aza 13
Yecu muŋw iiza limeḏgen ŋwara
1 ner orɔ ṯaŋwu, iti nani gwu kuruu kinna mac keni ṯiṯamḏa ŋiɽany, iid yi, na Yecu elŋece lomuri luŋwun limila, linḏuŋw li eḏi li orlaci ṯurmuna ŋwudɔŋw eḏele nani gwu Papa; amɽaŋw zi gwu luŋwun leṯinani ki ṯurmun-na, nuŋw naŋni keni eḏi zi baŋaci ṯamɽa ṯuŋwun ṯir minmin. 2 mindaŋ mer inḏiralu keḏneya la, na zeyṯaan ṯimaci yahuuzaŋw kweni izkaryuuṯi, kwir tor teḏi zimaan, ŋiɽaŋali ŋeḏi ŋi bɔŋwḏi. 3 na Yecu elŋece rac eḏaruŋw: Papa kwiri ṯa kwumenyi inḏeḏa kwɔmne tatap ki rii-na rinyi, nuŋw elŋe tɔk eḏaruŋw: nyi kwumila nani gwu Allah, enyi aɽiḏa nanuŋw gwu tɔk. 4 nuŋw diɽi keḏneya la, nuŋw alliḏa yireṯi lu, nuŋw dimi kireti kir fuṯa, nuŋw kəkini. 5 nuŋw balazi ŋaw ki tonyɔ-na, nuŋw iici limeḏgen ŋwara nana ŋweŋen, nuŋw zi firṯizi nana kireṯ gi kikəkinaŋw.
6 mindaŋ muŋw ila nani gwu zimaan buṯruz, na buṯruz eca ŋwu: Kweleny, a kwenyi fa ta iici ŋwara nana tutur a? 7 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: kwɔmne kwerre nyi, kwiti kwelŋece ŋa kinna mac, na kwɔ fa ta elŋece rac kwaḏan. 8 na buṯruz eca ŋwu: a ti kwenyi iici ŋwara nana aŋwun were ḏuṯ. na Yecu eca ŋwu: ma ŋazi ere iici mac, ere eḏi karḏa nani nyi gwu tɔk mac. 9 na zimaan buṯruz eca ŋwu: Kweleny, eṯinyi iica ŋwara nana ṯuɽuk mac. iicenyi-na rii, nda li-na rac. 10 na Yecu eca ŋwu: ŋgwa kwumɔ uni nana, eṯuŋw naŋni eḏi ii ŋwara nana domony, kaka zuɽuŋw gwu nana curcuɽic. a lizuɽu-na, lakin, a liti lizuɽu-na tatap mac. 11 kaka ilŋiicaŋw gwu ŋgwa kweŋgi bɔŋwḏi rac; ta nuŋw zi ma eca ŋwu: a liti lizuɽu-na tatap mac.
12 muŋw zi iici ŋwara nana tatap, nuŋw dimi yireṯi kwokwony, nuŋw nanalu, nuŋw zi eca ŋwu: a lilŋiica ŋiɽaŋali ŋerrizaŋazi a? 13 a leṯinyece, muallim, na Kweleny tɔk, na ŋizawi, kaka ur nyi gwu ṯa ŋwu. 14 ur nyi ma Kweleny kwalu, muallim kwalu tɔk, iica ŋazi ŋwara nana, eṯi zi ṯa yaḏizina ŋwu tɔk. 15 kaka inḏeḏa ŋazi gwu ŋeḏi zi gwu izazi, eḏizerri kaka errizaŋazi gwu ṯa. 16 nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem; kaḏaam kiti keṯiṯamḏu mac kwizi la ŋgwa kwunannir gi; na ŋgwa kweni kafur, kuzar, eṯuŋw ere ṯamḏu mac ŋgwa la kwuza. 17 mezi elŋece ta, amina mezi erri. 18 na ŋazi ere andaci ŋeḏi tatap daŋgal-na mac; lilŋiicanyji rac kla licanyji-na, lakin eḏi ŋiɽaŋal ŋete ŋuluḏina rataḏi, ŋaruŋw: ŋgwa kwiiḏinanyi gi, kwumenyi diɽeḏa nana eḏerme nyuŋwu lara li. 19 nyi ŋgwu kwandicaŋazi ŋiɽaŋali ŋu kirem, iti roḏur gwu kinna mac, mindaŋ mer enḏa ta, er nyi emni eḏari, kwunderṯa ŋgwu. 20 nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem: muŋw enji kwere kiloɽu-na kwuzanyi, nyi kwiri ṯa kwenjaŋw; na kwenji nyuŋwu, ŋworɔ kwenji ŋgwa kwuza nyuŋwu.
