aza 18
gaaḏi kete kiti kofḏana mac
1 nuŋw zi andaci ŋiŋerɔŋwa eḏi zi baŋaci ŋeni ŋofḏana er ariri ki yiriny, eḏere ajili rugwori-na mac. 2 nuŋw zi eca ŋwu: gaaḏi kinani kete kayin wete, keṯi kete zeyria, eṯuŋw ere ṯenye Allah mac, eṯuŋw ajili lizi li-na cige-cigep. 3 na kwaw nani kwete kayin wa tɔk. eṯuŋw ele nanuŋw gwu, eṯuŋw eca ŋwu: kitizanyi zeyria kwofḏana, nyi ṯinyinizi ŋgwa kweti nyi urreḏa-na. 4 eṯuŋw derne ḏuṯ, mindaŋ lamin lete nuŋw ari ṯugwor ṯi-na ŋwu: iti ṯinya nyi Allah mac, ajilanyi lizi li-na tɔk, 5 lakin, kaka menyi gwu kweḏel ŋgwu urreḏa-na beṯen, eḏi nyi pa ṯinyinizi ŋgwana kweṯ urreḏa ŋunduŋwu-na. na kwe nyi erri kɔdɔŋori kɔdɔŋori, mindaŋ nyi muli. 6 na Kweleny eca ŋwu: kitizar zi yey ŋandizazi gaaḏi ŋgu kiti kofḏana mac. 7 e ṯa ezi Allah ere izaci ŋiɽaŋali kla licaŋw zi-na manya, leṯari ki yiriny kaŋwun kaŋwun, kulu kulu? wunaŋnazi eḏi zi ɽindaŋnelu lelu tuk a? 8 nyi kwecaŋazi ma ŋwa, lɔŋw zi izaci ŋiɽaŋali fitak. lakin, ma Tor teḏi kwizigwunaŋ ila, ti fa ta kaṯazi ṯəmna ki ṯurmun-na?
kwufarzi-ŋa kwor gi kweṯallila ṯulba
9 ner nani lete leṯellinizi rɔgwɽɔ reŋen, leṯarini ŋwu: nyiŋa lofḏana; leṯizi ajilazi liḏaḏu. nezi Yecu andaci ṯiŋerɔŋwa, nuŋw zi eca ŋwu: 10 lor nden liṯaŋi ki heykal-na eḏi gwu ari ki yiriny; kwete kwir kwufarzi, na kwuḏaḏu kweṯallila ṯulba. 11 na kwufarzi rilli, nuŋw arina ki yiriny ki ṯugwor-na, nuŋw aru ŋwu: Allah, nyi kwecaŋa zukran, kaka iti ur nyi gwu kaka loru liḏaḏu mac, lir ḏalim, liti lofḏana mac, lir lijin tɔk, ya kaka kworu ŋgwu kweṯallila ṯulba. 12 nyi kweṯala eḏneya rii nyamin nyiɽen ki uzbuwa tatap, nyi kweṯinḏeḏa Allah kwete kweḏi wri kweḏi kwɔmne tatap kweṯinyi eḏi. 13 na ŋgwa kweṯallila ṯulba rilli ter kwɔkwɔ, nuŋw ere dimi yey eḏi baŋḏa lerya la mac, nuŋw ipii kwurdum, nuŋw aru ŋwu: Allah, iinenyi ṯugwori-na, kaka kii nyi gwu tugwori. 14 nyi kwecaŋazi ma ŋwa, kwor ŋgwa muŋw oɽi deŋgen, ŋwu oɽi kwumɔ Allah ruzi kwirlalu ki ṯugwor-na eḏi kwor la kwuḏaḏu. ma kwete nyiḏak ellini ki rɔgwɽɔ ṯa ŋwu, er ṯa ruzi kwɔkwɽeny. muŋw ṯa ejilini ki rɔgwɽɔ kwere, ŋwu ṯa orɔ kwer piŋi.
Yecu kwortaḏi nyelle nyɔkwɽeny
15 ner mulḏi nyelle nyɔkwɽeny nanuŋw gwu eḏi zi kekite rii nana. mezi limeḏgen inḏa ner zi ermici. 16 nezi Yecu ornuti nanuŋw gwu, nuŋw eca limeḏgen ŋwu: efricer nyelle nyɔkwɽeny eḏila nani nyi gwu; eṯi zi ṯinyina mac; kaka aɽinarzi gwu kla leḏi ŋeleny ŋeḏi Allah. 17 nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, muŋw ere amina kwere eḏi ruzi Allah Kweleny mac, kaka eṯi gwu tor tɔkwɽeny ami ruzuŋw, ŋwu ere enḏi ki ŋeleny-na ḏuṯ.
