aza 1
ŋeḏi kwɔnkwɔnŋw
1 kwɔnkwɔn eṯi ŋiɽaŋal ŋir yilim nanni, na eṯi ŋiɽaŋal ŋir yilim nanni nani gwu Allah, ner eni Allah. 2 na ŋundu-ŋa Allah yi ner orɔ linani duŋw kwɔnkwɔn. 3 nuŋw orɔ kwuruwa kwɔmne tatap, na kwɔmne ere kwere kwuruḏelu oɽeny mac, kwiira ŋunduŋwu-na. 4 eṯi kwɔmne tatap kwuruḏelu miiḏi ŋimiiḏa ŋi ŋuŋun, na ŋimiiḏa ŋu orɔ fori kweḏi lizigwunaŋ. 5 eṯi fori ṯiŋana lu kirim-na, na eṯi kirim ere rii too.
6 na kwor kwete ruwene lu kwuza Allah, kweni yuhanna. 7 kwunderṯa kwumila eḏi ŋi unḏi ki, eḏi zi ŋi unḏizi ki ŋeni fori, mindaŋ eŋgir ma orɔ tatap leḏi ṯəmna ŋundu ŋgi. 8 kwiti kwiri ŋundu fori ŋgwu mac, lakin nuŋw ila eḏi zi ŋi unḏizi ki ŋeni fori. 9 fori kwir rerem, kweṯizuɽi lizi ndendeṯ, ŋgwa kwinḏi ki ṯurmun-na ki lomur ṯa kla. 10 kweṯinanni ki ṯurmun-na, lakin na ṯurmun, ṯiketine ŋundu ŋgi, ṯime ŋunduŋwu. 11 nuŋw ila ki duənu kwuŋwun, na leni luŋwun ner ta ere enji kiloɽu-na mac. 12 lakin kla tatap limenji ŋunduŋwu kiloɽu-na eḏ inyizi ŋunduŋwu nana, linderṯa limɔŋw zi inḏeḏa zulṯa eḏorɔ nyor nyeḏi Allah, 13 nyeḏi ṯa ŋelŋe ŋiti ŋir ŋeḏi ŋin mac, ŋiti ŋir ŋeḏi zurum kweḏi aŋna mac, ŋiti ŋir ŋeḏi ṯugwor ṯeḏi kwor kwere mac, lakin ŋeḏi Allah ṯuɽuk.
John-13-34
14 na ŋiɽaŋal ruwene lu ŋir aŋna, nuŋw ila eḏi nanni deŋgeri-na, ner ecice, nyiŋa, ŋiniṯi ŋuŋun, ŋir kaka ŋiniṯ ŋeḏi Tor tutuput tinḏi nani gwu Papa, teḏi ṯimeca-na ṯeḏi ŋimɽi ŋir minmin, na ŋirlalu ŋir minmin tɔk. 15 eṯi ŋi yuhanna unḏi ki ŋeni ŋundu, nuŋw ofna, nuŋw aru ŋwu: kwunderṯa kwari nyi gi ŋwu, ŋgwu kwinḏi kwukwaḏaḏinyi, kwunderṯa kwuṯemḏinyi la, kaka nannuŋw gwu kwizatuk, iti ilŋiiḏir nyi gwu kinna mac. 16 na ŋeḏi ṯimeca ṯuŋwun ṯeḏi ŋimɽi ŋir minmin, timer afi nyiŋa tatap, kḏa ṯeṯikindeḏi dɔk dɔk. 17 kaka mer zi gwu inḏeḏa kuruu muuza ŋgi, lakin na ṯimeca ṯeḏi ŋimɽi ruweḏe lu ŋirlalu ŋi, Yecu ŋgi kweni Kwruztu. 18 kwizi kwende kwere kwiza Allah lamin lere eḏelŋece ŋunduŋwu. lakin, na Tor teḏi Allah tutuput tukwazuŋw lu, teṯinanni Papaŋw ki ṯugwor, tinderṯa timɔ ruwezi ŋunduŋwu lu.
