aza 8
law leṯi meci Yecuŋw
1 eṯi Yecu ele ŋwara ŋi lu ki balaḏ kwere kwere kwupa kwɔkwɽeny tɔk, eṯuŋw zi andindaci ŋiɽaŋali ŋizaw ŋeḏi ŋeleny ŋeḏi Allah. na eṯir li romḏi lir wri-kwuɽen, 2 na law lɔkwɔ tɔk, limɔŋw zi ruci rigɽima-na riki kiṯay, na limɔŋw zi zəwi kimeṯi tɔk; kwete kweni maryam kweḏi majdalaŋw, kwunde kwir kwuruḏu gwu rigɽim-na riki dufɔkwɽeny; 3 na yuwanna, kwir kwaw kweḏi huuzi, kwir wakiil weḏi hiruuḏuz; na zuuzanna, na liḏaḏu luru leṯi ogwumicelu kwɔmne gi kweŋen eḏi zi meci.
ṯiŋerɔŋw ṯeḏi kwor kwowḏina ŋwola lu
4 ner rayḏa duŋw litezir likwakiḏaḏi ki ṯay ki ṯay, litutuweḏi nana leḏi yayin tatap, nuŋw zi andaci ŋiŋerɔŋwa, nuŋw zi eca ŋwu: 5 kwor kwete kwuruḏi ŋwola ŋi eḏi ŋi ele eḏi zi owḏinelu. mindaŋ muŋw zi owḏinelu ta, ner iidi ŋwɔkwɔ ki ṯay la, ner zi rutalu, mindaŋ nezi ndow uṯani kworɔ wac. 6 ner iidi ŋwɔkwɔ kwɔrcuɽam-na; mindaŋ mer alliḏa ner ayi nana kaka iti eḏi gwu ezir wa dufaŋi-na mac. 7 ner iidi ŋwɔkwɔ ki yugwi-na, ner alliḏa yugwi yi-na mindaŋ mezi yugwi firtaŋ. 8 ŋwuḏaḏu ta, ner iidi kureyu-na wicaw, ner alliḏa, ner əgini ŋwola nyamin-na ruɽi-ṯuḏni. muŋw zi rataci ŋiɽaŋali, nuŋw ofna nuŋw zi eca ŋwu: kweḏi yəni eḏi yi neŋne, eḏuŋw neŋne.
9 na limeḏgen uṯizelu, ner eca ŋwu: ṯiŋerɔŋw kḏu teni ṯi aḏa? 10 nuŋw zi eca ŋwu: ŋiɽaŋal ŋeḏi ŋeleny ŋeḏi Allah, ŋulucine kerreny, na orɔ ŋaŋa lilŋiiḏizi. lakin liḏaḏu er zi neŋne tatap ŋir ŋiŋerɔŋw nana, mindaŋ er zi eze rac, lakin er zi ṯime ŋizarzi; er zi neŋne rac, lakin er zi ere elŋece ezir mac ŋiniŋnarzi. 11 ṯiŋerɔŋw kḏu ṯeni ŋwu: ŋwola ŋwiri ŋiɽaŋal ŋeḏi Allah. 12 ŋwunani ki ṯay la, ŋwunde ŋwiru ŋwir lizi liniŋna ŋiɽaŋali, mindaŋ ma ibliiz ila, eṯuŋw zi dimeḏa ŋiɽaŋali ŋimɔnani ki rugwor-na, kaka aruŋw gwu ŋwu: ŋinani mindaŋ er ŋi emnizi ta, er kilaw. 13 ŋwola ŋwumiidi kwɔrcuɽam-na, ŋwunde ŋwiru ŋwir lizi liniŋna ŋiɽaŋali, ner zi miḏa tinyiŋlana ṯi. lakin ner ere eḏi rufu mac. eṯir zi emnizi, lakin mer zi mummi ta, eṯir zi ṯugwudazi tuc. 14 ŋwola ŋwumiidi ki yugwi-na, ŋwunde ŋwiru ŋwir lizi liniŋna ŋiɽaŋali, lakin mezi ṯaŋrica urreḏa ṯeḏi kwɔmne kweḏi ṯurmun, na ṯikeɽinjelu ṯeḏi ŋurṯu tɔk, mezi kaduwa ye keḏi kwɔmne kwere kwere kwuḏaḏu ta, mer zi enḏiḏa, eṯir firtaŋ ŋiɽaŋali, eṯir eni ŋimɔkiraḏi. 15 na ŋwola ŋwunani kureyu-na wicaw, ŋwunderṯa ŋwir lizi leḏi rugwori-na rizaw, tirlalu; mer neŋne ŋiɽaŋali, eṯir zi ami miḏaŋw, eṯir kwurmɔṯani mindaŋ, eṯir ami riɽuŋw tɔk.