kamal kete kir kwurṯu kinaŋna ŋimiiḏa ŋeṯinanniḏa dɔk
18 na kwijowiṯ kwete utizi Yecuŋw lu, nuŋw eca ŋwu: muallim, a kwiri kwizaw; aḏa kwiri kwenyerri mindaŋ eḏi ma miḏa ŋimiiḏa ŋiaŋ, ŋeṯinanniḏa dɔk? 19 na Yecu eca ŋwu: a kwɔḏɔ kwecenyi kwizana? kwende kwere kwizaw illa Allah ṯuɽuk. 20 ŋilŋiiḏiŋazi ŋeḏi kuruu, ŋaru ŋwu: eṯi zi ere erri ŋir ŋijin mac; eṯere eɽenye kwizi kwere mac; eṯere nyimi mac; eṯere orɔ zahuuḏ kwir kwəluŋ kweḏi kwizi kwere mac; eṯ iɽi ṯarnyalu ŋwuzi-na, lanyalu gi. 21 nuŋw eca ŋwu: ŋiɽaŋal ŋu tatap ŋimiḏinyji ŋɔgɔŋ ŋi yey yelu tuk, mindaŋ kirem kwumorɔ. 22 mezi Yecu neŋne ta, nuŋw eca ŋwu: kwiiracaŋa kwutuput. inḏi liṯa kwɔmne tatap kweḏi ŋa, a kannaci luwaya ta, a ma afi ŋurṯua ŋownina kilerena. ila, enyi roma. 23 muŋw zi neŋne ŋu ta, na ṯugwor kaṯu kwrɔp, kaka roḏuŋw gwu kwurṯn beṯe-beṯen.
ṯaŋrica ṯeḏi ŋurṯu ṯeḏi ŋuma eḏi ṯinyini lizi eḏenḏi ki ŋeleny-na ŋeḏi Allah
24 na Yecu izani ŋgwa kwir kwurṯu, nuŋw zi eca ŋwu: ŋende ŋiri eyin eḏi lizi leḏi ŋurṯua enḏi ki ŋeleny-na ŋeḏi Allah. 25 kamla keŋgi ru lu wet ṯu ṯi-na ṯeḏi libri, eḏi kwor la kwir kwurṯu kweŋgenḏi ki ŋeleny-na ŋeḏi Allah. 26 na kla limezi neŋne aru ŋwu: na eyaŋa liri lani kilaw? 27 nuŋw zi eca ŋwu: ŋiɽaŋal ŋeṯi firlaṯa lizi eḏi zi erri, eṯi zi ṯa Allah erre lu wet. 28 na buṯruz eca ŋwu: na nyiŋa liṯaya pa kwɔmne lu kweri tatap, ner ŋa romi. 29 nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, ma kwizi kwere ṯaya duənuŋw lu, ya kwulen, ya lieŋgen, ya ṯernyin, ya lenyin, ya nyiɽŋeyin, ŋiɽaŋal ŋi ŋeḏi ŋeleny ŋeḏi Allah ta, 30 ŋwu afa kwɔmne kwir nyamin-na nyitezir ki lomur ṯa klu, na ki ŋwomur ŋwila, ŋimiiḏa ŋeṯinanniḏa dɔk.
Yecu kwandiza kwokwony ŋeḏi ŋiɽany ŋuŋun ŋinḏi
31 nuŋw zi mulɔ lir wri-kwuɽen, nuŋw zi eca ŋwu: a kwer ele urzaliim, mindaŋ a ŋiɽaŋal rataḏi tatap ŋuluḏizi liɽi ŋeḏi Tor teḏi kwizigwunaŋ. 32 kaka ŋwumiḏinizi gwu lir umam, er ṯecici, er erre luŋw ŋuduri ŋuduri, er unyinya nana. 33 er ipii zɔṯ gi, er eɽenye, mindaŋ ma ŋwamin ṯɔɽɔl ere ŋwu diɽi. 34 ner ureŋni ŋu uraŋ; nezi ŋiɽaŋal ŋu lucineḏa, ner zi ṯime ŋimɔŋw zi andaci.
