aza 21
haḏiya weḏi kwaw kwir kweḏel
1 na Yecu baŋḏala nuŋw icaci lizi lir lurṯu, likeṯi haḏiya weŋen kazzina-na keḏi heykal. 2 ta nuŋw eze kweḏela kwete kwir kwuway cakicagi, kwukeṯi rarifa riɽen. 3 nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, kweḏel ŋgwu kwir kwuway, kwumɔkaṯu kwuṯemḏelu kweḏi kla tatap limɔkatu kazzina-na; 4 kaka keṯer gwu tatap kweḏi ŋurṯu ŋeŋen, lakin kwaw ŋgwu kweḏi ŋuway ŋuŋun, tatap kweḏuŋwi.
Yecu kwandiza ŋiɽya ŋi ŋeḏi ṯikiraza lu ṯeḏi heykal
5 mer zi andazi lɔkwɔ ŋeḏi heykal, ṯowcina ṯi ṯuŋwun, yal yi yizaw nana, nuŋw zi eca ŋwu: 6 ŋeḏi kwɔmne ŋgwu kwizaŋa, ŋwamin ŋwa ŋwinḏi a ŋi kal kere ere urgwuḏi mac; yifaḏa lu faṯ faṯ. 7 ner uṯizelu, ner eca ŋwu: muallim, ŋiɽaŋal ŋu ŋinḏi eḏenḏa ṯacaŋ? na aḏa kwinḏi eḏorɔ mindaŋ ma kwɔmne ŋgwu naŋni eḏi rataḏi? 8 nuŋw zi eca ŋwu: aŋraḏir er ŋazi ere lere ṯugwudazi eḏaki ṯay pir mac, kaka inḏir gwu eḏila luru yiriny yi yinyi, er aru ŋwu: nyi kwiri ṯa ŋgwu, na lomur limadiḏi. eṯi zi kwaḏaḏi kla mac. 9 mezi neŋne ŋeḏi ṯuwən, na təmbalnina ṯɔk, eṯi ṯinya mac, eṯere afri rugwori mac; ŋinḏi eḏenḏa, lakin er ere rataḏi kinna mac.
10 nuŋw zi eca ŋwu: lizi linḏi eḏ ofaḏa lizi lir ter, a ŋeleny ofaḏa ŋelenyi ŋir ter; 11 a ureyu rigini; ezi yaŋwu ye yu tɔrtɔr kezir were were, a kimeṯ enḏa kiki beṯen tɔk; er inḏa kwɔmne tɔk kweḏi gi ṯenye ṯeṯec; er eze kwɔmne kweḏi lerena tɔk kwupa kwuminni. 12 lakin, iti enḏi ŋiɽaŋal ŋu kinna mac, er ŋazi kete rii nana, er ŋazi owɽi yeye, er ŋazi mulḏa ki limajma-na, ki zijin-na tɔk; er ŋazi mulḏa ki leleny, ki limuḏiir, kaka roḏa ŋa gwu leḏi yiriny yinyi. 13 ŋalu ŋir ṯa kinaŋw ki lomur la kla, eḏi ŋi unḏizi ŋiɽaŋali ki. 14 ŋwu ṯa, kitizar ŋiɽaŋali ŋu yey, eḏi zi ere enji ŋwoɽa-na kerreny mac eḏi zi andazi. 15 kaka roḏi nyi gwu, kwinḏi ŋazi eḏinḏeḏa runyu eḏi zi andazi ŋeḏi yeyna, mindaŋ na leṯi ŋazi ɔpipiḏacelu, er ŋazi ere eḏici ŋuma mac eḏi zi rii ya eḏi zi ermiḏeḏa nana tɔk mac. 16 er ŋazi bɔŋwḏi lir rarnyalu-ŋa lanyalu ŋali, lir ŋali ŋiaŋga, lizi li-na lalu rac, na limaḏgalu, er ŋazi kete lɔkwɔ kaṯi eḏendinye. 17 er ŋazi uwezi tatap, kaka roḏu ŋa gwu leḏi yiriny yinyi. 18 lakin na owɽu weḏi ŋwoɽa ŋwalu ere kiraḏa lu were mac. 19 kwurmɔṯazar rɔgwɽɔ mindaŋ a əgini ŋimiiḏa ŋir rerem.