ṯunḏiza ki teḏi yuhanna kweni baptizt ŋeni Yecu
19 ŋinderṯa ŋir ṯunḏiza ki ṯeḏi yuhanna, ma gwu yahuuḏ yeḏi urzaliimŋw uza yiziiza lizi li lir laawi nanuŋw gwu eḏuṯizelu, eḏeca ŋwu: ŋa, a kwiri ṯaŋ? 20 nuŋw andazi, nuŋw ere nyindini mac, nuŋw zi eca ŋwu: nyi kwiti kwiri Kwruztu mac. 21 ner uṯizelu kwokwony: ta na ma orɔ pa aḏa? a kweni iliiya? nuŋw aru ŋwu: nyiti kwiri tɔk mac. a kwiri kwiɽi a? nuŋw zi eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: beri. 22 ner eca: na ma eni piza eya? mindaŋ enyi ŋi ma aɽi ŋete, enyji andaci kla luzanyji. ta na ma ari ḏa pa ki rɔgwɽɔ rɔŋwa? 23 nuŋw zi eca ŋwu:
nyi kwiri ṯɔgwɽɔ ṯeḏi kwete kwari kwuḏer-na ŋwu:
rillizer Kwelenyi ṯay lu,
kaka andiza gwu kwiɽi kweni izaya. 24 na lɔkwɔ lir lifarzi limerzuza, 25 ner uṯizelu, ner eca ŋwu: na a kwɔḏɔ kweti baptazi pa, iti ur ŋa gwu Kwruztu mac, ya iliiya, ya kwiɽi tɔk mac? 26 nezi yuhanna eŋnici, nuŋw zi eca ŋwu: nyi kweti baptazi ŋaw ŋi. kwete kwirilli daŋgal-na, kwiti kwilŋiiḏi ŋa mac, 27 ŋgwu kwukwaḏaḏinyi. nyi kwende kwofḏana edi kedici ŋunduŋwu nyamin nyeḏi yiḏwan. 28 na kwomne ŋgwu errini beyṯanya, urdunŋw ṯoɽu ṯi la, weṯi gwu yuhanna baptazi.
29 ma ŋurpu ŋgwa orɔ, nuŋw eze Yecuŋw kwilaḏa nana, nuŋw ari: izarṯi, Ṯirany teḏi Allah ca kra la, tidimica ṯurmuna ŋikyaŋi kiṯay. 30 kwunderṯa kwari nyi gi ŋwu: ŋgwu kwukwaḏaḏinyi kwete kwuṯemḏinyi la, kaka nannuŋw gwu kwizatuk, iti ilŋiiḏir nyi gwu kinna mac. 31 nenyi ta, nenyi ere elŋece ŋunduŋwu mac, lakin ne nyi ta ila eḏi baptazi ŋaw ŋi, eḏi zi ruwenizi izrayiila lu ŋeni ŋundu. 32 na yuhanna unḏi ki, nuŋw aru ŋwa: nyi kwumeze Ṯigɽima ṯidapḏalu kilerena kaka kwurru, nuŋw gwu omi-na. 33 nenyi ere elŋece ŋunduŋwu mac, lakin ŋgwa kwuzanyi eḏi baptazi ŋaw ŋi eca nyuŋwu ŋwu: ŋgwa kweze kwoɽaḏi gwu Ṯigɽim la, muŋw omi ŋunduŋwu-na, kwunderṯa kweṯibaptazi Ṯigɽim ṯi tirlinelu ter. 34 kwumenyi eze, nenyi ŋi ma unḏi ki, nenyi ari: Tor teḏi Allah tiri.