ṯafrina ṯeḏi yey yeḏi kwunduŋ kwete
35 muŋw ilizi ezir weni ariiha keṯɔk ta, na kwor kwir kwunduŋ nanalu ki ṯay kəni kwukitaza yerge la. 36 muŋw neŋnaci ŋwuduŋw ŋwuṯemḏu, nuŋw zi eca ŋwu: aḏa kwiri manuŋ? 37 ner eca ŋwu: Yecu kwiri pa ŋgwu, ŋgwa kweḏi nazraŋw, kwuṯemḏi. 38 nuŋw ofna nuŋw aru ŋwu: Yecu, kwir Tor teḏi dauḏ-ŋa, iinenyi ṯa ṯugwor-na. 39 ner ermici kla ṯoɽu ṯi la, ner eca ŋwu: nani pet. lakin, nuŋw zi ma keni kiɽezi rerec, nuŋw aru ŋwu: Tor teḏi dauḏ-ŋa, iinenyi ṯugwor-na. 40 na Yecu rilli krip, nuŋw zi eca ŋwu: mulicarnyi ṯi. mindaŋ muŋw ilici keṯɔk, nuŋw uṯizelu, nuŋw eca ŋwu: 41 a kwunaŋna nyi eḏerrizi ŋaŋwu aḏa? nuŋw eca ŋwu: Kweleny, eḏi nyi ṯa afri yey-na. 42 na Yecu eca ŋwu: eḏir ma afri-na. ṯəmna ṯɔŋwa ṯimɔ ŋa zəwi. 43 nuŋw afri yey-na tuc, nuŋw kwakiḏaḏa lu, kwuniya Allah-na ŋiniṯ ŋi. mezi lizi tatap eze, ner ortaḏa Allah tɔk.
Lapidriopi Ävuzi ro ndi Vureope'ba be
1 Ago Yesu atate taeri'bai ndaro ri lapidriopi si, ànya embaza tana ànya kämätuyi robe ondoalo ago ko vo ozone. 2 Nda atate ekye: “Vureope'ba aza orivoya 'ba'desi aza ya se turi Lu ko, ca ti ta lidri ro kpa ko. 3 Ago 'ba'desi gialo ana ya ävuzi aza orivoya se ondoalo ka ikyi vureope'ba ana re ago ka rulo'ba ta taŋgye ànyaro ta ndäri ekye: ‘Nyaka'da taŋgye märi kyila'baazii maro lomvo.’ 4 Tuna te amba vureope'ba se ana gatezo ta aza oyene. Oko äduro oko nda atate andivo ndaro ri ekye: ‘Muturi Lu ca ko ago mati ta lidri ro ca ko oko, 5 tana ävuzi ono kate ma okwa, beṛo märi ondrene anjioko anya usu taŋgye te!’ ”
6 Ago Opi ugu atate ekye: “Nyèri tase vureope'ba taŋgyeako ono kata be ono. 7 Inye'do Lu unina ko taŋgye oyene lidri onjionji ndaro ri, se kabe liyi ndäri kitu ago ŋgäkyi ono ya? Inye'do nda leyena ndi ni ànya opavoya ya? 8 Mata ämiri ono, nda ondrena ndi anjioko anya usu taŋgye te, ago ṛo ndri ndri. Inye'do Ŋgwa Lidri ro usuna taoma ndi 'bädri ya ondro nda kikyite owo ya?”
Lapidriopi Parusi ro ndi Parata Koto'ba be
9 Ago Yesu iti lapidriopi ono kpate lidri se komayi ta be ekye iyi takado'bai yi ago kayi azii mawo ono ri. 10 “Tu alo aza si oko màno ritu azaka oyite yekalu ya mätune, alo aza Parusi yi ago alo aza parata koto'ba yi. 11 Ago Parusi ana edrete iṛe ago mätute ekye: ‘Lu maye aro'boya miri tana ma ko oso lidri azii ronye yagäru be ta'diriako, taoye'baro toko kode ago drisi, ago kpa ko oso parata koto'ba ono ronye. 12 Ma akpa perena ritu u'du njidrieri alo ya, ago ma telesi alo 'bute ŋgase cini mabe usuna ro ozona miri.’ 13 Oko parata koto'ba edrete pere ago ni kote ca mi ndaro eŋgane vo'buyakuru ya, oko 'bi kätäti ndaro te tana nda tusuro ago atate ekye: ‘Lu nya'do yauni be mase takozi'ba ono ri.’ ” 14 Ago Yesu atate ekye: “Parata koto'ba ono oyite 'bäru ago aka'da nda te orivoya ŋgye Lu mile ni Parusi ana ri, tana nda se kabe andivo ndaro eŋgana kuru ologona 'da vuru, ago nda se kabe andivo ndaro logona vuru eŋgana 'da kuru.”
Yesu Äṛu Ŋgàga Giṛiŋwà te
(Matayo 19:13-15Marako 10:13-16)
15 Ago lidri azaka eziyi ŋgwà giṛiŋwa ànyaro te Yesu re nda ko'ba drí ndaro robe ànya dri. Ago ondro taeri'bai kondreyi tase ono te oko, ànya koziyi lidri kai te. 16 Oko Yesu zi ŋgàga giṛiŋwa te ndare ago atate ekye: “Mì'ba ŋgàga giṛiŋwa ikyine mare, ago nyàlaga ànya ko zo, tana Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ni se oso nonye kwoi ro. 17 Endaro mata ämiri ono, nda se aza kuru Miri 'Bädri'ba Lu ro ro kote oso ŋgwa giṛiŋwa ronye, ndäri ocine kigye i'do alona.”
