cini nda kabe erina si. Apena vure ndaro 'da tase cini nda kabe erina si, 25 tavousu dämbidämbiro ndaro olofona 'da ŋbelero, ago nda ändina 'da vuru ago mätuna Lu 'da, ugu ta eṛo si ekye: “Endaro Lu orivoya noŋwa ami lako!”
Taoye Kado Känisa ya
26 Ono ni orivoya tase malebe atane owo, ädrupii maro. Ondro nyà te kalakoto ta mätu rota, 'diaza ka'do loŋgo be, aza ta ŋgaembaro be, aza ta taka'daro be ni Lu resi, aza lazo kala to robe, ago aza iro ta tazevoedrero ta tase atabe rota. Beṛo ŋga cini kwoi ri a'done ŋgaoparo känisa ya. 27 Ondro 'diaza koye ta atane kala to si, lidri ritu kode nätu kata ta ni oko ba alo alo azi vosi, ago beṛo 'dialo aza ri tase abe atana 'do tazevona edrene. 28 Oko ondro 'dise unina ndi tazevo edrene ka'do te i'do lau, 'dooko nda se kabe kala to ata 'do beṛo a'done titiro ago kata toto andivo ndaro ri ago Lu ri. 29 'Di ritu kode nätu se ozo lazo Lu ro be rigye beṛo taopene, ago azii ri tase ànya kabe atana vurena opene. 30 Oko ondro 'diaza se koribe kalakotovoya kusu lazo teni Lu resi, nda se aza kabe ugu taope 'do beṛo odrine. 31 Vo amiro cini ri lazo Lu ro opene, ba alo alo, tana 'dicini kuni ta robe ago ka'do robe agoago be. 32 Ŋgapäṛi ugu lazo Lu ro opero beṛo ritane taope'ba zele, 33 tana Lu e'be ama ko a'done patakayi ro oko a'done tadriole alo be ago a'done liatokpero.
Oso känisa cini lidri Lu ro roya ronye, 34 beṛo 'ditoko ri a'done titiro vo kalakoto roya. Ko ànya o'bane atane, oso Ota Yudai ro kabe ata ronye, anjioko beṛo ko ànyari a'done drikaca be. 35 Ondro ànya koleyite ta aza unine, beṛo ànyari àgo ànyaro ejine 'bäru. Orivoya driupiro 'ditoko ri atane kalakoto känisa roya.
36 Kode ata Lu ro unina ko efone ni ami resi ya? Kode ikyi toto ämiri? 37 Ondro 'diaza kusute ekye nda orivoya lazo'ba Lu ro kode ŋgapäṛi tori robe, beṛo ndäri unine anjioko tase ma ugu egyina be ämiri ono orivoya Ota Opi ro. 38 Oko ondro nda koga bi kote ta ono erine, migabi ko ta ndaro erine.
39 Ka'do inye, ädrupii maro, mi'ba ya amiro ugu lazo Lu ro opene, oko nyalaga ta ata kala to si ko. 40 Beṛo ŋga cini oyene kado ago ŋgyero.
