aza 9
yafur ŋedi yafur yir wri-kwuɽen
1 nuŋw ornuti limeḏgen duŋw lir wri-kwuɽen, nuŋw zi inḏeḏa zulṯa eḏi gi illazi rigɽima riki ki, na ŋuma tɔk eḏi ŋi zəwi kimeti kir-na ter ter. 2 nuŋw zi ṯiŋa klu lir wri-kwuɽen eḏi zi ireci ŋeḏi ŋeleny ŋeḏi Allah, eḏi zəwi lizi luma tɔk. 3 nuŋw zi eca ŋwu: eṯapa kwɔmne kwere mac kweḏi ṯay, ŋwumor, ya lulugwuŋw, ya eḏne, ya kwuruuz, na eṯi kwukwubaza lofan-na tɔk mac. 4 ma enḏi ki duənu kwere, eṯi gwu nani mindaŋ ma duŋgwalu. 5 muŋw ere enji ŋaŋwuzi kwere mac, ma ṯamḏu ayinu weŋen ta, ipii kulaŋi ŋwara nana eḏi zi gi ilŋiiḏini loma leŋen. 6 ner ru ner ele ki yayin yere yere, na eṯir gwu ireci ŋiɽaŋali ŋizaw, eṯir zi zəwi ezir nana tatap.
ṯurreḏa-na ṯeḏi hiruuḏuz
7 mezi hiruuḏuz, kwir kweleny, neŋne ŋimerrini, na ŋiɽaŋal urreḏa, kaka mer gwu ari lɔkwɔ ŋwu: yuhanna kwiri, kwumɔdiɽi ki ŋiɽany-na. 8 ner ari lɔkwɔ ŋwu: iliiya kwir manja ta, kwumɔruweḏe lu: ner ari liḏaḏu ŋwu: kwiɽi kwere kwiri manja ta, kweḏi kerrenyŋw tuk, kwumɔdiɽi. 9 na hiruuḏuz ari ŋundu, ŋwu: yuhanna kwumenyi ṯi uɽuḏa nda; na eya kwiri kweti nyi gi neŋne ŋiɽaŋali ŋenu ŋwu ŋwu? nuŋw naŋnini eḏeze.
Yecu kwubiye lizi lir alaaf ṯuḏni
10 ma yafur aɽi ner zi andaci Yecuŋw tatap ŋimerzi erra. nuŋw zi mulɔ, ner li ele cukcuk kezir wete wir wuḏer yi-na, weḏi balaḏ weni beyṯzayḏa. 11 lakin mezi lizi elŋece ner zi kwaḏiḏa; nuŋw zi agani, nuŋw zi andaci ŋeḏi ŋeleny ŋeḏi Allah. nuŋw zi zəwi kla luma. 12 mindaŋ ma aŋwun kwuluŋa kereny, ner ila lir wri-kwuɽen ner eca ŋwu: feḏe lizi kitay, erele ki yayin kezir were wirkana-lu, er gwu fa ta kaṯazi eḏneya were, er gwu inḏiri, kaka ur gwu ezir wu wuḏer-na domony. 13 nuŋw zi eca ŋwu: inḏeḏerzi ma ŋaŋa eḏneya. ner eca ŋwu: eḏne wir ṯa wu wir yafaŋi ṯuḏni ṯuɽuk, na lum nden illa kezni menyele eḏi liṯa eḏneya weḏi lizi klu litezir. 14 ner nani lor lir kaka alaaf ṯuḏni. nuŋw eca limeḏgen ŋwu: andicarzi eḏi nanalu, ŋwuduŋw ŋwuduŋw, ruɽi-riɽen-wri, ruɽi-riɽen-wri. 15 ner zi erru ŋwu, ner zi nənalu tatap. 16 nuŋw dimi eḏneya wir yafaŋi ṯuḏni, lum li kla nden, nuŋw yi baŋḏa lerya la, nuŋw ortaḏa, nuŋw undena, nuŋw inḏeḏa limeḏgen eḏi zi kekitizelu kla lulubeḏu. 17 ner eḏne tatap ner be. ner uṯi wumeɽini, ner urezi luffa wri-kwuɽen.
