aza 9
Yecu kwellica kworu yey-na kwilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na
1 ma Yecu ṯamḏu, nuŋw eze kworu kwilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na. 2 na gi limeḏgen uṯizelu, ner eca ŋwu: rabbi, eya kwiri kwakizi pir? kwor kwiri ŋgwu i, ya ṯernyin-ŋa lenyin gi, mindaŋ ilŋiiḏir gwu ŋunduŋ ŋi-na? 3 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: ŋiti ŋaki zi kwor ŋgwu ŋere pir mac, nezi ṯernyin-ŋa ere aki pir lenyin gi tɔk mac, lakin eḏi ṯerrina ṯeḏi Allah ruwene lu ŋundu ŋgi. 4 lazim eḏerri ŋɔḏɽor kaŋwun-na ŋeḏi ŋgwa kwuzanyi. kuluŋa ŋgu kinḏi, na kiti keŋgi gi kwere aki ŋɔḏɽor mac. 5 nani nyi ki ṯurmun-na, nenyi orɔ fori kweḏi ṯurmun. 6 muŋw zi andaci ŋu, nuŋw unyaḏa lu, nuŋw lagizi ŋwony-na ureyu yi, nuŋw mezici kworu ki yey; 7 nuŋw eca ŋwu: oɽi, una ki, ki ṯii la ṯeḏi ziluwaam (ṯeni ṯuzar). nuŋw ele, nuŋw una ki, nuŋw aɽa kwumafri yey-na.
8 kla leḏi yəni lu, kla li-na linḏa ŋunduŋwu kerreny, kweṯikitaci lizi yerge la, ner ṯa ari: kwunde kwiti kwiri ŋgwu manya kweṯinanalu, kweṯikitazi yerge la? 9 ner ari lɔkwɔ: kwunderṯa; ner ari liḏaḏu: beri, ŋgwu ṯa kwiri kaka ŋunduŋwu. nezi kwor eca ŋundu, ŋwu: nyi kwiri ma ṯa. 10 ner eca ŋwu: yimezi ṯa efri-na aŋgwuru? 11 nuŋw zi eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: kwor kwete kweni Yecu, kwunde kwiri kwulagiza ureyuŋi-na, nuŋw mezici nyuŋwu ki yey: nuŋw eca nyuŋwu ŋwu: oɽi ziluwaam, a gwu una ki. nenyi ele, nenyi una ki, nenyi afri yey-na. 12 ner eca ŋwu: kwende manuŋ? nuŋw zi eca ŋwu: kwiti kwilŋiicanyi ezir mac.
13 ner muloca lifarzia kworu kwir kwunduŋ kerreny. 14 na lamin kla lilagiza li Yecu ureyuŋi-na, leni zabiṯ lir, lefricaŋw li ŋunduŋwu yey-na. 15 na lifarzi uṯizelu kwokwony ner eca ŋwu: a kwumafri yey-na aŋgwuru? nuŋw zi eca ŋwu: kwumezicenyi ureyuŋi ki yey, nenyi una ki, ta nenyi ṯa afri yey-na. 16 ner ari lɔkwɔ ledi lifarzi: kwor ŋgwu kweḏi Allah kwiti kwiri mac, kaka eṯuŋw gwu ere miḏa kuruu keḏi lamin leni zabiṯ mac. ner ari liḏaḏu: eŋguŋw ke ṯugwori, ta eŋguŋw ma erri ŋilima ŋu aŋgwuru? ner upaḏalu. 17 kwokwony ner eca kworu kwir kwunduŋ ŋwu: kwari ŋa gi ḏa, mindaŋ ari ŋa gwu ŋwu, kwumenyi ellica yey-na? nuŋw zi eca ŋwu: kwiɽi kwiri. 