Taka'da Taoma Abarayama ro ro
1 Ka'do inye, màtana 'bo gwo màkye e'di ta Abarayama täpi tu'de amaro ro rota ya? Tavousu ndaro e'diya? 2 Aba ondro a'ba Abarayama gwo ŋgye Lu be losi se nda koyebe si, nda a'dona ndi ŋga aza be driuŋgyine tana ro oko ko Lu mile, 3 taegyi ka ata ekye: “Abarayama matate Lu ya, ago ta taoma ndaro rota Lu ti nda te taŋgye'ba ro.”
4 'Dise kabe losi oye ozo päläti ndaro te, oko andre ànya kote oso ŋgapäṛi ronye, ànya orivoya oso ŋgase nda usube ni ronye. 5 Oko 'dise kabe ruäti taoma ndaro dri, ko taoye ndaro dri, ago se kabe taoma Lu se kabe taenji'ba o'ba taŋgye'ba ro dri, taoma ndaro Lu ka otina ayani nda o'baza taŋgye'ba ro andivo ndaro be. 6 Ono ni tase Dawidi kusube se nda atate ta riyä mano aza se Lu tite taŋgye'ba ro rota, to ni ŋgase mano ana kabe oyena risi ekye:
7 “Ànya se e'be ànya te ta takozi ànya ro rota ni kado,
se e'bete ta takozi rota kwoi!
8 'Dise Opi go ru ta takozi naro kote 'duro ni kado.”
9 Inye'do riyä se Dawidi ata tana be ono toto ta ànya se alote ŋbiṛiro rota ayani ya? Ko inye! Kpa ta ànya se oloako ŋbiṛiro kai rota. Tana mäzite ni taegyi yasi ekye: “Abarayama matate Lu ya, ago ta taoma ndaro ro ta, Lu ti nda te taŋgye'ba ro.” 10 Ta ono a'dote itube ya? A'dote ṛo käti kode a'dote Abarayama oloŋbiṛiro vosi ya? A'dote käti, ko kovolesi. 11 Alo nda te kovolesi, ago oloŋbiṛiro ndaro taka'daro yi taka'daza anjioko ta taoma ndaro rota Lu ti nda te taŋgye'ba ro ṛo teinye nda oloako ŋbiṛiro. Ago ta'doro Abarayama orivoya täpi a'do tori voro ro ànya se cini kabe taoma Lu ya ri ago ànya se atite taŋgye'ba ro ana ri, alo ànya ca ko ŋbiṛiro owo. 12 Nda kpa orivoya täpi ànya se alote ŋbiṛiro ro, se ko toto olooloro ŋbiṛiro oko se kayi kpa ori taoma ro ori oso täpi amaro Abarayama koribe käti nda oloako ŋbiṛiro ronye.
Tao'ba Lu ro Ärute Taoma si
13 Ondro Lu ko'ba tao'ba te Abarayama ndi zelevoi ndaro be ri ekye 'bädri ri a'done ndäri oko, nda yete inye, ko tana Abarayama ro Ota ndaro te, oko tana nda matate ago Lu ti nda te taŋgye'ba ro. 14 Ondro ka'do tase Lu ko'ba tao'ba be tana ro ozote ànya se kabe Ota oro ri, 'dooko taoma lidri rote takaciako ago tao'ba Lu rote takadoako. 15 Ota ka kyila Lu ro ezi, oko vose ota ako, ta ota oroako ro ṛo i'do kigye.
16 Ago änju tao'ba te taoma dri, tana 'dooko tao'ba ka'do robe ŋgapäṛi dritairo Lu ro ro zelevoi cini Abarayama ro ri, ko toto ànya se kayibe Ota oro ri, oko kpa ànya se kayibe taoma oso Abarayama koyebe ronye ri. Tana Abarayama a'do tori ro voro orivoya ni täpi ama cini ro; 17 oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Ma'ba mi te täpi ro tu'dei amba ri.” Ago tao'ba orivoya kado mile Lu roya, se Abarayama komatabe kigye, ni Lu se kabe avo adri ago 'ba ŋgase ni ko a'done te a'done. 18 Abarayama matate ago 'bamite, ondro ŋgase abe ugu mio'ba tana ro ka'do ca i'do owo, ago ta ono ro nda a'dote täpi tu'dei amba ro. Kpa oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Zelevoi miro a'dona 'da amba oso 'bi'bii ronye.” 19 Ndroa ndaro sa gica le oso kama alo (100) ronye oko, taoma ndaro a'do kote mbaraako nda kusu ta lomvo ndaro ro gica, se a'dote nja avo ro, ago Sara ni kote a'done ŋgwai be. 20 Nda e'be taoma ndaro kote, ago nda a'do kote wiriwiri ro tao'ba Lu ro tana ro, taoma ndaro 'ba nda te twi mbara be, ago nda ozo räṛu te Lu ri. 21 Nda mate endaro anjioko Lu orivoya mbara be ŋgase nda ko'ba tana be ono oyene. 22 Ono ni tase Abarayama, taoma si, “a'degwo nda otine taŋgye'ba ro Lu si owo.” 23 Ata gi, “ati nda be sina taŋgye'ba ro” ono egyi kote ndäri iṛe ayani. 24 Egyi ànya kpate ta amaro ta se alebe kpa otine taŋgye'ba ro, se kabe taoma nda se keŋga Yesu Opi amaro be ni avo yasi ana ya ri. 25 Tana ta takozi amaro rota ozo nda te odrane, ago eŋgate adri ya tana ama o'baza ŋgye Lu be.