ṯundiza ki ṯeḏi buṯruz, aru ŋwu: Yecu kwir Kwruztu
18 ner ṯa orɔ ŋwu, nanuŋw gwu keni eḏari ki yiriny, na limeḏgen nani tɔk. nuŋw zi uṯizelu nuŋw zi eca ŋwu: lizi leṯi manuŋ aruŋw, nyi kwir ṯaŋ? 19 ner eŋnici ner eca ŋwu: leṯari lɔkwɔ ŋwu: yuhanna kweni baptizt kwir manja ta? eṯir ari lɔkwɔ ŋwu: iliiya kwiri, eṯir ari liḏaḏu ŋwu: kwiɽi kwiri kwere kweḏi kerrenyŋw tuk, kwumɔdiɽi. 20 nuŋw zi eca ŋwu: na ŋaŋa ta, eṯi ma ari, nyi kwir ṯaŋ? na buṯruz eŋnici nuŋw eca ŋwu: a kwiri Kwruztu kweḏi Allah. 21 nuŋw oraci ɔrɔ ɔrɔ edi zi ere andaci kwizi kwere mac ŋeni ŋundu.
Yecu kwandize ŋiɽya ŋi ŋeḏi ŋiɽany ŋuŋun ŋinḏi, na ŋeḏi ṯiḏiɽa ṯuŋwun tɔk
22 nuŋw aru ŋwa: lazim eḏi Tor teḏi kwizigwunaŋ rerini beṯen. er durni leni lijowiṯ-ŋa leleny li leḏi yiziiz tɔk, na kla leṯizilŋiiḏini kuruu-na tɔk, er eɽenye, mindaŋ ki ŋwamin la ŋwir ṯɔɽɔl, ŋwudiɽi.
ṯornuṯa eḏi zi duŋgweci ŋeḏi rɔgwɽɔ
23 nuŋw zi andaci tatap ŋwu: ma kwere nyiḏak naŋni eḏi kwaḏiḏa nyuŋwu, eḏuŋw dirnaḏa rɔgwɽɔ lu ruŋwun, ŋwudimi ŋwuɽi ŋwuŋun ŋwuɽmɔḏalu ŋwamin rac, ŋwenyi kwaḏiḏa. 24 kaka muŋw naŋni kwere eḏi kileḏi ŋimiiḏa ŋuŋun, kwunderṯa kwezi kiraza lu, lakin muŋw ṯuzici ŋimiiḏa ŋuŋun, ŋwu zi ta kileḏi. 25 kaka əgina gwu kwizi aḏa, muŋw afi kweḏi ṯurmun tatap, mindaŋ muŋw kirazi rɔgwɽɔ lu ruŋwun? 26 kaka ṯaŋwu, ma turony ye kwete nyiḏak ṯeni nyi, ya ṯeni ŋiɽaŋal ŋinyi ki lizi-na klu liira ṯəmna-na, leni liki rugwori tɔk, a ṯurony ye Toru teḏi kwizigwunaŋ tɔk ki lamin linḏuŋw li eḏila ŋiniṯ ŋi ŋuŋun, na ki ŋinit-na ŋeḏi Ṯernyin, na ŋeḏi limaleyka lirlinelu ter. 27 nuŋw zi eca ŋwu: lakin, nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, lɔkwɔ lirilli kunuŋ liti linyeŋle ŋiɽany kineni mac, mindaŋ mer eze ŋelenyi ŋeḏi Allah.
ṯiriiḏa ṯeḏi Yecu
28 ner ṯa orɔ ŋwu, muŋw zi andaci ŋiɽaŋali ŋu, na ŋwamin ŋwir kaka dufɔkwupa ere, nuŋw mulɔ buṯruz ŋwuzi, yuhanna gi, na yaguub tɔk ner li allu kayin la eḏi gwu ari ki yiriny. 29 na aruŋw gwu ki yiriny ta, nuŋw reḏe kiyeyna reṯ, na yireṯ yuŋwun fiiḏi pərpər ner ṯiŋaḏa firyar lu kɽar kɽar. 30 na, izaṯi, ner andazi lor li nden, linderṯa leni muuza-ŋa iliiya gi, 31 liruwene lu ki ŋinit-na, ner zi mumri la ŋeḏi ŋiɽany ŋuŋun ŋinḏuŋw ŋi edi gwu enḏi-na urzaliim.