20 ma eze ŋwufeɽera ŋwumɔ rikaḏa urzaliimŋw lu, ezi ta elŋece rac eḏaruŋw, lomur klu mi, lim ani ila luŋwun leḏi tikiraḏa lu. 21 linani yahuḏiiya, eḏir afra yayinu nana na kla linani ki meḏiina-na, eḏir ru, na linani par kwuḏer, eḏir ere enḏi ki meḏiina-na mac. 22 kaka nani gwu lomur linḏi li jiiza eḏi zi gwu enḏi-na, er rataḏi tatap ŋuluḏina. 23 enna, ezi ṯurfa enḏiḏa ṯupak kla leni liiḏa, ya leṯ iɽi nyelle tɔk, ki ŋwamin ŋwa, kaka nani gwu ṯurfa ṯupa kezir wu, na hukm wifirli, ki lizi-na klu tɔk. 24 er ipiḏi yalala yi, er irdi; er zi mulḏa ŋuwaya ezir nana tatap; a lizi leḏi umam ruta urzaliimŋw lu, mindaŋ a ŋwomur ŋweḏi umam ṯimayini.
25 a alaama ijini kaŋwun, ki owa tɔk, rorum tɔk; a ṯurfa enḏida ṯurmun nana ndendeṯ; kaka iti ilŋiicar gwu ŋiɽaŋali ezir mac, kaka ma gwu rujul upuna ŋuma ŋi, kiiru gi, 26 a lizi ere keṯini wəŋ mac ŋiḏeny ŋi, kaka ṯinyar gwu ŋiɽaŋal ŋi ŋedi kwɔmne kwinḏi ki ṯurmun-na; kaka inḏi gwu ŋuma ŋupa ŋedi lere eḏi rigini. 27 ta er ma eze Toru teḏi kwizigwunaŋ tinḏi ki lebleṯ-na, ŋuma ŋi, ŋiniṯ ŋi ŋupa ŋiminni. 28 ma ŋazi ŋiɽaŋal ŋu naŋni eḏenḏiḏa, rillir titir, a dima ŋwoɽala, kaka inḏi gwu lomur leḏi ṯalliḏiza ṯalu.
ṯireca eḏaŋraḏa ŋama-ŋaman
29 nuŋw zi andaci ŋiŋerɔŋwa, nuŋw zi eca ŋwu: eti ketize ŋiɽaŋali yey ŋeḏi kwoḏa, yaɽi yi tatap. 30 mer ru-na kurfu-kurfuk, mezeze, ezi ta elŋece rac, ari, kiɽa ŋgu nii kwum ani adiḏi. 31 ŋwu ṯa ŋwu, ma inḏa kwɔmne ŋgwu kwindi eḏ iŋna, a elŋe eḏaru ŋwu: ŋeleny ŋeḏi Allah ŋimadiḏi adi adi. 32 emba, nyi kwecaŋazi ma ŋwa, a lizi leḏi ŋelŋe ŋu ŋutuput, er ere ay mac mindaŋ ma kwɔmne ŋgwu tatap errini. 33 a lere-ŋa ureyu yi ernine, lakin a ŋiɽaŋal ŋinyi ere ernine ḏuṯ.
34 deŋniṯiner eḏaŋrani ki rɔgwɽɔ; eṯi riimeḏi ŋwoɽa-na mezi ṯibaḏa ŋeḏi rɔgwɽɔ ralu, ṯurulela ṯi, na ṯaŋrica ṯeḏi kwɔmne kweḏi ṯurmun, a ta lamin kla iidezi ŋaŋwuzi dip kaka kiɽbin. 35 kaka inḏi gwu lamin kla eḏi zi ilica tatap kezir wanda gwu ṯurmun. 36 ŋwu ṯa ŋwu, eṯ icazi ki ṯay, eṯariri ki yiriny dɔk dɔk, mindaŋ ma inḏa ŋuma eḏ arṯiḏa ṯurfa lu kḏu tatap ṯinḏi; mindaŋ a rillazi Toru lu teḏi kwizigwunaŋ ki yey-na.