Ŋen ŋ-Ibrayim iŋi ŋəɽo sura yed̶eṯəm
1 Ləgabaṯrau eŋen ŋəbapa gəpənde Ibrayim eŋen ŋaŋəno? 2 Ndə ŋen ŋəlwaɽənu ṯa gënəŋu gid̶ənu gəd̶urwaṯo eŋen Rəmwa nëiñua ŋen ŋanṯa ŋen iŋi gënəŋu gid̶u, gënəŋu gaɽwad̶aṯa gëminia bəɽan, orn gerṯe Rəmwa nëiñua. 3 Ad̶am gə-Rəmwa gaṯa, “Rəmwa rəŋënṯu Ibrayim gəd̶urwaṯo eŋen ŋu nëiñua ŋen ŋanṯa gënəŋu gëndu ŋen ŋə-Rəmwa.” 4 Ndə ed̶a igi gəbəd̶ia ŋəmëɽria gəmama d̶əpəɽa d̶əlëɽəŋu, gerṯe ŋen ŋəd̶ənaica məɽəməɽeñ orn ŋen ŋëməcu. 5 Na ndə gəber gəbəd̶ia ŋəmëɽria, orn gəbëndia ŋen ŋə-Rəmwa ikərəŋ irri rəbəd̶ia led̶a laijəbama ləd̶urwaṯo eŋen, Rəmwa rabəŋentia d̶wonaṯa d̶əlëɽəŋu nṯia rabaṯa ṯa gënəŋu gad̶urwaṯo eŋen ŋu nëiñua. 6 Nṯia com Ḏawuḏ gaṯa ṯa ed̶a igi Rəmwa rəbaṯa ṯa gënəŋu gad̶urwaṯo eŋen ŋu nëiñua, gënəŋu gaŋəra nano. Na ŋen iŋi gerṯe ŋen ŋəwagənəŋ ed̶a gəbəd̶ia. 7 Ḏawuḏ gaṯa ṯa,
“Led̶a laŋəra nano ildi ləŋgəd̶einu ŋen eŋen ŋeicia,
na ŋen ŋeicia eŋen ŋəternu.
8 Ed̶a gaŋəra nano igi Eləŋ Rəmwa rəber rəbëɽia ŋen ŋeicia ŋəmageiya.”
9 Gaɽe d̶əŋəra nano id̶i d̶eṯo led̶a nano ikərəŋ ildi luɽəd̶ənu walla led̶a nano com ildi lero luɽəd̶ənia? Ŋen ŋanṯa ləgabaṯr ṯa, “Rəmwa rəŋënṯu Ibrayim gəd̶urwaṯa eŋen ŋen ŋanṯa d̶wonaṯa d̶əlëɽəŋu.” 10 Rəmwa rəŋënṯəma gəd̶urwaṯo eŋen ṯau? Gënəŋu gafo guɽəd̶ənu liga lakəl walla gafo gero guɽəd̶ənia? Gënəŋu gafo gamulu guɽəd̶ənia. 11 Nḏurṯu gënəŋu ganeinu ŋen ŋəd̶uɽəd̶ənia d̶i d̶əɽo ŋwëɽiña ŋə-Rəmwa na d̶ërrəŋaid̶ia d̶əŋen ṯa Rəmwa rəŋënṯəma gəd̶urwaṯo eŋen, ŋen ŋanṯa gënəŋu gëndu ŋen ŋə-Rəmwa liga gënəŋu gəmulu guɽəd̶ənia. Na gënəŋu gaɽo bapa gəled̶a pred̶ ildi lëndu ŋen ŋə-Rəmwa iliga lënəŋulu ləmulu luɽəd̶əma, ṯa Rəmwa rid̶i arəlid̶i ləd̶urwaṯo eŋen. 12 Na com gënəŋu gaɽo bapa gəled̶a ildi luɽəd̶ənu, orn com ildi ləteṯa d̶ad̶ d̶eṯen Ibrayim ed̶wonaṯa d̶əlëɽəŋu id̶i gënəŋu gerṯo iliga gəmulu guɽəd̶ənia.