Dhedha tur gwadhabiŋi gwiro ŋinena nebiŋa a gwa diŋila
1 Gwujul dhai dha dhuminyi, nyabupe gwuleny dhedhaŋw tur gwa Dhigirim, abi kwerkwereny danya abiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi. 2 Abi kwiji gwina gwathabiŋi dhiŋila dhai gwati gwathabiŋaijo lijo no, ŋwubabiŋaijo Kaloŋa; ŋinena athathi gwetipo diŋinu no; abi gi Dhigirim gwathabiŋi dhuŋuna dhina dhigilibicinu. 3 Abi gwina gwathabiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi, athuŋwbabiŋaijo lijo dilaicini, alojamaje, alaudhaijiye galo. 4 Kwiji gwina gwathabiŋi gi dhiŋila gwathaice gwidom gwuŋun; abi gwina gwathabiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi gwathaice kaniisa. 5 Nyi gwuminyu darnu nyaŋa peth labiŋi diŋila dai, abi kwerkwereny danya abiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi; abi kwiji gwina gwathabiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi gwinunu kwiji gwina gwathabiŋi diŋila dai, ada gwati gwimaŋini no, dathi kaniisa aicini. 6 Abi ŋinena, limega lai, ada nyi gwimila dagalo nyabiŋi diŋila dai, nyaŋa lateyani aŋ galo nyi gwai, ada nyi gwati gwimajabiŋaijo dhai dhai dha dhaŋiye, i dha liŋa, i dha dhabiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi, i dha dhalimiye no? 7 A ŋidi ŋina ŋati ŋuthi midhuŋw no ŋina ŋuthi ŋwal, ŋwiro ŋinena ŋwula i gubura, ada ŋati ŋimal alije ŋwal ŋwitiŋwiter no, ŋwaliŋini akwai aŋ gwiro gwina gwurinu? 8 A ada ŋiridhe ŋati ŋima liŋini ŋwal no, ei gwuthi ŋoma gwajarimanijo ŋoŋora? 9 Minoŋ ko ada nyaŋa lati limabiŋi dhiŋila dhai dhina dhaliŋidhini no, akwai dhuŋun dhina dhabiŋanya dhaliŋidhini? Abi nyaŋa labiŋi gi karun. 10 Dhuŋun dhoinyadho dho dha dhabiŋi kidhila, a dhati dhetipo dhina dhati dhuthi je ganu no. 11 Ada nyi gwati gwimaliŋa dhuŋun dharakwai no, nyi gwaro di kwiji gwina gwathabiŋi ŋinena kwiji gwa por gwina gwati gwiliŋinu dhuŋun dhuŋun no, a gwina gwathabiŋi gwiro diginy ŋinena kwiji gwa por gwina gwati gwiliŋidhi dhuŋuna dhiny no. 12 Minoŋ ko nyaŋa, liro ŋinena nyaŋa lathibupe dhedhaŋw tur gwa Dhigirim, bupul gi dhuŋun dha dhaice kaniisa danya badhadhe. 13 Minoŋ abricul gweta gwina gwathabiŋi dhiŋila dhai ŋwabiŋaijo Kaloŋa gi dhuŋun dhiliŋidhini. 14 Abi ada nyi gwimabiŋaijo Kaloŋa dhiŋila dhai, dhigirim dhiny dhabiŋaijo Kaloŋa, abi liŋa gwiny gwati gwuthi je ganu no. 15 Minoŋ aŋ gwiro? Nyabiŋaijo Kaloŋa dhigirim dhai, a liŋa gwai ko; a nyi gweliŋa dhigirim dhai, a liŋa gwai ko. 16 Abi ada ŋa gwimabarikiye dhigirim dhai, akwai kwiji gwina gwathijalo kalo ga kwiji gwina gwati gwiliŋidhi no gware amiin dina araŋa shukran, athuŋwbiliŋidhi dhuŋuna dhuŋa dharo akwai no? 17 Abi ŋa gwathare shukran momaŋ, abi gwiter gwati gwathaicini no. 18 Nyi gwaici Kaloŋa shukran darnu nyi gwathabiŋi diŋila dai doinyadhanu dagalo peth. 19 Abi kaniisa ganu nyi gwibupo dabiŋi dhuŋuna thudhina liŋa gwai gwiny, diny alimiye lijo liter ko dhuŋuna dhoinyadhanu, di ⓐashara alaaf dhiŋila dhai.