37 eṯuŋw zi ilŋiiḏini ki heykal-na; mindaŋ ma kilikelu orɔ, eṯuŋw ele kayin weni zeyṯuun eḏi gwu inḏirini. 38 na eṯi lizi ila nanuŋw gwu ŋurpana tutuk ki heykal-na, eḏi niŋnaci ŋiɽaŋali ŋeṯuŋw zi anandazi.
Ŋgapäṛi Ävuzi ro
(Marako 12:41-44)
1 Yesu ndrevote ŋgulu ago nda ndre lidri ŋgadriamba be te ŋgapäṛi ànyaro ovovoya vo ŋgapäṛi ro Yekalu roya, 2 ago nda ndre ävuzi ati'ba aza kpate parata kaciro ritu giṛiŋwa ro ovovoya. 3 Ndi nda atate ànyari ekye: “Endaro mata ämiri ono, anjioko ävuzi gi ati'ba ro ono vo ŋga ni amba ndra azii cini ri 4 tana azii kayibe ovona, etayi ŋgadriamba ànyaro azakana kpa, oko anya ca orivoya ati'ba ro oko, ozo se anya kaoye be ŋgaonyane sina ana ro cini.”
Yesu ka Pere Yekalu ro tana Atana
(Matayo 24:1-2Marako 13:1-2)
5 Ago taeri'bai azaka Yesu ro kayi ta obe Yekalu ro se kuni liŋgyiekye si ana tana ata, ndi ŋgapäṛi se adibe Lu ri ana be. Yesu atate ànyari ekye: 6 “Ŋga gi cini nyà be ondrena kwoi, tu esena 'da se änina ko kuni alo aza e'bene vona ya, vona cini eperena 'da vuru.”
Rriti ndi 'Dieza be
(Matayo 24:3-14Marako 13:3-13)
7 Ago taeri'bai ejiyitate ekye: “Miemba'ba, tase cini ono kaoye a'done itu ya? Ago ta e'di a'dona ni ka'daza anjioko tu esate rigye a'doza ya?”
8 Yesu zatadrite ekye: “Mìkwa ŋga, mì'ba 'diaza kodo ami ko. Tana lidri amba ikyina 'da ävuru maro ya, ago anya alo alo atanayi ta 'da ekye: ‘Yi ni Mesiya owo’ ago ‘tu esate.’ Oko mìso ko ànya vo. 9 Nyùturi ko ondro nyèri kporo kyila ro ndi rueza robe te owo tana beṛo ŋga nonye kwoi ri a'done käti oko a'do ko ekye tu äduro esate ti.”
10 Ago Yesu ugu atate ekye: “'Bädri oyena kyila 'da 'bädri azi be, ago tu'dei oyena kyila 'da tu'de azi be. 11 Ägbigbi 'desi a'dona ago vo amba yasi mä'bu ndi adravo be a'dona 'da vo cini yasi ago ŋga beti to 'desi be ikyina 'da ni vokuru ya. 12 Oko teinye dri ŋga kwoi ri a'do ako, äruna ami 'da, ago ezana ami 'da, ago ozona ami 'da ta amiro ojone zotaeriro ya ago avona ami 'da kamba ya, ago ezina ami 'da 'Bädri'bai kandra ndi 'dimiri'bai be ta maro ta. 13 Ono a'dona kandrakado ro ta lazo alokado ro edreza. 14 Ka'do inye, nyède tausu drî amiro ro ṛo nja yau, ko milo'bene kode nyà oye tadri ozane eŋwanye ya? 15 Tana mozona ata ndi tauni be se alo aza kyila'baazii amiro unina ko diṛine kode läpine. 16 Ago uti'bai amiro ozona drí amiro 'da ädrupii amiro be, lidri diri amiro, ndi bereazii amiro be ago azaka amiro äfuna 'da. 17 Ago ya lidri cini ro osona 'da ami lomvo ta maro ta. 18 Oko ca drikyiri alo drî amiro ro ri e'dene vuru i'do alona. 19 Nyèdre ŋgyiri ago mìpana andivo amiro ndi.