Yecu muŋw zi ilŋiiḏini ŋgwa kwinḏi eḏi bɔŋwḏi
21 mezi Yecu andazi ŋu, nuŋw dii ṯugwori-na, nuŋw zi ruwenizelu, nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, kwenyi bɔŋwḏi kwete daŋgal-na. 22 na limeḏgen icaḏizina, kaka arir gwu: ŋeni ṯi eya, ŋaruŋw ŋi? 23 nuŋw keni inḏiraḏa Yecuŋw kwurdum la kwete kweḏi limeḏgen, kwamɽa Yecu. 24 na gi ṯa zimaan buṯruz andaci ŋurugwumi eḏuṯizelu, eḏeca ŋwu: ŋeḏi eya ŋiri, ŋari ŋa ŋi? 25 ṯaŋwu nuŋw inḏiraḏa Yecuŋw, nuŋw eca ŋwu: Kweleny, eya kwiri ṯi? 26 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: ŋgwa kwenyinḏeḏa eḏneya wɔkwɔ wu, menyi retizi. ta, nuŋw rati, nuŋw inḏeḏa yahuuzaŋw, kwir tor ṯeḏi zimaan izkaryuuṯi. 27 muŋw afi eḏneya wa, na zeyṯaan enḏiḏa tuc. na Yecu eca ŋwu: ŋinḏi ŋa zi eḏi zi erri, erre zi fitak. 28 nuŋw zi ere elŋece kwere nda mac kwunanir li eḏari, ŋiri ŋwu, ŋandizaŋw zi. 29 arir gwu lɔkwɔ, Yecu kweca yahuuzaŋw kezni, inḏi liṯa kwɔmne kwere kwunaŋnar kweḏi iid, kaka apaŋw gwu jizlana keḏi kwuruuza-na; ya nuŋw eca, kezni, inḏeḏa luwaya kwɔmne kwere. 30 nuŋw afi eḏneya, nuŋw ruḏeni tuc. na kilikelu kwiri.
amr wiaŋ weḏi amiḏina
Hebrews-10-24
31 ma yahuuza ru, nezi Yecu eca ŋwu: Tor teḏi kwizigwunaŋ timɔ niini-na kire-kirem ŋgwu, na Allah wumɔ niini-na ŋiɽaŋal ŋi ŋuŋun tɔk. 32 ma Allah eni wumɔ niini-na ŋiɽaŋal ŋi ŋuŋun ta, a Allah nii Yecuŋw-na tɔk ŋundu ŋgi; ŋwu nii ŋunduŋwu-na tuc. 33 kwelle kwinyi, a kwer nani kinna kwɔkwɔ, mindaŋ er nyi ece, na kaka andicanyi gwu yahuuḏa ŋwu: ezir wenyi kwele, witi wɔ gwu ila ŋaŋa mac, ŋazi ṯa andaci ŋwu kire-kirem tɔk. 34 nyi kwinḏeḏaŋazi amra wete wiaŋ eḏi amiḏina kaka amɽa ŋazi gwu, a ṯa amiḏina ŋwu. 35 roḏur ŋwu, er ŋazi elŋece tatap rac, er aruŋw: liri limeḏgen, ma gwu amiḏina.
buṯruz mezi Yecu ilŋiiḏini ŋeḏi ṯinyindina ṯuŋwun
36 na zimaan buṯruz eca ŋwu: Kweleny, a kwele ṯaka? na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: ezir wenyi kwele, a ti kwenyi romanalu kire-kirem mac, na a kwenyi fa ta roma rac kwaḏan gi. 37 na buṯruz eca ŋwu: Kweleny, aḏa pa kwɔ ŋa ere romiza kire-kirem ŋgwu? nyi kwɔ ŋa ṯiŋaci rɔgwɽɔ lu rinyi. 38 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: a kwenyi fa ta ṯiŋaci rɔgwɽɔ lu a? nyi kwecaŋa ma ŋwa rerem, iti orru gwu kuḏugwɽi kinna mac, a kwenyi nyindini nyamin-na ṯɔɽɔl.