32 na ŋwaru apani buṯruz ŋwuzi, lakin ner afri ki, ner eze ŋiniṯi ŋuŋun, na loru nden lirlirli. 33 ner ṯa orɔ ŋwu, mer faḏaḏa zi, na buṯruz oɽi ki ŋiɽaŋal-na mbiny, nuŋw eca Yecuŋw: ŋofḏana menyji nəni kunuŋ. er kete yəfaŋi ṯɔɽɔl, kete kɔŋwa, kete keḏi muuza, na kete keḏi iliiya, kaka iiracaŋw gwu ŋere ḏuṯ ŋeḏi zi andazi. 34 andizaŋw ṯaŋwu, iti muŋw zi urezi kworɔ kinna mac, nezi lebleṯ kwuɽbeḏe lu; ner tenye mer enḏi ki lebleṯ-na. 35 na ṯɔgwɽɔ tete andazi ki lebleṯ-na, nuŋw aru ŋwu: Tor kru tinyi tiri, tamɽenyi; niŋnacar ŋunduŋwu. 36 mindaŋ mezi ṯɔgwɽo uɽeci, ner inḏa Yecuŋw kwutuput. ner zi enji ŋu dip, ner zi ere andazi kwizi kwere mac ki ŋwamin ŋwa, ŋedi kwomne kwizar.
Yecu kwuzeye toru teḏi ṯigɽima-na ṯiki
37 ma ŋurpu ŋgwa orɔ, mer dapi kayin la, ner biɽḏi ki tay ŋwuduŋw ŋi ŋwuru. 38 na kwor kwete, kwunani ki duŋw-na, ofna nuŋw eca ŋwu: muallim, nyi kwuturecaŋa lu, icacanyi ṯi toru nana tir tutuput teḏi nyi. 39 eti tigɽim tiki miḏa, eṯuŋw erini kwola, eṯuŋw lakizalu mindaŋ eṯuŋw ye kuḏo kworo, eṯuŋw allazi ŋwumbal nana, mindaŋ nuŋw ere duŋgwece lu weṯ mac, 40 nenyi tureci limaḏgalu eḏi ruci kiṯay, ner uleci abarya, 41 nezi Yecu eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: enna, lizi leḏi kiremŋw, liira ṯəmna-na, nyi kwoŋazi nanazi ṯaca-ṯacaŋ? a lenyi urreda ŋwamin ḏa? ilaṯi tor ri ṯoŋwa. 42 muŋw ri ilizi, na tigɽim tiki ofḏalu timbɽak. na Yecu ermici ṯigɽima ṯiki, nuŋw zəwi toru, nuŋw inḏeḏa ṯernyin. 43 ner liŋɽalu tatap, yilim yi yupa yeḏi Allah.
ŋandizazi Yecu kwokwony ŋeḏi ŋiɽany ŋuŋun ŋinḏi
lakin mer ṯibi ŋiɽaŋal ŋi ŋerrizi Yecu, nuŋw eca limeḏgen ŋwu: 44 kitizar ŋiɽaŋali ŋu yey, eḏizenji ki yəni-na lac; kaka inḏir gwu eḏi boŋwḏi Toru teḏi kwizigwunaŋ ki rii-na reḏi lizi, 45 ner zi ere elŋece ŋu mac, ŋaruŋw ŋi ŋwu, kaka luciner gwu kinna. ner zi ere ecice mac, ner ṯenye gi eḏi ŋi uṯizelu.
ṯilŋiiḏina ṯeḏi ṯejilina ṯeḏi rɔgwɽɔ
46 ner upaḏa lu deŋgen-na, ner aru ŋwu: eya kwiri manuŋ kwumenyji ṯamḏu deŋgeri-na? 47 nezi Yecu elŋece ki rugwor-na reŋen rac, nuŋw mulɔ toru tete, nuŋw kete ki ṯuɽma. 48 nuŋw zi eca ŋwu: muŋw emmi kwere toru kru, yiriny yi yinyi, nyi kwir ṯa kwemmaŋw. muŋw emmi kwere nyuŋwu, eṯuŋw eni kwemma ŋgwa kwuzenyi. kaka muŋw gworɔ kwere kwɔkwɽeny daŋgal-na, kwunderṯa kwuṯamḏu.
