Paulo Makedonia ndi Akaya be ya
1 Okye amo ono ro vosi oko, Paulo zi taoma'bai te voaloya ozo agoago te ànyari ago ye mede te ànyari. 'Dooko nda narute ago oyite le Makedonia ya. 2 Nda oyite wari kai yasi ago ozo agoago te lidri ri ata amba si. 'Dooko nda ikyite Akaya ya, 3 nda rite lau imba na nätu. Ondro nda te nja ugu oyine Siria ya oko nda usu vona te anjioko Yudai äyiyitate nda lomvo; ndi nda ratate ogone Makedonia yasi. 4 Sopatera ŋgwa Fureusa ro, ni Berea yasi, oyite nda be; ago Arisetareku ndi Sekundu be, ni Tesalonika ya; Gayo, ni Derebe ya; Tukiko ndi Trofimusa be, ni wari Asia roya; ndi Timoteo be. 5 Ànya oyiyite mileya ago koteyi ama te Troasa ya. 6 Mädite toŋbo si ni Filipoi yasi Karama Ambata Loŋgaako ro vosi, ago u'du nji vosi oko modro'be ama te ànya yibe Troasa ya, marite lau u'duna njidrieri.
Votäkyi Ädu Paulo ro Troasa ya
7 Tandrole Sabata rosi motokalate ta ŋgaonya ro voaloya rota. Paulo petate lidri ri ago ugu taope te madale o'bwaro, tana nda kaoye oyine kyenonosi. 8 Eyi lamba amba te vose motokalabe kigye zo ya kurusi ya ana ya. 9 Agoanji aza äzite Eutuku rite vouŋbo ya, ago ondro Paulo ka ugu taope oko Eutuku te panapanaro, madale nda u'dute ŋbi ago nda e'dete vuru ni ya nina zo ro kurusi yasi. Ondro ànya keŋga nda te kuru oko nda drate. 10 Oko Paulo fote vuru ago takorute nda dri ago ovo nda te, atate ekye: “Nyòlo'be mi ko, nda drigba lidriidriro!” 11 'Dooko nda gotute kuru, wa ambata te, ago nyate. Ondro Paulo kope tate madaro ago kitu kate itu oko nda oyite. 12 Ago lidri uguyi agoanji ana te 'bäru lidriidriro ago a'doyite yai'dwe amba si.
Paulo Oyite ni Troasa yasi le Miletu ya
13 Mòyite mileya toŋbo si ago mä̀dite le Asosa ya, mòyite Paulo uŋgyine ni lau. Nda ititate ämäri oyene inye, tana nda ka oyi lau gyini drisi. 14 Ondro nda ko'bedrite ama yibe Asosa ya oko, märu nda te ago moyite Mitulene ya. 15 Mädite toŋbo si ni lau ago mesate Kiosa ya kyenonosi. Ago ono vosi mesate Samosa ya ago voigyesi masate Miletu ya. 16 Paulo ratate udine toŋbo si lävune Epeso ya si, ago ko tu enjine awi wari Asia roya. Nda oyite foroforo osaza Yerusalema ya tu Penetikoseta rosi. Ondro ka'do gindi rritiako owo.