ṯilŋiiḏina ṯeḏi lɔmba
16 kwizi kwende kwere kweṯifudi lɔmba eḏi kwuɽbeḏe lu melwa gi, ya kwaŋgiraŋ-na. beri, ma. eṯuŋw allazi kezir la wizaw eḏi ṯiŋaci lizi fori lu, linaŋna eḏi enḏi. 17 kaka iti lucina gwu kwɔmne kwere mac, illa ŋgwa kwinḏi eḏijinelu pɔrpɔr; nuŋw ere kwere tɔk mac kwukwuɽbene lu, illa ŋgwa kwinḏi eḏi ruwene lu. 18 kitizarzi yey ŋiniŋnaŋazi, kaka kweḏu ŋwi er kiɽeci, na kwiti kweḏu ŋwi mac, er keni eɽineḏa kwɔmne kiṯay kwaruŋw gi ŋwu: kweḏi nyi.
ŋiaŋga ŋa ŋir rerem
19 na gwu lenyin-ŋa ilaḏa lieŋgen li, ner ere upaḏi nanuŋw gwu mac, kaka kwuɽbeḏir gwu kwuɽbu-kwuɽbuk. 20 nuŋw andaci kwete nuŋw eca ŋwu: lanyalu-ŋa liaŋgalu li kilana par, linaŋnaŋa eḏi raŋḏa. 21 nuŋw eŋnici ŋgwa kwandica, nuŋw eca ŋwu: aya kwinyi na lieŋgeri linyi, linderṯa kla letineŋne ŋiɽaŋali ŋeḏi Allah, mer zi ma erri.
Yecu kwubiye zi kuruni lu pet na ṯujuli tɔk
22 lamin lete ner enḏi limeḏgen li ki faluuka-na, nuŋw zi eca ŋwu: er ṯamḏu ṯujuli ṯi-na. ner ṯiŋa faluuka ner ele. 23 mer ele ŋaw la, na ŋwaru ye ki, nuŋw inḏiri. na kurun kupa upuḏi ki ṯujul-na. nezi ŋaw oɽaḏa-na, nezi ŋiɽaŋal kiyaḏa cilcil. 24 ner ele, ner kiɽṯi, ner eca ŋwu: muallim, muallim, a kwer mi oɽaḏa iininyu! nuŋw kiɽṯi, nuŋw ermici kuruni, ŋaw ŋi ŋupuḏu tɔk, ner biɽeḏa lu pet. 25 nuŋw zi eca ŋwu: ṯəmna ṯalu ṯende? ner ṯenye, ner ṯibi kaka aḏa kwere, ner andizazina: eya kwiri manuŋ ŋgwu? muŋw ellici kuruni ŋwuzi ŋaw ŋi amra, ner ami niŋniḏici ŋunduŋwu.