49 na yuhanna eŋnici, nuŋw eca ŋwu: muallim, kwizanyi kwete kwukeṯi rigɽima riki kitay, yiriny yi yɔŋwa, nenyi ṯinyini, kaka iti eṯir li romḏi mac. 50 na Yecu eca ŋwu: eṯi ṯinyina mac. ŋgwa kwiti kweṯiŋazi roḏaḏa ṯuwən nana mac, kwunde kwiri kweni kwalu.
lizi ledi zaamraŋw lidirna Yecuŋw muŋw naŋni eḏi ṯaŋi urzaliim
51 ner ṯa orɔ ŋwu, ma lomur ṯimayini leḏi li allazi ŋunduŋwu kilerena, nuŋw elizi urzaliimŋw nda-na duṯuk, 52 nuŋw uzi yafura eḏiŋnaci ŋunduŋwu kereny, ner ele ner enḏi kayin wete weḏi zaamraŋw eḏi gwu əgizi ezir. 53 lakin ner ere emni mac, kaka mu gwu elizi urzaliimŋw nda-na duṯuk. 54 mindaŋ mezi yaguub-ŋa eze, yuhanna gi, ner eca ŋwu: Kweleny, a kwer ellica igəŋi amra eḏoɽa kilerena eḏi zi dunnazi a? 55 nuŋw zi orlaḏa nana, nuŋw zi ermici, nuŋw zi eca ŋwu: ŋende ŋilŋiiḏi ŋazi ŋeḏi ṯigɽim daŋgal-na, eḏi ari, ṯurɔ ŋwu? 56 kaka iti inḏi gwu Tor teḏi kwizigwunaŋ eḏi kiraci lizi ŋimiiḏa lu mac; lakin timila keni eḏi zi kileḏi. ner ele kayin wir ter.
ṯiṯeca rugwori reḏi kla leṯaruŋw: nyiŋa linḏi eḏi kwaḏiḏa Yecuŋw
57 mer ele ki ṯay la, na kwor kwete eca ŋwu: nyi kwɔŋa romalu kezir were nyiḏak. 58 na Yecu eŋnici nuŋw eca ŋwu: luḏlum leṯeḏi rubuni; ndow leṯeḏi ŋwərnya; lakin na Tor teḏi kwizigwunaŋ tende teḏi ezir were weḏi gwu inḏiri, eḏi gwu kete nda la. 59 nuŋw eca kwir ter ŋwu: romanyi. nuŋw eŋnici nuŋw eca ŋwu: Kweleny, eḏi nyi ele, nyi aniḏa ṯernyeriŋw kerreny. 60 na Yecu eca ŋwu: efrinjezi kla layyu er zi ta aniḏa leŋen layyu; na inḏi ŋa keni eḏandindazi ŋiɽaŋali ŋeḏi ŋeleny ŋeḏi Allah. 61 nuŋw eca kwete kwir ter ŋwu: Kweleny, nyi kwɔŋa romi, lakin, eḏi nyi ele kinna duənu deŋgeri enyjandica, enyjeca ŋwu: nanir ma ta pa lu nyidak, nenyi gwu ele. 62 na Yecu eca ŋwu: muŋw kitaḏa kwere eḏagi ŋurun, mindaŋ muŋw orɔ kwuzɔmbɔṯ ta, ŋwu ere ofḏani mac eḏenḏi ki ŋeleny-na ŋeḏi Allah.
Yesu Zo Taeri'bai 'Butealo Foritu Ndaro te Taope
(Matayo 10:5-15Marako 6:7-13)
1 Yesu zi taeri'bai 'butealo foritu te voaloya ago ozo mbara te ànyari ndi drikaca be demonai cini lofoza tesi ago adravo edeza. 2 'Dooko nda zo ànya te Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana ope ago adravo edene, 3 ta ata ànyaro vosi nda atate ekye: “Mìru ŋga aza ko ami be ta aba amiro rota: ca dofo aba ro, ca gbolo drilämi'ba ro, ca ŋgaonya, ca parata, ca boŋgo kinjo. 4 Vose äru ami te kigye, mìri zo gi alo ana ya madale nyè'be 'ba'desi ana gwo; 5 ondro lidri kuru ami kote, nyè'be 'ba'desi ana ago mìyo durufu na ni pa amiro yasi tazevoedreza ànya lomvo.”