limeḏgen leḏi yuhanna-ŋa Yecu ŋali
35 na kwokwony, ma ŋurpu ŋgwa orɔ, na yuhanna-ŋa rilli limeḏgen li nden, 36 nuŋw ece Yecuŋw kwillalu, nuŋw aru ŋwu: izarṯi, Ṯirany teḏi Allah. 37 na limeḏgen luŋwun nden niŋnaci, andizaŋw, ner kwaḏiḏa Yecuŋw. 38 na Yecu orlalu, na muŋw zi eze likwaḏaḏi ŋunduŋwu, nuŋw zi eca ŋwu: aḏa kwiri kwunaŋnaŋa? ner eca ŋwu: rabbi, (ŋeni ŋwu, muallim,) a kwunani kinna ṯaka? 39 nuŋw zi eca ŋwu: ilar mba, ta ma eze. ŋwu ṯaŋwu, ner ele, ner eze ezir wunanuŋw gwu, ner li nani ki lamin ṯa kla. na zaa orɔ kezni kaka kwaɽŋan kirakalu. 40 andaraawuz, kwirir zimaan buṯruz gi ŋiaŋga, kwir kwete kweḏi kla lir nden limɔniŋnaci yuhannaŋw, ner kwaḏiḏa Yecuŋw. 41 nuŋw inḏa eŋgen kweni zimaan kerreny, nuŋw eca ŋwu: nyiŋa limɔ ma inḏa maziyyaŋw, (ŋeni Kwruztu). 42 nuŋw mulḏaḏa Yecuŋw nana. na Yecu ece tɔktɔk, nuŋw eca ŋwu: a kweni zimaan, tor teḏi yuuna; la ŋa eca, zafa, (ŋeni buṯruz).
43 ma ŋurpu ŋgwa orɔ, na Yecu naŋni eḏele jaliil, nuŋw inḏa fiilibbuzŋw, nuŋw eca ŋwu: kwaḏiḏanyi. 44 na fiilibbuz orɔ kweḏi beyṯzayḏaŋw, kwir balaḏ kweḏi andaraawuz-ŋa buṯruz gi. 45 na fiilibbuz inḏa naṯanayiilŋw, nuŋw eca ŋwu: kwumenyi inḏa ŋgwa kwari gi muuza kuruu-na, na ŋuluḏizi liɽi tɔk, Yecu kweḏi nazraŋw, kwir tor teḏi yuzif-ŋa. 46 na naṯanayiil eca gwu: na kwɔ pa, ŋgwa manja kwere kwizaw kweŋgi ruda nazra-na? na fiilibbuz eca ŋwu: ilamba, eze. 47 na Yecu eze naṯanayiilŋw kwilaḏi nana, nuŋw gi aru ŋwu: izarti, kwizrayiil kwir ŋgwu rerem, kwiti kwedi tejmeti-na tere mac. 48 na naṯanayiil andaci Yecuŋw, nuŋw eca ŋwu: a kwilŋiicanyi aŋgwuru? na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu: kinaŋw, iti ornutiŋa fiilibbuz kinna mac, nani ŋa kwoḏa kuṯu, na ŋa ta eze. 49 na naṯanayiil eŋnici, nuŋw eca ŋwu: rabbi, a kwiri Tor teḏi Allah, a kwiri Kweleny kweḏi izrayiil. 50 na Yecu eŋnici, nuŋw eca ŋwu, kaka andicaŋa gwu, ecaŋa gwu ŋwu: nyi kwizaŋa kwoḏa kuṯu, ta eḏi ṯəmna? a kweze ŋilima ŋiṯemḏizila ŋu. 51 nuŋw eca ŋwu: nyi kwecaŋazi ma ŋwa rerem, a leze lerya lidiŋelna kworo, na limaleyka leḏi Allah lanḏaḏi la, lundaḏa lu, ki Tor la teḏi kwizigwunaŋ.
Ata Adri ro
1 Teinye dri 'bädri o'baako, Ata ṛo orivoya nja, nda ṛo Lu be, ago nda kpa ṛo Lu yi. 2 Ṛoni etovoya Ata ṛo Lu be. 3 Nda si Lu 'ba ŋga cini te, ŋgase cini o'bao'baro a'ba kote nda ako. 4 Ata ni etovo adri ro, ago adri ono ezi ŋgaeyi ni 'dicini ri. 5 Ŋgaeyi kani voeyi vouni yasi, ago vouni izwe anya kote alona.
6 Lu ezo lazo'ba ndaro te, manona äzite Yoane, 7 se ikyite ta ŋgaeyi ro itine lidri ri, tana vona cini keriyi lazo robe ago komayi robe. 8 Nda andivo ko ni ŋgaeyi yi; nda ikyite ta ŋgaeyi ro itine. 9 Ono ni ŋgaeyi endaro yi; ŋgaeyi se kate ikyi 'bädri ya ago eyina vo ṛo 'di cini dri.