Mano se Ŋgaamba be ana
(Matayo 19:16-30Marako 10:17-31)
18 Ago dri'ba aza alo Yudai ro eji Yesu te ekye: “Miemba'ba kado, mayena e'di ma'do robe adri äduako be ya?”
19 Yesu eji nda te ekye: “Nya ma uzi kado etaya? 'Diaza i'do kado e'be gialo Lu ayani. 20 Mini ota te se ekye: ‘Miye ta ko ago kode toko drisi, mifu läfu ko, nyukugu ŋga ko, nyikicu 'diaza ko kowe si, miro täpi miro ndi endre miro be.’ ”
21 Ago mano ana zatadrite ekye: “Ṛo kyeno agoanji maro si, ota se cini kwoi maro te.”
22 Ago ondro Yesu keri tase ono te oko, nda atate ndäri ekye: “Ŋga alo aza e'be drigba miri oyene. Migye ŋgase cini nya'dobe sina ono tesi ago nyozo parata na ati'bai ri, ago nya'dona 'da ŋgadriamba be vo'buyakuru ya; 'dooko nyikyi ago miso mavo.” 23 Oko ondro mano ana keri ta ono te oko nda a'dote tusuro, tana nda orivoya ŋgaamba be.
24 Ondro Yesu kondrete nda te tusuro oko, nda atate ekye: “Orivoya rritiro lidri ŋgaamba be ri ocine Miri 'Bädri'ba Lu roya. 25 Orivoya rritiako gamele ri ocine mi libira ro yasi ni mano ŋgaamba'ba ri ocine Miri 'Bädri'ba Lu roya.”
26 Lidri se keriyi ta ono be ono atayite ekye: “Ka'do inye apana a'di aya ya?”
27 Oko Yesu zatadrite ekye: “Ŋgase orivoya rritiro lidri ri orivoya rritiako Lu ri.”
28 Ago Petero atate ekye: “Mindre, mè'be 'ba amaro te ago màsote mivo.”
29 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Endaro mata ämiri ono, 'diaza se kabe 'ba e'be kode toko, kode ädrupii, kode uti'bai, kode ŋgwà ta Miri 'Bädri'ba Lu ro rota, 30 usuna ŋga amba ndra tu gi yauono ya, ago tuse kabe ikyi ana ya ànya usuna adri äduako 'da.”
Yesu ka Odra Ndaro Tana Atana Pere Nina si
(Matayo 20:17-19Marako 10:32-34)
31 Ago Yesu ru taeri'bai 'butealo foritu te ga pere, ago atate ànyari ekye: “Nyèri, mà te ugu oyi Yerusalema ya, ago tase cini nebii kegyibe ta Ŋgwa Lidri ro rota a'dona 'da ŋgye. 32 Ozona nda 'da Atrai rigye, se ugunayi nda 'da, o'danayi nda 'da, ago ovonayi to 'da nda lomvo. 33 Ànya o'binayi nda 'da ago ufunayi nda 'da, oko u'du nina si oko nda efona 'da kpa to'di.”
34 Oko taeri'bai niyi tase ono tana kote. Tana ada'do takaci ta ono rote ni ànya risi, ago ànya niyi tase Yesu kugu tana ata kwoi kote.
Yesu Ede Miako'ba aza se Drilämi'ba ro ana te
(Matayo 20:29-34Marako 10:46-52)
35 Ago ondro Yesu kesate ti Yeriko lomvo oko, mano miako'ba aza orivoya lau rite liti biṛi ya ka ugu drí lämi. 36 Ago ondro nda keri kporo lowa tomoyo rote lävuvoya oko, nda ejitate ekye: “'Do e'di yi ya?” 37 Ago ànya atate ndäri ekye: “Yesu Nazareta ro kani ugu lävu.” 38 Ago nda trete ekye: “Yesu, Ŋgwa Dawidi ro, nya'do yauni be märi.”
39 Oko lidri se mile ndaro ya ana 'bidri ndaro te ago atate ndäri a'done titiro. Oko nda go tre ro ndra ekye: “Ŋgwa Dawidi ro, nya'do yauni be märi.”
40 Ago Yesu edrete ago ozotate mano miako ana ezine ndare. Ago ondro nda kikyite ti oko, Yesu eji nda te ekye: 41 “Mile märi e'di oyene miri ya?” Ndi nda zatadrite ekye: “'Desi, male voondrene kpa to'di.” 42 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Dia mindre vo! Taoma miro ede mi te kado.”
43 Ago dori mi ndaro ndre vote ago nda sote Yesu vo, ugu aro'boya ozobe Lu ri. Ago ondro lidri cini kondrete oko, ànya räṛuyi Lu te.