6 Taeri'bai oyiyite ago abayite 'baŋwà cini yasi; uguyi Lazokado ope te ago uguyi lidri edete vo cini yasi.
A'do Wiriwiriro Eroda ro
(Matayo 14:1-12Marako 6:14-29)
7 Ondro Eroda, Miri'ba Galilaya ro, keri ta tase cini ka ugu a'dobe ana tana te oko, nda a'dote wiriwiriro, tana lidri azaka ka ugu ata ekye, Yoane Bapatisi'ba adrite. 8 Azaka ka ugu ata ekye Eliya loforute, ago azaka ekye alo aza nebii se kyeno kai ro go adrite. 9 Eroda atate ekye: “Mätäṛi drî Yoane rote ätu, oko mano se mabe ta kwoi erina tana ro ono a'diya?” Ago nda ojote Yesu ondrene.
Yesu Ozo Ŋgaonya te Lidri Kutu Nji (5,000) ri
(Matayo 14:13-21Marako 6:30-44Yoane 6:1-14)
10 Lazo'bai egoyite ago itiyi tase cini ànya koyeyibe tana te Yesu ri. Nda ru ànya te nda be, ago ànya oyiyite iṛe fere le 'ba'desi aza se äzibe Betesaida ana ya. 11 Ondro lowa keri tana te oko, ànya soyite nda vo. Nda ru ànya te, iti Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te ànyari, ago ede ànya se kolebe iyi edene kai te.
12 Ondro kitu ka ugu oci oko, taeri'bai 'butealo foritu ikyiyite nda re ago atayite ekye: “Mi'ba lidri koyi tana ànya kuniyi robe oyine 'baŋwà yasi ago vorogoŋwà se gbikyi noŋwa ono yasi ŋgaonya ndi orivo be usune ànyari, tana ono orivoya vo lidri ako yi.” 13 Oko Yesu atate ànyari ekye: “Ami modo nyòzo ŋga aza ànyari onyane.”
Ànya zayitadrite ekye: “Ŋgase ama sina ambata orivoya nji ago ti'bi ritu. Mile ämäri oyine ŋgaonya ogyene lowa cini ono riya?” 14 (Lidri orivoya kutuna nji lau.)
Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Mì'ba lidri kori vuru gboko ro oso 'butenji ronye alona ya.”
15 Ago taeri'bai yeyite inye, ago lidri cini rite vuru. 16 Yesu ru ambata se nji ana te ndi ti'bi se ritu ana be, ndrevote kuru vo'buyakuru ya, ago ye aro'boya te Lu ri, wa ànya te, ago ozo ànya te taeri'bai ri lanjine lidri ri. 17 Ànya cini nyàte ago ojo ànya te, ago taeri'bai otoyi anjoko ŋgase ke'bebe ana rote, koṛiga na 'buteritu.
Taeṛo Petero ro ta Yesu rota
(Matayo 16:13-19Marako 8:27-29)
18 U'du alo si ondro Yesu ka ugu mätu iṛe oko, taeri'bai ikyiyite nda re. Nda eji ànya te ekye: “Lowa ka ata ekye ma a'di owo ya?”
19 Ànya zatadrite ekye: “Rukäna ka ata ekye mi orivoya Yoane Bapatisi'ba owo, ago azakana ka ata ekye mi orivoya Eliya owo, ago azakana ka ata ekye alo aza nebii se kyeno kai ro go adrite.”
20 Nda eji ànya te ekye: “Oko ami ni? Nyà ata mìkye ma a'di owo ya?” Petero zatadrite ekye: “Mi ni orivoya Mesiya Lu ro owo.”