10 Ata ṛo orivoya 'bädri ya, ago Lu 'ba 'bädri gica nda si, caoko 'bädri ni nda kote. 11 Nda ikyite 'bädri modo ndaro roya, oko lidri modo ndaro ro ruyi nda kote. 12 Oko, ànya se kuruyi nda be ago mayite nda ya, nda ozo drikaca te ànyari a'done ŋgwai Lu ro. 13 Ànya a'doyi kote ŋgwai ro Lu ri lomvo si, anjioko äti ànya kote ŋgwai ro täpi a'do lomvo ro voro si, Lu andivo ni Täpi ànyaro owo.
14 Ata a'dote lidri ro, ago yauni be amba ndi taŋgye be, rite ama lako, mandre 'desi ndaro te, 'desi se nda a'dote sina oso Ŋgwa alodi Täpi ro ronye.
15 Yoane pe ta ndaro te. Nda trete ṛeṛe ekye: “Ono ni nda se mabe ugu tana atana makye: ‘Nda ka ikyi mavo, oko nda para ndrani märi, tana nda ṛo orivoya teinye ma utiako.’ ”
16 Yauni amba ndaro si nda äṛu ama cini te, ka ugu äṛu 'do ozo ämäri azivoazivo. 17 Lu ozo Ota te Musa si, oko yauni ndi taŋgye be ikyite Yesu Kristo si. 18 'Di alo aza ndre Lu kote. Toto Ŋgwa se kpa oso Lu ronye ago kabe ori gbo Täpi roya, nda 'ba nda te unine.
Lazo Yoane Bapatisi'ba ro
(Matayo 3:1-12Marako 1:1-8Luka 3:1-18)
19 Drikaca'bai Yudai ro Yerusalema ya zoyi kohanii azaka ndi Lewe'bai be te Yoane re nda ejine ekye: “Mi a'di owo ya?”
20 Yoane gakotezo tadriozane, oko ata ro ṛeṛe ago ṛo ŋbelero ekye: “Ma ko Mesiya owo.”
21 Ànya ejiyitate ekye: “Ka'do inye, mi a'di owo ya? Mi ni Eliya owo ya?”
Yoane zatadrite ekye: “Hwa, ma ko owo.”
Ànya ejiyitate ekye: “Mi orivoya nebi yi ya?”
Nda logotate ekye: “Hwa.”
22 Ànya ejiyitate ekye: “Ka'do inye mi a'di owo ya? Nyiti tana ämäri mòlogo tana robe ànya se kezo ama be ri. Nyatana ta e'di ta andivo miro rota ya?”
23 Yoane zatadrite ata Yesaya ro mina usisi ekye:
“Ma orivoya ata 'dialo aza ro ka ugu otre vocowa ya ekye:
‘Nyede liti ŋgye Opi ri abaza!’ ”
24 Lazo'bai se ezote Parusii si ana, 25 ejiyi Yoane te ekye: “Ondro ka'do mi ko Mesiya kode Eliya kode nebi yi, nya bapatisi oye etaya?”
26 Yoane zatadrite ekye: “Ma ami bapatisi gyi si, oko 'diaza orivoya edrevoya ami lako se mìni kote. 27 Nda ikyivoya mavo, oko ma takado ako ca mvoka ndaro eŋgyene.”
28 Tase cini ono a'dote Betaniya ya 'buzele Golo Yaradene ro se Yoane ka ugu bapatisi oye kigye ana ya.
Timelegogo Lu ro
29 U'du kinja si oko Yoane ndre Yesu te ikyivoya nda re, ago atate ekye: “Mindre! Ana ni timelegogo Lu ro, se kabe takozi 'bädri ro uŋgyi owo! 30 'Do ni nda se mabe ugu tana atana makye: ‘Mano aza ikyivoya mavo, oko nda para ndrani märi, tana nda ṛo orivoya teinye ma utiako.’ 31 Ma andivo mäni nda ko'de, oko mikyite bapatisi oyene gyi si tana a'ba nda robe unine lidri Yisaraele ro ri.”