Đëɽia ŋen d̶ə-Rəmwa d̶wonaṯad̶a
13 Ŋen iŋi Rəmwa rëɽəṯu Ibrayim, ṯa alo pred̶ yid̶i aiyaɽeṯe ilëɽəŋu na iləd̶ia əllëɽəŋu ŋero ŋəbëɽənia eŋen ŋ-Alganun orn eŋen ŋəŋen ŋəd̶urwaṯo iŋi gënəŋu gerṯo Rəmwa nëiñua d̶wonaṯad̶a d̶əled̶a. 14 Ndə led̶a ildi ləfo eŋen ŋ-Alganun lid̶i aɽrraṯe eŋen Alganunya, d̶wonaṯa d̶id̶i ad̶erṯe ŋeniano, na ŋen iŋi Rəmwa rëɽu aŋid̶əni ŋəpiano. 15 Alganun yamama d̶eiciano d̶ə-Rəmwa. Ndə Alganun yero d̶əgera ŋen d̶ero com.
16 Ŋen ŋafəṯia ŋen iŋi ŋəfo ŋëɽənu ŋafo ed̶wonaṯa, ṯa aŋəfeṯe ed̶ənaica məɽəməɽeñ d̶ə-Rəmwa ṯa ŋen ŋëɽənu ŋid̶i aŋəndame iləd̶ia pred̶ l-Ibrayim, gerṯe lënəŋulu ildi l-Alganun ikərəŋ orn com iŋulu ildi ləfo ed̶əɽəbəd̶ia eŋen ŋəd̶wonaṯa d̶-Ibrayim. Gënəŋu gaɽo bapa igëndr pred̶, 17 garno ŋen ŋəwërd̶ənu ṯa, “Igid̶iaŋa agəɽo bapa gəled̶a lwaiña kaiñ.” Ŋen iŋi ŋafo Rəmwa nëiñua irri rəɽwad̶aṯa rəbəd̶ia led̶a laiyo ṯa aləməṯe, na rəɽwad̶aṯa rundəd̶ia laŋge ildi lero ṯa aləfeṯe. Fə-Rəmwa irri Ibrayim gëndu ŋen ŋəlëɽəŋu. 18 Ndə ŋen ŋero iŋi ŋəd̶əṯurṯia, Ibrayim gëndu ŋen iŋi na gəṯurṯia, ŋen ŋanṯa gënəŋu aŋəɽeṯe bapa gəled̶a lwaiña kaiñ ŋen ŋarno Rəmwa rəlwaɽəṯəma ṯa, “Ləd̶ia əllaɽəŋa lid̶i alaijəbeṯe lumad̶einia.” 19 Đwonaṯa d̶əlëɽəŋu d̶ero d̶ëbia na com gënəŋu galəŋeṯo ṯa aŋəno ilëɽəŋu yafo ŋəɽaiñ ṯwaiñ, ŋen ŋanṯa gerṯo nṯəlia miyya, na ṯa Sara gaijəba gələŋa, 20 na ŋen ŋanṯa Rəmwa rëɽu ŋen iŋi gënəŋu gero gəɽəbəd̶ia nara ŋen ŋanṯa d̶wonaṯa d̶əlëɽəŋu d̶ero d̶əfia pwa orn gënəŋu ganeinu ŋabəɽa d̶wonaṯad̶a nəŋənaice Rəmwa ŋaɽrwa, 21 na gënəŋu galəŋeṯo ṯa Rəmwa raɽwad̶aṯa rəɽiñad̶aṯa ŋen iŋi ŋen ŋanṯa rënəŋu rëɽu. 22 Ŋen ŋafəṯia, “Gënəŋu gaŋënənṯu gəd̶urwaṯo eŋen” ŋen ŋanṯa d̶wonaṯa d̶əlëɽəŋu i-Rəmwa.
23 Ŋen iŋi ŋaṯa, “Gënəŋu gaŋënənṯu gəd̶urwaṯo eŋen.” Gerṯe ŋawërd̶ənu ŋen ŋanṯaŋu ikərəŋ. 24 Ŋen iŋi ŋawërd̶ənu ŋen ŋanṯa nëndr com, nëndr ləŋgr ləgid̶ənr ləgd̶urwaṯr eŋen d̶wonaṯad̶a id̶ëndr i-Rəmwa ŋen ŋə-Rəmwa irri rətud̶i Eləŋ igëndr Yesu eŋəɽaiñ. 25 Gënəŋu ganeinu ŋəɽaiñ ŋen ŋanṯa ŋen iŋëndr ŋeicia, na gënəŋu gatud̶inu ṯa alid̶ənr ləgəd̶urwaṯr eŋen Rəmwa nëiñua.