20 Limega lai, athanya rui keleŋa gi ŋadigireny no; nyabiro keleŋa gina gitigitiny gi dhuŋun dhina dhire, abi gi ŋadigireny ruiyul lurun. 21 Dhulinu gi naamuus darnu, Liji lai la diŋila diter a ŋwinyu ŋwai ŋwiter, nyi gwaji gwabiŋaijo lijo ibila; a Kalo garnu a minoŋ lati liny deŋinaijo no. 22 Minoŋ diŋila dati diro dhuŋun dhina dhinaŋ dha liji lina luminyu no, ŋwubiro dhuŋun dhina dhinaŋ dha liji lina lati luminyu no; abi dhuŋun dha dhabiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi dhati dhiro dha liji lina lati luminyu no; ŋwubiro dha liji lina luminyu. 23 Ada kaniisa peth gimauradha liduŋw kalo getipo, a liji peth abiŋini diŋila dai, a ada liji lina lati liliŋidhi no limudha, i lina lati luminyu no, lati alarnu nyaŋa lirlelo gi ŋwura ganu na? 24 Abi ada liji peth limabiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi, a ada gweta gwina gwati gwimuminyi no, i gwina gwati gwiliŋidhi no udha, gwa liji peth ŋeŋira gwakimini liji lai peth. 25 Minoŋ dhuŋun dha dhugor dhuŋun dhina dhigilibicinu dhaŋini; a minoŋ ŋeda gwide gi je ganu juŋun, a gworthadha Kaloŋa, a gwurniye darnu titiganu Kalo go dagalo.
Dhuŋun dhiro daruri dhadhi geta dhuŋuna momaŋ dhadhorthadha Kaloŋa gi kaniisa
26 Abi aŋ gwiro, limega lai? Maji manya auradha liduŋw, gweta gweta dagalo gwuthi mazmuur, a alimiye, a aŋini, a dhiŋila, a dhuŋun dha dhaŋiye. Abricul ŋida peth alupini ŋadhaice. 27 Ada gweta gwimabiŋi dhiŋila dhai, abricillo alro ram ram, i maloinyadhani abricillo alro thiril thiril, almamdhe ganu; a nyabrico kwijo gwetipo gwaŋiye dhuŋuna. 28 Abi ada gweta gwina gwathaŋiye gwati gwimaje no, abricul ŋwuje jigwoiny kaniisa ganu; abricul ŋwabiŋaijo gwidom gwuŋun, a Kalo. 29 Abricul nebiŋaije alabiŋi ram i thiril, abi liter akimiye dil liŋa. 30 Abi ada dhimaŋinijo gweta gwina gwijalo, abricul gwina gwijo kwerkwereny ŋwuje jigwoiny. 31 Abi nyaŋa peth luthi ŋoma labiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi gwetipo gwetipo, di liji peth alimini, a peth alojimaje. 32 A digirim da nebiŋa dathi uminyajo nebiŋaije. 33 Abi Kalo gati giro Kalo gadhi lagaje ganu no, ŋwubiro Kalo gadhi audhaijiye galo, gwiro ŋinena juŋwuna kanaayis peth ga liji lina liŋir didirel.
34 Abricul laio lalo laje jigwoiny kanaayis ganu; abi dhati dhiŋir degen dilabiŋi no; abricillo aluminyi gwiro ŋinena arna naamuus. 35 Abi ada limabupe dilalimiye dhuŋuna dheta, abricillo alothaije loma legen galo dunu; ŋinena ruŋw dharo di kwa duŋw abiŋi kaniisa.
36 Dhuŋun dha Kalo dhituii dagalo a? I dagalo cucun dhidhi a? 37 Ada gweta gwimarnu gwiro nebi, i gwuthi dhuŋuna dha Dhigirim, abricul ŋwuliŋa dhuŋuna dhina dhathiny ule dagalo darnu dhiro awaamir gwa Kweleny. 38 Abi ada gweta gwimadhimetha, abricul ŋwudhimetha. 39 Minoŋ, limega lai, bupul gwuleny danya abiŋi gwiro ŋinena athin nebiŋa abiŋi, a athanya ekajo dabiŋi diŋila dai no. 40 Nyalbi abrico peth alupini momaŋ dhai dhai dhina dhiŋir.