32 Ago Yoane edretazevo ono te ekye: “Mandre tori ka ikyi vuru laba oso tu'bu ronye ni vo'buyakuru yasi ago ka ori nda dri. 33 Drigba sedri mäni ko kode ana 'bo gini nda owo, oko Lu, se kezo mabe bapatisi oyene gyi si; atate märi ekye: ‘Mindrena Tori 'da ka ikyi vuru ago ka ori mano aza dri; nda ni se kabe bapatisi oye Tori Alokado si owo.’ ” 34 Yoane atate ekye: “Mandrete, ago mata ämiri ono Nda ni orivoya Ŋgwa Lu ro owo.”
Taeri'bai Käti Yesu ro
35 U'du kinja si oko Yoane orivoya edrevoya kpa to'di lau taeri'bai ritu ndaro be, 36 ondro nda kondre Yesu te ugu abavoya nasi oko, nda atate ekye: “Mìndre! Ana ni Timelegogo Lu ro!”
37 Taeri'bai ritu keriyi nda te ta ono atavoya oko ànya oyiyite Yesu be. 38 Yesu zamite, ndre ànya te esovoya nda vo, ago ejitate ekye: “Nyà ugu a'di uṛi ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Rabi” (se takacina anjioko Miemba'ba) “nya ori eŋwaro ya?”
39 Nda zatadrite ekye: “Nyìkyi ago mìndre.” ('Dooko kitu te orivoya tandrolero oso saa 'butealo ronye.) Ago ànya oyiyite nda be ago ndreyi vose nda koribe kigye ana te, ago riyi kitu anjoko ana te nda be.
40 Alo ànyaro ni Andarea, ädrupi Simona Petero ro owo. 41 Ndriŋwa oko nda usu ädrupi ndaro Simona te ago ititate ndäri ekye: “Mùsu Mesiya te.” (Anjioko ni Kristo.) 42 'Dooko nda ugu Simona te Yesu re.
Yesu ndrevote nda dri ago atate ekye: “Ävuru miro ni Simona ŋgwa Yoane ro, oko äzina mi 'da Kepa.” (Anjioko Petero, se takacina ni luutu)
Yesu Zi Filipo ndi Natanaele be te
43 U'du kinja si oko Yesu ratate oyine Galilaya ya. Nda usu Filipo te ago atate ndäri ekye: “Mi'de mavo!” 44 (Filipo ni Betesaida, 'ba'desi se Andarea ndi Petero be rite kigye ana yasi.) 45 Filipo usu Natanaele te ndi ititate ndäri ekye: “Mùsu nda se Musa egyi ta ndaro te buku Ota roya ago se nebii egyi tana kpate ono te. Nda ni Yesu ŋgwa Yosepa ro ni Nazareta yasi.”
46 Natanaele ejitate ekye: “Inye'do ŋga kado aza unina gi'da efone ni Nazareta ya ya?”
Filipo zatadrite ekye: “Nyikyi ondrene.”
47 Ondro Yesu kondre Natanaele te ikyivoya nda re oko, nda atate ta ndaro ta ekye: “Yisaraele ŋgye ni no; ta kowero i'do nda ya!”
48 Natanaele eji nda te ekye: “Mini ma eŋwanye ya?” Yesu zatadrite ekye: “Mandre mi te 'dooko mi orivoya ce kyi'du ro zele teinye Filipo ri dri mi uziako.”
49 Natanaele zatadrite ekye: “Miemba'ba, mi orivoya Ŋgwa Lu ro! Mi orivoya 'Bädri'ba Yisaraele ro!”
50 Yesu atate ekye: “Mi'de be taomane ono toto tase mata be miri mandre mi te 'dooko mi orivoya ce kyi'du ro zele ono ta ya? Mindrena ŋga amba para ndrani ono ri 'da!” 51 Ago nda atate ànyari ekye: “Ma taŋgye iti ämiri, mìndrena vo'buyakuru 'da uŋbo ago malaikai Lu ro oyivoya kuru ago ikyivoya vuru Ŋgwa Lidri ro dri.”