18 na gi yahuuḏ ere emni mac eḏari, kwiri kwunduŋ kerreny nuŋw ma afri yey-na, mindaŋ ner gwu ṯa ornuṯa ṯernyin ŋwuzi lenyin gi, 19 ner zi gi uṯizelu, ner zi eca ŋwu: tiɽŋelu tiri kru, tari ŋa ri, tilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na? yimezi ṯa ecizi ḏa, muŋw yi eze kirem? 20 nezi ṯernyin-ŋa eŋnici lenyin gi, ner zi eca ŋwu: tilŋiicanyi rac teri tiri, tilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na. 21 nenyjere elŋece mac eḏari: ŋinde ŋir ŋu ŋimefri yey-na; nenyi ere elŋece kwizi tɔk mac kwefricezi-na. kwiri pa ŋgwu kwumorɔ kwor; uṯizer ma lu. kwiti kwandazi a? 22 na ternyin-ŋa andazi lenyin gi ŋiɽaŋali ŋu, kaka ṯinyar gwu yahuuḏa, kaka ma gwu yahuuḏ miḏa ŋiɽaŋali ŋutuput, ŋarir ŋi ŋwu: mezi kwizi kwere ruweze lu ŋu, muŋw ari: Yecu kwiri Kwruztu ta, er ru kiṯay ki majma-na. 23 na ma ṯa ṯernyin-ŋa ari lenyin gi, kwiri pa ŋgwu kwumorɔ kwor, uṯizer ma lu.
24 ṯaŋwu ner ornuti kwokwony kworu kwir kwunduŋ kerreny, ner eca ŋwu: niiye Allah-na; nyiŋa lilŋiica pa kworu ŋgwu rac, kwiki ṯugwori. 25 nuŋw zi eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: kwiti kwilŋiicanyi mac eḏari: kwiki ṯugwori. kwɔmne kwutuput kwilŋiiḏi nyi. kerreny, nyi kwiri kwunduŋ, na kire-kirem nyi kwumafri yey-na. 26 ner eca kwokwony ŋwu: aḏa kwiri kwerricaŋw ŋaŋwu? kwefricaŋa ṯi yey-na aŋgwuru? 27 nuŋw zi eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwumɔŋazi pa andaci rac, nezi ere neŋne mac. ŋɔḏɔ ŋinaŋna ŋazi eḏi neŋne kwokwony? a linaŋna eḏi miḏa ŋiɽaŋali ŋuŋun ŋaŋa tɔk a? 28 ner urezi yufuluŋi nana, ner eca ŋwu: ati kwiri pa kwumiḏa ŋiɽaŋali ŋuŋun. nyiŋa ta eti nyi miḏa ŋiɽaŋali ŋeḏi muuza. 29 nenyjelŋece rac, nenyari: Allah wiri wandiza muuzaŋw. na kwizimini ŋgwu, eya kwiri kwilŋiica ezir winḏuŋw gwu? 30 nezi kwor eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: a limɔ manja ureŋini ŋaŋa a, iti ilŋiicaŋa gwu ezir winḏuŋw gwu mac, na kwiri pa ŋgwu kwefricenyi yey-na. 31 ŋilŋiicar zi pa rac, eṯir ari: liti leri zi Allah niŋnaci liki rugwori mac. muŋw keni kwoce Allah lu kwere, muŋw inyizi nana, kwunderṯa kweṯi Allah niŋnaci. 32 kinaŋw, kitar gwu ṯurmuna kwɔnkwɔn tuk, ŋende ŋimer zi neŋne ŋeḏi kwizi kwere kwumefrizi kworu yey-na, kwilŋiiḏir ŋunduŋ ŋi-na. 33 eŋgi kwor ŋgwu ere orɔ kweḏi Allah mac, eŋguŋw ere eḏi ŋuma eḏerri kwɔmne kwere tɔk mac. 34 ner eŋnici, ner eca ŋwu: a kwiri mba kwilŋiiḏir kwiki ṯugwori ṯiga-ṯiga kwumini, mindaŋ ta naŋni eḏilŋiiḏini nyuŋwuzi a? ner allalu nuŋw ru par.