ṯizeya ṯeḏi kwor kweḏi rigɽima-na riki
26 ner upaḏi kezir weḏi lizi leni lijadara, wunani jaliilŋw ṯoɽu ṯi la. 27 muŋw dapiḏalu ner kadirḏi kwor gi kwete kweḏi balaḏ ŋgwa, kweḏi rigɽima-na riki, kwiti kweṯikinnaḏa yireṯi lelu tuk mac; nuŋw ere nani duənu kwere too, eṯuŋw ta nanniḏa ki rimamu-na. 28 muŋw inḏa Yecuŋw, nuŋw upina kwola gi, nuŋw iideḏa ŋwuɽele-na, nuŋw eca ŋwu: a kwende kweḏi karḏa nani nyi gwu? a kweni Yecu, kwir Tor teḏi ŋgwa kwuṯemḏelu. nyi kwuturecaŋa lu, eṯi nyi ṯa rəra mac. 29 kaka andicaŋw gwu ṯigɽima tiki eḏi ru kworu-na, ṯeṯidallu nana ŋwamin ŋwuru. eṯir kəki ŋwuruŋ ŋi, yalibaz yi tɔk, lakin eṯuŋw zi undena, mindaŋ eṯi ṯigɽim tiki apirazi wuḏer yi-na. 30 na Yecu uṯizelu, nuŋw eca ŋwu: a kweneya? nuŋw eca ŋwu: nyi kweni kwitezir, kaka enḏi gwu rigɽim riki ruru duŋgwun-na. 31 ner tureci lu tur ner eca ŋwu: etinyji ṯa ṯiŋaḏaḏi mac ezir yi-na wolu-na dip, wufoɽu kuṯu tɔk. 32 na yizaŋ nani yuru, yiina lu duŋw kayin la; na rigɽim riki tureci lu, ner eca ŋwu: efricenyi, nyenḏi ki yizaŋ-na. nuŋw zi efrici. 33 ṯaŋwu, na rigɽim riki ru kworu-na, ner enḏi ki yizaŋ-na. ner irri ŋwoɽa ŋi tatap, ner dapi ndoṯom li la, ner iriḏa ŋaw-na, ner gwu ay.
34 mer zi eze ŋimerrini, leṯiziyelu, ner afri ner mida ayinu, ner zi andaci ledi duənuŋw, na ledi balaḏ tɔk. 35 ner ru eḏeze kwɔmne kwumerrini, ner ila nani gwu Yecu, ner kaṯazi kworu kwumɔ rigɽim riki duŋgweci, kwunanalu Yecuŋw ŋwuɽele-na, kwumɔkenne yireṯi, kwumami nanuŋw. ner ṯenye. 36 nezi lizi linanu lizazi andaci ŋiɽaŋali tɔk ŋumɔ rɔtɔ ŋwu, na ŋeḏi kwor ŋgwa kwumɔzey aŋgwuru. 37 na lizi tatap leḏi ezir weḏi lijadara tureci Yecuŋw lu eḏi zi duŋgweci, kaka mezi gwu ŋiḏeny enḏiḏa ŋupa ŋiminni. ŋwu ṯa, nuŋw enḏi ki faluuka-na, nuŋw gi aɽi kiṯay. 38 na kwor ŋgwa kwumɔ rigɽim riki duŋgweci tureci Yecuŋw lu tur, nuŋw eca ŋwu: er ṯa romḏi. na Yecu əɽi kiṯay, nuŋw eca ŋwu: 39 aɽi ele duənu daŋgalu, ezi baŋaci yilima yupa yimɔŋazi Allah errici, na kwor ele nuŋw iṯidi ŋiɽaŋali ki balaḏ-na tatap, ŋeḏi yilim yupa yerricezi Yecu.
Yecu kwumiiḏice yayiruzŋw toru tir tira, nuŋw zəwi kwayu kweṯiiri ŋina
40 ma Yecu aɽi na lizi agani ŋunduŋwu, ner gi amina, kaka əkicer gwu kizen tatap. 41 na kwor kwete ila, kweni yayiruz, kwir kwijowiṯ kweḏi majma. nuŋw iideḏa Yecuŋw ŋwuɽele-na nuŋw tureci lu tur eḏi gi ila duənu duŋgwun, 42 kaka eḏuŋw gwu toru tutuput tir tira, tir yiḏleyu kaka wri-kwuɽen, timerrizi ŋiɽany. na Yecu ele, nezi lizi ataḏi nana ki ṯay ki ṯay.