Yesu Iti ta Rueza Ndaro rote ndi Odra be
(Matayo 16:20-28Marako 8:30–9:1)
21 'Dooko Yesu tadri ànyaro te mbara ko ta ono itine 'diaza ri. 22 Nda ata kpate ànyari ekye: “Beṛo Ŋgwa Lidri ro ri ruezane amba ago 'di'desii, kohanii 'desi, ndi miemba'bai Ota robe oganayi nda 'da zo. Äfuna nda 'da oko u'du nina si oko nda adrina 'da.”
23 Ago nda atate ànyari ekye: “Ondro 'diaza kolete o'dene mavo, beṛo ndäri ta andivo ndaro ro ijene, kuŋgyi taka ndaro tu cini si, ago keso mavo. 24 Tana nda se kolebe adri modo ndaro ro opane ijena anya 'da, oko nda se kabe adri ndaro ijena ta maro ta opana anya ndi. 25 Inye'do 'diaza usuna ŋga aza gindi ondro nda kuru 'bädri cini gica oko andivo ndaro jete kode apete ṛe ya? Endaro nda unina ko ŋga aza usune! 26 Ondro ka'do 'diaza driupiro ni märi ago ni ta ŋgaembaro maro ri, Ŋgwa Lidri ro a'dona 'da driupiro ni ndäri ondro nda kikyite 'desi ndaro ya, 'desi Täpi ndaro roya ndi malaikai alokado ndaro roya owo. 27 Endaro mata ämiri ono azakana orivoya noŋwa se uninayi ko odrane madale ànya ondrenayi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro lutu.”
Beti Yesu ro Tozarute
(Matayo 17:1-8Marako 9:2-8)
28 U'du njidrieri ta kwoi atana vosi oko, Yesu ru Petero, Yoane ndi Yakoba be te nda be ago oyite kuru lutu dri mätune. 29 Ondro nda ka ugu mätu oko, militi ndaro a'dona tozarute to, ago boŋgoi ndaro a'dote onje hwia. 30 Ndriŋwa oko lidri ritu te orivoya lau ugu atavoya nda be, ànya ni Musa yi owo Eliya be, 31 se loforute liŋgyi vo'buyakuru robe ago atayite Yesu be ta liti se nda ka oyebe ta Lu ro se arabe ndäri ondene ndriro odra si Yerusalema ya ana rota. 32 Petero ndi azii ndaro be u'duyite ŋbi, ago kupiyi mi te oko ndreyi ŋgaeyi Yesu rote ndi màno ritu se edrevoya nda be ana be. 33 Ago 'di kai kayi ugu oyi ni Yesu resi oko, Petero atate ndäri ekye: “Miemba'ba, orivoya kado ämäri a'done noŋwa. Màmona mutuguṛi nätu alodi miri, alodi Musa ri, ago alodi Eliya ri.” (Nda ni tase nda ka ugu atana ono ko.)
34 Ondro nda kadri ugu ta ono atana oko, 'dikolo efote ndi tako ànya te lindri iro si; ago taeri'bai a'dote turituriro ikyi 'dikolo ro ànya dri ana ro. 35 Ago ata ikyite ni 'dikolo yasi ekye: “Ono ni Ŋgwa maro, se manjibe owo; nyèri ta ndaro!”
36 Ondro ata kodrite oko, Yesu a'dote iṛe, taeri'bai a'dote titiro tase cini ono ro ago tase ànya kondreyibe tu ana si ana itiyi tana kote 'diaza ri.
Yesu Ede Ŋgaga aza Tori Undiro be te
(Matayo 17:14-18Marako 9:14-27)
37 Tu kinjo si; Yesu ndi taeri'bai nätu ndaro be efoyite vuru ni lutu drisi ago lowa amba 'bedrite Yesu be. 38 Mano aza trete ni lowa lakosi ekye: “Miemba'ba, molo'baru miri, mindrevo ŋgwa maro dri; ni ŋgwa aloŋwa maro owo! 39 Tori ka nda uru ro ndriŋwa otrebe ago ka nda oye agyigyi, ago kamo ka efo kala ndaro yasi, ka ugu nda oye koziro ago e'be nda kote! 40 Meji taeri'bai miro te usine tesi, oko ànya niyi kote.”