Yesu ka Pere Yekalu ro tana Ata
(Matayo 24:15-21Marako 13:14-19)
20 “Ondro mindre kyila'bai kogota Yerusalema te gbikyi oko, 'dooko minina 'da anjioko oyete anya perene. 21 'Dooko ànya se orivoya Yuda ya beṛo umune 'bereŋwai dri, ago ànya se 'bakici ya 'do kofo, ago mi'ba ànya se 'baŋwà ya 'do keci ko 'bakici ya. 22 Tana ono orivoya tu 'dieza ro tana tase cini egyibe taegyi ya ka'do robe ŋgye. 23 A'dona 'da rriti ro tu ana si 'ditoko se kovoro ro ndi endrei se ŋgwà na ka drigba ba ondro ri. Tana rueza 'desi a'dona 'da 'bädri ono ya ago taezaro Lu ro a'dona 'da lidri ono dri. 24 Ago utufuna 'di azaka 'da bando si, ago äruna rukäna 'da kamba'bai ro 'bädri cini yasi, ago luako'bai abana yi 'da Yerusalema yasi, madale saa ànyaro okyena ni.
Ikyi Ŋgwa Lidri ro ro
(Matayo 24:29-31Marako 13:24-27)
25 “Ago rubä a'dona 'da kitu imba ndi 'bi'bi yibe ya. 'Dooko rueza 'desi a'dona 'da 'bädri ya ago tu'de cini lä'bina 'da ni turi gbulä ndi äruu gyi'desi robe ri. 26 Lidri lo'dena 'da vuru ni turi ri ni ŋgase ka ikyi 'bädri dri ana ri, tana mbara vokuru ro kandaruna 'da. 27 'Dooko Ŋgwa Lidri ro efona 'da ikyivoya 'dikolo ya mbara be ndi 'desi ndra be. 28 Ondro ŋga kwoi keto a'dote oko, nyèdre kuru ago nyèŋga dri amiro kuru, tana ŋgaopa amiro te ti.”
Ŋgaemba ni Ce Kyi'du ro yasi
(Matayo 24:32-35Marako 13:28-31)
29 'Dooko Yesu iti lapidriopi ono te ànyari ekye: “Nyùsu ta kyi'du ro ndi ice azaka be ro. 30 Ondro mìndre kyibi ànyaro kate ugu efo oko, mìnite anjioko duru te ti otine. 31 Kpa oso inye, ondro mìndre ŋga kwoi kate ugu a'do oko, mìnina ndi anjioko Miri 'Bädri'ba Lu ro rote ti.
32 “Mìyi ta ono tana anjioko ŋgase cini kwoi a'dona 'da käti teinye dri lidri se ka ugu ori be yauono ri odraako cini. 33 Vo'buyakuru ndi 'bädri be lävuna 'da oko ata maro ri lävune i'do alona.
Mìkwa Ŋga
34 “Mìmba ämidri, nyòzo andivo amiro ko cu ta karama ro ndi ŋga umvu robe ri ndi milo'be ta ori 'bädri ono ro robe, ukyi Tu ana uruna ami 'da ätruku'du, 35 oso abari ronye. Tana kaoye ikyine 'dise cini ka ori 'bädri ya ono dri. 36 Mìkwa ŋga ago nyä̀mätu tu cini si, tana nyà'do robe mbara be voopane ni ŋgase cini kaoye a'done ana yasi, ago edrene mile Ŋgwa Lidri ro roya.”
37 Ago Yesu ugu ŋgaemba te tu cini si Yekalu ya, ago ŋgäkyi cini si nda ka oyi tesi u'dune lutu se äzibe 'bereŋwa Ice Ido ro ro ana dri. 38 Ago kyenoŋbo cini si, lidri cini ikyite Yekalu ya ta ndaro erine.