43 na kwaw kwete nani ki duŋw-na, kweṯiiri ŋina yiḏleyu wri-kwuɽen. nuŋw ere kwere mac kweḏi ŋuma eḏi zəwi ŋunduŋwu. 44 nuŋw ila ṯoɽu ṯi la nuŋw mummici Yecuŋw yebɽaŋi yeḏi yireṯ, na ŋin ŋeṯiiri, uɽeḏi puduk. 45 nezi Yecu eca ŋwu: eya kwiri kwumummicenyi yireṯi? ner ureŋni tatap, na buṯruz-ŋa eca ŋwu: muallim, ŋwuduŋw ŋwataḏi ŋa nana, mindaŋ na aru ŋwu, eya kwiri kwumummi nyi a? 46 nezi Yecu eca ŋwu: kwumenyi mummi kwete, kaka icinenyi gwu rac, ŋuma ŋimenyi gwu ru-na. 47 na kwaw ulezi ṯay, ṯeḏi gwu lucineḏa, nuŋw ila kwumunḏuḏi, nuŋw iideḏa ŋwuɽele-na, nuŋw andazi pɔrpɔr ki lizi-na ŋiɽaŋali ŋimo ŋi mummi kireṯi, muŋw ma zey tuc. 48 nuŋw eca ŋwu: tor tinyi, miḏi tugwori. ṯəmna tɔŋwa ṯimɔŋa zəwi. indi ma ta pa kwizaw.
49 andicaŋw ṯaŋwu, na kwor ila kweḏi kwijowiṯ-ŋa, nuŋw eca ŋwu: ṯernyeri, ṯɔḏɔ emba ṯi deŋṯinaŋa cakicagi? marna tira tɔŋwa ay tɔk. 50 lakin na Yecu neŋne ŋiɽaŋali ŋimoɽi kəni-na mbiny, nuŋw eca ŋwu: eṯi ṯinya mac; eḏi ṯəmna, na ti ṯa kilaw rac. 51 mer upaḏi duənu, nuŋw zi ere efrici lere lir ter eḏenḏi mac, illa buṯruz-ŋa yaguub gi, yuhanna tɔk, na ṯernyin ṯeḏi tira-ŋa lenyin gi. 52 ner ari kwola tatap, ner ariḏa ŋwunda ŋwunda; nuŋw zi eca ŋwu: eṯaru kwokwony mac. titi tayi mac: tinḏiri ṯa domony. 53 lakin ner ari yima nyiḏak, kaka ilŋiicar gwu, tira timay. 54 nuŋw miḏa ṯii ṯuŋwun pup, nuŋw ornuti ŋunduŋwu, nuŋw eca ŋwu: tor tinyi, kiɽṯi. 55 na tigɽim ṯuŋwun aɽiḏana tuc, nuŋw diɽelu pruṯ. nezi Yecu andaci eḏinḏeḏa eḏneya were. 56 na ṯernyin-ŋa ṯibi lenyin gi, ner liŋɽi kaka aḏa kwere, nuŋw zi ici nuŋw zi eca ŋwu: eṯi zi andica kwizi kwere ŋu mac, ŋimerrini.
'Ditoko se Abate Yesu be
1 Tu aza vosi oko Yesu abate 'ba'desii, 'baŋwà be yasi ugu Lazokado Miri 'Bädri'ba Lu ro ro opena be. Taeri'bai 'butealo foritu oyiyite nda be, 2 ago 'ditoko azaka kpa se edete ni tori undiro ndi adravo be ri 'do be. Maria (se äzite Magadalene), se olofo demonai njidrieri be ni yana yasi 'do; 3 Joana, se ago na Kuza ni vo ondre'ba lakaza Eroda ro ro; ago Susana, ndi 'ditoko azaka amba be se ozoyi ŋga ànya modo rote Yesu opaza ndi taeri'bai ndaro be.