35 ma Yecu neŋne, mer eca: kwumer allalu, mindaŋ muŋw inḏa, nuŋw eca ŋwu: a kwumemni Toru teḏi kwizigwunaŋ eḏalliḏa ŋunduŋwu ṯugwori nana? 36 nuŋw eŋnici, nuŋw eca ŋwu: Kweleny, eya kwiri ŋgwa, eḏi nyi ma alliḏa ṯugwori nana? 37 na Yecu eca ŋwu: ŋgwa ṯa kwumeze, na kwunderṯa kwandizaŋa gi tɔk. 38 nuŋw eca ŋwu: Kweleny, kwemnizenyi, nuŋw kwocelu. 39 na Yecu eca ŋwu: nyi kwumenḏi ki ṯurmun-na kḏu ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi hukm, mindaŋ eḏi zi efrici yey-na kla liti leḏi ŋuma eḏeze mac; na kla laruŋw, nyiŋa leḏi ŋuma eḏeze, er ṯa orɔ lunduŋ. 40 na kla leḏi lifarzi linanir li, mer zi neŋne ŋu, ner eca ŋwu: a kwari, nyiŋa liri lunduŋ tɔk a? 41 nezi Yecu eca ŋwu: eŋgorɔ lunduŋ, eŋgere eḏi kaṯiya-na kere mac. na kaka ari ŋa gwu ŋwu: nyiŋa leḏi ŋuma eḏeze, ta ŋazi kaṯi kalu dirnaṯi nana teter.
Ŋen Yesu geid̶u ed̶a gələŋənu gəŋəlisi
1 Liga Yesu gəbərlda nəŋəseici maje gənəŋ gələŋənu gəŋəlisi gəber gəseid̶ia. 2 Na ṯaləmis ilëɽəŋu nimeɽəd̶e niyaṯa, “Ya Rabbi, maje igi galəŋənu gəŋəlisi ŋen ŋanṯa eŋen ŋeicia ŋəsëgi, ŋəlëɽəŋu walla ŋeṯen na ŋələŋgen?” 3 Yesu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Gerṯe ŋen ŋanṯa gënəŋu gid̶u ŋen ŋeicia walla gerṯe ŋen ŋanṯa eṯen na ləŋgen lid̶u ŋen ŋeicia, orn ṯa ŋəmëɽria ŋə-Rəmwa aŋələŋini iŋu. 4 Ŋen ŋarəjad̶aṯo ṯa alid̶r ŋəmëɽria ŋəlëɽəŋu igi gəd̶waṯəñe ŋen ëd̶əñina yefo elo məldin. Uləŋgi gid̶i aŋela igi ed̶a gero gəɽwad̶aṯa gəbəd̶iau ŋəmëɽria. 5 Iliga egəfo alo igënəñi egaɽo arrerre galo.” 6 Ndə gəlwaɽo ṯia oro nəŋəṯəbaṯe id̶ud̶a nəŋid̶i ŋaica ŋwaiñaŋa nəŋëɽi ŋaica maje isi, 7 nəŋəmeiṯi ṯa, “Mbu ŋwasəni egəṯa gə-Salwam.” (Na ŋen ŋirəŋ igi ŋanṯa ed̶a gəd̶weinu.) Na gënəŋu nəgabəla nəŋwasəni nəŋela gəseid̶ia.
8 Ŋen ŋafəṯia led̶a ildi ləɽaŋəma ṯwaiñ na ildi ləseicəma ŋen gënəŋu gəbekeɽəd̶ia led̶a laŋge ṯaləɽwato ṯa, “Gerṯe fəmaje igi gəjaica gəfo gəɽaŋalo gəbekeɽəd̶ia led̶a laŋge?” 9 Led̶a ləmaṯan ldaṯa, “Fəŋu.” Ləmaṯan təŋ ldaṯa, “Ndo, orn garnəŋu.” Orn gënəŋu nəŋaṯa, “Fiñi igënəñi.” 10 Ŋen ŋafəṯia lënəŋulu ldəmalwaɽəṯi ṯa, “Agid̶ənu agəseid̶ia ṯau?” 11 Gënəŋu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Maje igi gəbërnia Yesu gid̶u ŋaica nəŋəñëɽi isi nəŋəñeiṯi ṯa, mbu egəṯa gə-Salwam ŋwasəni. Ndə egəbəɽo niywasəni isi neləŋeṯe igəseid̶ia.” 12 Lënəŋulu ldəmeiṯi ṯa, “Gënəŋu gwuŋga?” Gënəŋu nəŋaṯa, “Nḏare.”