Yesu ka Pa Taeri'bai Ndaro ro Ojo
1 Dri käti ni tu Karama Lävu Odra ro risi. Yesu nite anjioko tu esate ndäri 'bädri ono e'beza ago oyine Täpi re. Nda ondoalo lu ànya se 'bädri ya se orivoya nda modo ro ono te, ago nda lu ànya te le ädu ya.
2 Yesu ndi taeri'bai ndaro be riyite ŋgaonya tandrwedri ro onya. Kicu'ba 'ba tavousu drí Yesu ro ozoro rote nja ya Yuda ŋgwa Simona Isekariota ro roya. 3 Yesu nite anjioko Täpi ozo mbara ṛote kpeye ndäri, nda nite anjioko nda ikyi ṛoni Lu re ago ka ugu oyi Lu re. 4 Ago nda ŋgate ni tara'biza lomvo, ru boŋgo drîyasi ndaro te, ago vu boŋgo lomvo oyoro te kundu ndaro ya. 5 'Dooko nda so gyi te deŋbele ŋgaojoro ya ago eto pa taeri'bai ro ojo te ago yo ànya te boŋgo lomvo oyoro kundu ndaro ya ana si. 6 Nda ikyite Simona Petero re, se atate ndäri ekye: “Nya oye pa maro ojone ya Opi?”
7 Yesu zatadri ndaro te ekye: “Mini tase mabe ugu oyena yauono ko, oko minina 'da liyaro.”
8 Petero atate ekye: “Miri pa maro ojone i'do alona!”
Yesu zatadrite ekye: “Ondro majo pa miro kote, miri a'done taeri'ba maro i'do alona.”
9 Simona Petero zatadrite ekye: “Opi, mijo ko toto pa maro ayani, ka'do inye; mijo drí maro ndi drî maro be kpa!”
10 Yesu atate ekye: “'Dise kalasa ṛote orivoya kpeye wäṛiro ago ndäri andivo ndaro ojone i'do, e'be gialo pa ndaro ayani. Ami cini orivoya wäṛiro, e'be toto 'dialo ayani.” 11 Yesu ni nda se ka oyebe drí ndaro ozone ṛote nja; ta'doro ni nda 'degwo atane ekye: “Ami cini orivoya wäṛiro, e'be toto 'dialo ayani.”
12 Ondro Yesu konde pa taeri'bai ro ojona te oko, nda 'ba boŋgo drîyasi ndaro te kovole ago gote vo ndaro ya tara'biza lomvo. Nda ejitate ekye: “Inye'do mìni tase mayebe ämiri ono ndiya? 13 Nyà ma uzi Miemba'ba ago Opi, ago ṛo kado ämiri oyene inye, tana ma ṛo orivoya inye. 14 Ma, Opi amiro ago Miemba'ba amiro, majo pa amiro te yau. Ka'do inye beṛo kpa ämiri pa azi ro ojone. 15 Maka'da taka'daro te ämiri, tana mìye ta robe kpa oso mayebe ämiri ronye! 16 Ma ugu taŋgye iti ämiri: iyeäṛi ko para ndrani 'desi ndaro ri, ago lazo'ba ko para ndrani nda se kezo nda be ri. 17 Yauono oso mìni taŋgye bete ono ronye, nyà'dona ndi yai'dwesi ondro mì'ba te taoye ya owo!