Lapidriopi Kwariori'ba ro
(Matayo 13:1-9Marako 4:1-9)
4 Lidri ezi ikyite Yesu re ni 'ba'desii cini yasi; ondro lowa kotokalate oko, Yesu iti lapidriopi ono te ekye: 5 “Tu alo si oko mano aza fote kwari orine. Ago nda ka ugu kwari ori ämvu yasi oko, azakana lo'dete liti dri, se abate driigyesi, ago arii nyate. 6 Azakana lo'dete gyini gyirigyiri dri, ago ondro kwari koŋgate oko, anya wite tana gyini i'do nyondro. 7 Azaka kwari ro lo'dete kukyi cuku lako, ago kukyi mbate inya se koŋgabe be ago vo anya te. 8 Ago azaka kwari ro lo'dete gyini kado ya, kwari ŋgate ago mbate ago wa inya te kama alo (100) inya drî alo dri.” Ago Yesu nde tate ekye: “Dia nyèri, ka'do ondro nyà'do gi bi be owo!”
Takaci se Yesu kabe Ata Lapidriopi si
(Matayo 13:10-17Marako 4:10-12)
9 Taeri'bai ndaro ejiyi nda te takaci lapidriopi ono rota, 10 ago nda zatadrite ekye: “Tauni tandrwi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ozote ämiri, oko azakana ri takacina aka'dana lapidriopi si, tana ondrena ànya ondrenayi ndi, ago erinayi ndi oko niyi ko.
Yesu Edretazevo Lapidriopi Kwariori'ba rote
(Matayo 13:18-23Marako 4:13-20)
11 “Lapidriopi ono takacina ni no; kwari ni ata Lu ro. 12 Kwari se lo'debe liti dri ni ànya se kabe taeri, oko kicu'ba ikyi gwo ago ru lazo te zwi ni ya ànyaro yasi ànya lagaza ni taomavoya ukyi apa ànya 'da. 13 Kwari se lo'debe gyirigyiri dri ni ànya se kabe lazo eri ago kabe uruna yai'dwesi. Oko ci ko gyuru ya ànyaro ya, ànya matate toto tuna fere oko ondro tu taojoro kesate oko, ànya 'dete. 14 Kwari se lo'debe kukyi cuku ro lako ni ànya se kabe taeri; oko ta milo'bero ago a'do ŋgadriamba be ndi riyä ori ono robe morute ànya ya ago vo ànya te, ago doŋgo ànyaro wa kote alona. 15 Kwari se lo'debe gyini kado ya ni ànya se kabe lazo eri ago kabe uruna kadoro ago taoro si ya ya 'do, ago ànya iŋgyiyi ya te madaro madale ànya wayi doŋgo te.
Lamba Drî Takotako ro Lakaza si
(Marako 4:21-25)
16 “'Diaza i'do se keyi lamba te oko tako drî na gwo lakaza si kode 'ba anya gwo kitapara zele, oko 'bate ŋga lamba edrero dri, tana lidri kate eci zo ya oko ànya kondreyi ŋgaeyi robe.
17 “Ŋgase aza ada'dote olofona 'da ŋbelero, ago ŋgase aza atakote usuna 'da ago ezina 'da ŋgaeyi ya.
18 “Ka'do inye, tase nyèrina be, nyà'do taotibe tana ro, tana nda se tauni be ozona 'da rigye ndra, ago nda se tauni ako ca se giṛiŋwa nda kusu ta be ekye yi sina 'do äruna 'da ni nda rigyesi.”
Endre Yesu ro ndi Ädrupii be
(Matayo 12:46-50Marako 3:31-35)
19 Endre Yesu ro ndi ädrupii be ikyiyite ndare, oko niyi kote rudro'bene nda be ta lowa rota. 20 'Dialo aza atate Yesu ri ekye: “Endre miro ndi ädrupii miro be orivoya edrevoya tesi ago leyi mi ondrene.”