41 Yesu zatadrite ekye: “Ami lidri taomaako ago koziro ono! Beṛo märi orine ami yibe tuna mu'du eŋwanye ya? Ago a'bana ma orine ami yibe mu'du eŋwanye ya?” 'Dooko nda atate mano ana ri ekye: “Nyezi ŋgwa miro noŋwa.”
42 Ondro ŋgaga ana kate eziikyi oko, demona vo nda te gyinidri ago yete agyigyi, Yesu ta tori undiro te, ede ŋgaga te, ago logo nda te täpi ndaro ri. 43 Lidri cini larote mbara para Lu ro tana ro.
Yesu ka ta Odra Ndaro ro Itina Kpa To'di
(Matayo 17:22-23Marako 9:30-32)
Lidri drigba ugu larolaro ro tase cini Yesu ka ugu oyena be ta oko, nda atate taeri'bai ndaro ri ekye: 44 “Tase ma oyebe atane ämiri ono nyìje tana ko! Ate oye Ŋgwa Lidri ro ozone drí lidri roya.” 45 Oko taeri'bai niyi takaci tase ono ro ko. Tana a'dote da'doda'do ro ànyari, ta'doro ànya niyi tana kote, ago ànya cini a'dote turituriro nda ejine tana ro.
A'di Ni Parandra ya?
(Matayo 18:1-5Marako 9:33-37)
46 Kalawasa a'dote taeri'bai lako ta 'dise a'done parandra ànya lako rota. 47 Yesu ni tase ànya kabe ugu tavona usu te, ago nda ru ŋgagaŋwa aza te, edre nda te gbo ndaro ya, 48 ago atate ànyari ekye: “Nda se kabe ŋgagaŋwa ono uruna ävuru maro ya, ka ma uru, ago nda se kabe ma uru ka kpa nda se kezo mabe uru. Tana nda se tipari ami cini lako ni parandra.”
Nda se ko Kyilaro Ami Yibe Orivoya Amiro
(Marako 9:38-40)
49 Yoane atate ekye: “Miemba'ba, màndre mano aza te ka ugu demonai lofo tesi ävuru miro si, ago matate ndäri edrene, tana nda ko gboko amaro ro.”
50 Yesu atate ndäri ndi taeri'bai azi be ekye: “Nyèdre nda ko, tana nda se ko kyilaro ami yibe orivoya amiro.”
'Baŋwa Aza Samaria'ba ro Gazo Yesu Urune
51 Ondro tu kate esa ti nda uruza vo'buyakuru ya oko nda usutate ago eto oyite Yerusalema ya. 52 Nda zo lazo'bai te nda mile, se oyiyite 'baŋwa aza Samaria roya ŋga cini edene nja ndäri. 53 Oko lidri lau ana leyi ko nda urune, tana nda ka ugu oyi Yerusalema ya. 54 Ondro taeri'bai Yakoba ndi Yoane be kondreyi tase ono te oko, ànya atayite ekye: “Opi, inye'do mile ndi ämäri asi uzine vuru ni vo'buyakuru yasi ànya ozaza ya?”
55 Ago Yesu zamite ago 'bidri ànyaro te. 56 'Dooko Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite 'baŋwa aza ya.
Ànya se Leyi A'done Oso'bai ro Yesu vo
(Matayo 8:19-22)
57 Ago ànya kate ugu oyi liti ya oko, mano aza atate Yesu ri ekye: “Masona ndi mivo vose nyabe oyi kigye ya.” 58 Yesu atate ndäri ekye: “Kobai orivoya 'bui be, ago arii orivoya zoi be, oko Ŋgwa Lidri ro orivoya vo ako drî ndaro lalaza.”
59 Nda atate mano aza ri ekye: “Miso mavo.” Oko mano ana atate ekye: “'Desi, mi'ba ma ogone täpi maro osene käti.” 60 Yesu zatadrite ekye: “Nye'be avo kose avo modo anyaro. Nyoyi ago mipe ta Miri 'Bädri'ba Lu ro ro.”
61 Mano aza atate ekye: “Masona ndi mivo 'desi, oko mi'ba ma oyine mede oyene katidri maro ri käti.” 62 Yesu atate ndäri ekye: “'Diaza se eto ŋga oso te ago 'dooko ka ugu voondre kovole kadona i'do Miri 'Bädri'ba Lu ro tana ro.”