18 “Ma ko ta ami cini ro ata; mäni ànya se manji be te. Oko beṛo taegyi ri a'done ŋgye se kabe ata ekye: ‘Mano se konya ŋgaonya be mabe voaloya gozaru gini kyila'baazi ro märi.’ 19 Ma ta ono itina ämiri yau teinye dri a'do ako, tana ondro kate a'do oko, mìmana ndi anjioko Ma ni Nda owo. 20 Ma ugu taŋgye iti ämiri: nda se kabe 'dise ma ozona uru ka kpa ma uru; ago nda se kabe ma uru nda ka nda se kezo mabe uru.”
Yesu Äŋgu ta Drí Ndaro Ozoro ṛote
(Matayo 26:20-25Marako 14:17-21Luka 22:21-23)
21 Ta ono atana Yesu ri vosi oko, ya ndaro ŋgate ägbula tusu ro ago ayote ŋbelero ekye: “Ma ugu taŋgye iti ämiri: alo amiro kaoye ni drí maro ozone.” 22 Taeri'bai londrevote azi dri, te kpeye wiriwiriro 'dise nda usu ta be lomvoigye ta. 23 Alo taeri'bai ro se Yesu kulube, rite gbo Yesu roya. 24 Simona Petero ava nda gwo ago atate ekye: “Nyeji nda, nda ka ugu ta a'diro ata.”
25 Ndi taeri'ba se ana shwete loto 'de Yesu re ago ejitate ekye: “A'di owo ya, Opi?”
26 Yesu zatadrite ekye: “Nda ni se moye ambata ono o'bene deŋbele ya ago ozona rigye owo.” Ndi nda ru kyepeŋwa ambata rote, sote kigye, ago ozote Yuda, ŋgwa Simona Isekariota ro ri. 27 Ago dori Yuda kuru ambata te oko, Satani cite nda ya. Yesu atate Yuda ri ekye: “Tase beṛo miri oyene ono, miye ri ndri!” 28 Alo aza azii ro se tara'biza lomvo ni kote Yesu 'debe atane ndäri nonye eta. 29 Yuda be ṛoni dri'ba gbolo parata ro ro ono, rukä taeri'bai ro kusu iro be Yesu ititate ndäri oyine ŋgase ànya kolebe ta karama rota ogyene, kode ŋga azaka ozone ati'bai ri.
30 Yuda ru ambata te ago fote tesi tiaŋwa ndri. Ago ṛote ŋgäkyi yi.
Ota To'di
31 Ofo Yuda ro vosi oko, Yesu atate ekye: “Yauono 'desi Ŋgwa Lidri ro ro aka'date, yauono 'desi Lu ro aka'date nda si. 32 Ago ondro 'desi Lu ro aka'date nda si, 'dooko Lu ka'dana 'desi Ŋgwa Lidri ro ro 'da andivo ndaro ya, ago nda oyena 'da inye tiaŋwa ndri. 33 Ŋgàgaŋwa maro, ma'dona kote ami yibe tuna madaro. Mìṛina ma 'da; oko ma ta iti ämiri yau oso mitibe drikaca'bai Yudai ro ri ronye. ‘Mìnina ko oyine vose mabe ugu oyi kigye ya.’ 34 Ago yauono ma ota to'di ozo ämiri; nyùlu azi. Oso mulu ami be ronye, beṛo kpa ämiri azi lune. 35 Ondro nyà'dote ŋgalu be azi ri, 'dooko 'dicini unina ndi anjioko ami orivoya taeri'bai maro.”
Yesu Äŋgu Kalaoga Petero rote
(Matayo 26:31-35Marako 14:27-31Luka 22:31-34)
36 Simona Petero eji nda te ekye: “Nya oyi gaŋwaro ya Opi?”
Yesu zatadrite ekye: “Minina ko osone mavo yau vose mabe ugu oyi kigye ya, oko misona 'da liyaro mavo.”
37 Petero ejitate ekye: “Opi, mänina ko osone mivo yau etaya? Ma orivoya nja odrane mi ta!”
38 Yesu zatadrite ekye: “Mi ndi endaro nja odrane ma ta ya? Ma ugu taŋgye iti miri: käti gogo ri opeako migana kala maro 'da perena nätu.”