21 Yesu atate ànya cini ri ekye: “Endre maro ndi ädrupii maro be ni ànya se kabe ata Lu ro erina ago kabe ànya oro.”
Yesu 'Bidri Oli Gbiriṛi be rote
(Matayo 8:23-27Marako 4:35-41)
22 Tu alo si oko Yesu cite toŋbo ya taeri'bai ndaro be ago atate ànyari ekye: “Mì'de mòyi màza fofo tasi.” Ndi ànya eto oyite. 23 Ago ànya kayi ugu udi oko, Yesu u'dute ŋbi. Ndriŋwa oko oli gbiriṛi be site fofo dri, ago gyi eto ogate toŋbo ya, ago ànya cini te rriti 'desi ya. 24 Taeri'bai oyiyite Yesu re ago teŋgayi nda te, atayite ekye: “Miemba'ba, Miemba'ba! Mà oyete odrane!”
Yesu ŋgate kuru ago 'bidri oli rote ago gbulä gyi ro edrete; anya a'dote titiro, ago vo edrete ti. 25 'Dooko nda atate taeri'bai ri ekye: “Taoma amiro eŋwaro ya?”
Oko ànya laroyite ago turiyite, ago atayite iyivoya ekye: “Mano ono a'di owo ya? Nda ta oli ndi gbulä gyi robe be, ago ànya royi nda te!”
Yesu Ede Mano Demonai be te
(Matayo 8:28-34Marako 5:1-20)
26 Yesu ndi taeri'bai ndaro be diyite wari Gerasa ro driro, se orivoya Fofo tasi äwumibe Galilaya be ana. 27 Ondro nda kefote tesi fofo kala oko, mano aza ni 'ba'desi yasi 'bedrite nda be se orivoya demonai be nda ya. Tuna te amba mano ono ka aba boŋgo ako ago ri kote 'bäru, oko rite 'budri lako ayani. 28 Ondro nda kondre Yesu te oko, nda trete kporo amba si, vo andivo ndaro te aŋbo vuru pa ndaro pa, ago trete ekye: “Yesu, Ŋgwa Lu Fopara Ndra ro! Mile e'di mabe ya? Molo'baru miri, nyeza ma ko!” 29 Nda atate nonye tana Yesu ta tori undiro te ofone tesi ni nda yasi. Perena amba tori undiro ru nda te, ago a'ba nda ca kamba'ba ro, drí ndaro ndi pa be embe ca nyori si nda ka nyori tokye ago demonai njayi nda te vocowa ya.
30 Yesu eji nda te ekye: “Ävuru miro a'di ya?”
Nda zatadrite ekye: “Ävuru maro Legiona” tana demonai amba cite nda ya. 31 Demonai lo'barute Yesu ri ko ànya ozone voociekye ya.
32 Äṛi kizwe ro orivoya amba loto lau, kayi ugu ŋgaonya lutu pa. 'Dooko demonai lo'barute Yesu ri ànya o'bane oyine ocine kizwe ya, ago nda 'ba ànya te oyine. 33 Ànya foyite tesi ni mano ana yasi ago ciyite kizwe ya. Äṛi cini lasote vuru kärägu yasi fofo ya ago gyi imvute.
34 Lidri se kayibe vo kizwe ro ondrena kai kondreyi tase ka'dobe te oko ànya muyite ago lariyi lazona te 'ba'desi ya ago ämvui yasi. 35 Lidri fote tesi tase ka'dobe ana ondrene, ago ondro ànya kikyiyite Yesu re oko, ànya usuyi mano se demonai kofobe ni ya na yasi ana rite Yesu pa, so boŋgo te ago drî na te kadoro; ago ànya cini a'dote turituriro. 36 Ànya se cini kondreyi be ana itiyi tase ede mano se demonai be ana tana te lidri ri. 37 'Dooko vo lidri cini wari ana ro ro ejiyi Yesu te oyine ni nasi, tana ànya orivoya turituriro ndra. 'Dooko Yesu cite toŋbo ya ndi oyite. 38 Mano se demonai kofobe tesi ni yana yasi ana lo'barute Yesu ri ekye: “Mi'ba moyi mibe.”