Ŋen Alfarisiyin yeɽəd̶o maje igi geid̶inu
13 Lënəŋulu ldəmame maje igi gəfo gəŋəlisi ldəmanaice Alfarisiyin. 14 E-Loman ləd̶əmiñəniano ildi Yesu gid̶iau ŋaica na gid̶əma gəseid̶ia. 15 Na eloman lwomən təŋ Alfarisiyin yeɽəd̶əma ṯa, “Agaləŋeṯo agəseid̶ia ṯau?” Gënəŋu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Gënəŋu gëɽiñi ŋaica isi na niywasəni isi neɽwad̶aṯe igəseid̶ia.” 16 Na yemaṯan ig-Alfarisiyin niyaṯa, “Maje igi gero geṯo Rəmwa nano ŋen ŋanṯa gënəŋu gaber gərəmoṯwa ŋen ŋə-Loman ləd̶əmiñəniano.” Orn yemaṯan təŋ iŋulu yaṯa, “Ŋen ŋafəṯau ed̶a gəbəd̶ia ŋen ŋeicia na com gëbəd̶ia aŋwara yarno ṯia?” Nṯia yënəŋulu neyefeṯe eŋen ɽetəɽeteo. 17 Nṯia yënəŋulu niyeɽəd̶e maje təŋ igi gəfo gəŋəlisi niyaṯa, “Agaṯau ŋen ŋanṯaŋu igi gid̶iaŋa agəseid̶ia?” Na gënəŋu nəŋaṯa, “Gënəŋu gaɽo nabi.”
18 Orn Alyawuḏ yero yibëndia ŋen ṯa gënəŋu gafo gaber gəseid̶ia, na d̶əñid̶i gid̶ənu gəseid̶ia, na niyundəd̶ia eṯen na ləŋgen ləmaje igi gid̶ənu gəseid̶ia. 19 Niyəleɽəd̶e ṯa, “Fid̶ia igi egalo, igi ñagəbaṯa ṯa gënəŋu galəŋənu gəŋəlisi gaber gəseid̶ia? Orn ŋen ŋafəṯau gəseid̶ia d̶əñid̶i?” 20 Eṯen na ləŋgen ldəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ñagaləŋeṯo d̶eṯəm ṯa fəŋu id̶ia egaiñ, na ṯa gënəŋu galəŋənu gəŋəlisi, 21 orn ñagaijəba ṯa fəṯau gəseid̶ia d̶əñid̶i, na ñagaijəba əsëgi gid̶əma gəseid̶ia. Gënəŋu goɽra, eɽəd̶əmar, gënəŋu gəɽwad̶aṯia gəlwaɽa eŋen ŋəlëɽəŋu!” 22 Eṯen na ləŋgen lalwaɽo ṯia ŋen ŋanṯa lad̶əñia Alyawuḏ, ŋen ŋanṯa Alyawuḏ yarreid̶u ŋen ṯia ṯa ndə ed̶a gənəŋ gəbaṯa ṯa Yesu gaɽo Almasiya, gënəŋu gid̶i aŋəmiñəni emajma. 23 Ŋen ŋafəṯia eṯen na ləŋgen ldaṯa, “Gënəŋu goɽra, eɽəd̶əmar!”