Oko Yesu zo nda te, atate ekye: 39 “Nyoyi kovole 'bäru ago nyiti tase 'desi Lu koyebe miri ono tana.”
Mano ana oyite 'ba'desi yasi, ugu tase Yesu koyebe ndäri ana tana itina be.
Ŋgutiŋwa Yairo ro ndi Toko se Kodo Boŋgo Yesu robe ana be
(Matayo 9:18-26Marako 5:21-43)
40 Ondro Yesu kogo kozate fofo tasi oko, lidri ru nda te yai'dwesi, tana ànya cini a'doyite nda kotevoya. 41 'Dooko mano aza ävuruna Yairo esate, nda orivoya dri'ba zotaeriro vo ana ro ro. Nda vo andivo ndaro te aŋbo vuru Yesu pa ago lo'barute ndäri oyine 'ba ndaro ya, 42 tana ŋgutiŋwa aloŋwa ndaro, se ndroa na te orivoya 'butealo foritu, kate odra.
Ondro Yesu kate ugu oyi oko, lowa ipi nda te lamadri cini yasi. 43 Ànya lako toko aza orivoya se ezarute ni kari oro koziro ri ndroa na te 'butealo foritu, anya enji ŋgase cini anya be sina te kwozoi ri, oko 'diaza alo ede anya kote. 44 Anya ikyite lowa lakosi Yesu kundu ago do si boŋgo ndaro rote, ago oro kari anyaro ro sisite dori. 45 Yesu ejitate ekye: “A'di do ma niya?” 'Dicini gayikalate, ago Petero atate ekye: “Miemba'ba, lidri orivoya gbikyi milomvosi ago kayi ugu mi ipi ni.”
46 Oko Yesu atate ekye: “'Diaza do ma te, tana mäni tana te efo mbara ro ni malomvosi si.” 47 Toko ana nite usu ta anyaro te, 'dooko anya ikyite lä'bilä'biro ago vo andivo anyaro te vuru Yesu pa, mile 'dicini ro yasi, anya iti tase anya do nda be tana ro ana te ndi tase ede anya be dori ana be. 48 Yesu atate anyari ekye: “Ŋguti maro, taoma miro ede mi te kado. Nyoyi liatokpero.”
49 Yesu kadri ugu tase ono ata oko, lazo'ba aza ikyite ni zo dri'ba ro yasi, nda atate Yairo ri ekye: “Ŋgutiŋwa miro drate; nyokwo Miemba'ba ko tona.”
50 Oko Yesu keri tana te oko atate Yairo ri ekye: “Nya'do ko turi ro, mima toto ta ayani, ago anya a'dona 'da kado.”
51 Ondro nda kesate zo ya oko, nda le ko 'diaza ri ocine zo ya nda be e'be gialo Petero, Yoane, ago Yakoba ago täpi ŋgwa ro ndi endre be. 52 'Dicini lau kayi ugu liyi ndi kuku o'be be ta ŋgwa rota oko, Yesu atate ekye: “Nyìli ko, ŋgwa ono dra ko'de; anya ka u'du toto u'du!”
53 Ànya guyi ndana te, tana ànya niyite anya drate. 54 Oko Yesu ru drí anyaro te ago zi läzi te ekye: “Ŋgwa maro, miŋga kuru!” 55 Adri anyaro egote, ago anya ŋgate kuru dori, ago Yesu ta ànya te ŋga aza ozone anyari onyane. 56 Uti'bai anyaro larote, oko Yesu ta ànya te ko tase ka'dobe ono itine 'diaza ri.