24 Ŋen ŋafəṯia loman lwomən təŋ yënəŋulu niyundəd̶i maje igi gəfo gəŋəlisi nimeiṯi ṯa, “Naico Rəmwa ŋaɽrwa. Ñagaləŋeṯo ṯa ed̶a igi gëbəd̶ia ŋen ŋeicia.” 25 Gënəŋu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Igënəñi egaijəba ŋen ndə gënəŋu gəbəd̶ia ŋen ŋeicia.” Orn egaləŋeṯo ṯa, “Ananoŋ egaŋəlisi orn d̶əñid̶i igaseid̶ia.” 26 Yënəŋulu ṯaimaɽwatiṯu təŋ ṯa, “Gënəŋu giṯiaŋa ṯau? Na fəṯau gid̶iaŋa agəseid̶ia?” 27 Gënəŋu nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Igalwaɽəṯənde d̶əge, na ñagero ñagənna, ŋen ŋanṯau ñagwonaṯa ñəgənna təŋ? Ñaŋ ñagwonaṯa com ñagəmateṯa?” 28 Yënəŋulu ldəmware ldaṯa, “Aganəŋa agaɽo ṯaləmis ilëɽəŋu, orn nanda ñagaɽo ṯaləmis yi-Musa. 29 Ñagaləŋeṯo ṯa Rəmwa ralwaɽəṯu Musa, orn ñagaijəba ed̶a igi geṯo ŋga!” 30 Maje nəŋəluɽəbiṯi eŋen ṯa, “Đeṯəm ŋen iŋi ŋaɽo d̶aijəbinṯia, ñagabaṯa ñagaijəba ṯa gënəŋu geṯo ŋga, orn gënəŋu gid̶əñi igəseid̶ia. 31 Orn ñagaləŋeṯo ṯa Rəmwa raber rənaṯa led̶a ildi ləbəd̶ia ŋen ŋeicia, orn ndə ed̶a gəd̶əñia Rəmwa na gəbəd̶ia ŋen ŋəlëɽəŋu, rënəŋu ramanaṯa. 32 Iliga alo yid̶ənu, ed̶a gero gənəŋ kwai kwai gəno ṯa ed̶a gid̶ənu gəseid̶ia igi gələŋənu gəŋəlisi. 33 Ndə ed̶a igi gero geṯo Rəmwa nano, gënəŋu gaber gəɽwad̶aṯa gəbəd̶ia ŋen ŋənəŋ kwai kwai.” 34 Yënəŋulu nimuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Aganəŋa agaləŋənu d̶eṯəm eŋen ŋeicia orn agwonaṯa agəndërrəŋaicia ŋen? Na yënəŋulu nimaŋgaici emajma.”
Ŋen ŋəd̶rəmiṯa igusila
35 Ŋen Yesu gəno ṯa yënəŋulu yalaldəñu maje emajma, nəŋəmafid̶i nəŋəmeiṯi ṯa, “Agëndu ŋen ŋ-Id̶ia gə-Led̶a?” 36 Gënəŋu nəŋəmuɽəbiṯi eŋen ṯa, “Ya Eləŋ, fəŋu əsëgi ṯa yëndi ŋen ŋəlëɽəŋu?” 37 Na Yesu nəŋəmeiṯi ṯa, “Agaseicəma, fəŋu igi d̶əñid̶i ñagəldəgəɽwata.” 38 Na gënəŋu nəŋaṯa, “Ya Eləŋ igëndu ŋen. Nəŋəmud̶əñiṯialo.” 39 Yesu nəŋaṯa, “Egeṯo alo isi ṯa yakəme led̶a, ṯa led̶a ildi ləŋəlisi aləseid̶i na ṯa led̶a ləseid̶ia alaijəbeṯe ləseid̶ia.” 40 Na led̶a ləmaṯan ig-Alfarisiyin isi ləɽaŋəlda ləno ŋen iŋi, na lënəŋulu ldəmeiṯi ṯa, “Nanda com ñagaŋəlisi?” 41 Yesu nəŋaṯa ṯa, “Gəbanṯa ñagaŋəlisi ṯa ñagero ñëbəd̶ia ŋen ŋeicia, orn d̶əñid̶i ñagabaṯa ṯa, ñagaseid̶ia, na ŋen ŋafəṯia ŋen ŋeicia ŋandəɽaŋau məldin.