Kalaoso Paulo ro'Di'desii Epeso ya ri
17 Paulo zo lazo teni Miletu yasi Epeso ya, eji 'di'desii Känisa rote drî ndaro utune. 18 Ondro ànya kesayite oko, nda atate ànyari ekye: “Mìni ori se maribe te, tu cini se maribe ami yibe si, ṛoni tuse käti mesate wari Asia roya si. 19 Andivo logo si vuru ndi miendre be si maye losi maro te oso ruindu'ba Opi ro ronye tu rritiekye se kikyibe mädri ta taäyiro Yudai ro rosi ana. 20 Mìni ṛote anjioko meta ta aza se a'dona ndi ŋgaopa ro ämiri 'do kote oko mapetate ago memba ami te miamba ya ago 'ba amiro yasi. 21 Mozo miomba lämu'duro te Yudai ri ndi Atrai be anjioko beṛo ànyari drietane ni takozii ànyaro yasi Lu re ago taomane Opi amaro Yesu ya. 22 Ago yauono, Tori Alokado oro si mate ugu oyi Yerusalema ya, teinye tase ka oyebe a'done märi lau uniako. 23 Mäni toto miomba se Tori Alokado kozobe märi tana ayani se ekye kamba ndi rriti amba be ka ma kwote 'bakici cini yasi. 24 Oko adri modo maro ro a'do kote märi ta amba ro, male toto taope maro ndi losi se Opi Yesu kozobe märi oyene ono ondene, anjioko Lazokado se tai'dwero Lu ro ro ono tana larine.
25 “Mabate ami cini lakosi, ugu Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana ope be. Ago mäni ṛote aza alo amiro ri ogone mi maro ondrene te i'do tona. 26 Ka'do inye ma ta lämu'duro opena ämiri tu gi ono si, ondro alo aza amiro kiwirite 'do kote ta maro. 27 Tana meta ma kote ni ta cini Lu ro tana opevoya ämiri. 28 Ka'do inye mìmba ämidri ndi gboko cini se Tori Alokado kozobe ämiri vona ondrene ono be. Nyà'do lekye'bai Känisa Lu ro ro, se nda ko'babe a'done modo ndaro ri kari Ŋgwa ndaro rosi ono. 29 Mäni ṛote oyi maro vosi, ihwii siombaekye ikyina 'da ami lako, ago ànya e'benayi gboko ko. 30 Tu esana 'da 'dooko lidri rukä ni gboko modo amiro ro yasi oganayi kowe 'da taoma'bai o'baza osone ànya vo. 31 Ka'do inye mìkwa ŋga ago mìyi tase miendre amba si, kitu ndi ŋgäkyi be si, memba ami cini te ndroa na nätu ono tana.
32 “Ago yauono ma ami ozo Lu rigye ami gagane ago lazo tai'dwero ndaro se orivoya mbara be ami tombane ago äṛu se Lu be sina lidri cini ndaro ri ono ozone ämiri. 33 Male mo'di kode logo läguläguro kode boŋgo osoro amiro ko. 34 Ami andivo mini ṛote anjioko maye losi te drí maro kwoi si ŋgase cini azii maro ndi mabe màlebe be usuza. 35 Maka'da ŋga cini te ämiri anjioko losi oye mbarasi liti ono yasi si be ämäri mbaraako'bai opane, ugu ata se Opi Yesu andivo katabe tana oyine se ekye: ‘Ugu ŋga ozone ozo riyä na ndrani ugu ŋga uru drisi.’ ”
36 Ondro Paulo konde ata te oko, nda sokayate vuru ànya yibe ndi mätute. 37 Ànya cini kayi ugu liyi oko ovoyi nda te ago njunjuyi nda te yeyi mede te. 38 Ànya a'doyite tusuro ndra tase nda katabe se ekye ànyari ogone yi ondrene te i'do tona ono ta. Ago ànya 'bayi vo ndaro te toŋbo ya.
Ŋen Bulus gəfo alo yi-Makəḏuniya na alo y-Akaiya
1 Ndə ŋen ŋəməndad̶o d̶əge ŋakəl ŋwaiña ŋeicia, Bulus nəŋundəd̶i ṯaləmis nəŋəlaməd̶aṯe nəŋələbəɽiano na nəŋətwod̶e nəgabəṯa alo yi-Makəḏuniya. 2 Na ndə gəməño alo isei d̶əge na gaməd̶aṯo led̶a kaiñ, orn nəgabəṯa alo y-Akaiya, 3 nəŋəɽaŋe tu nubwa niɽijin, orn ndə gwonaṯa gətwod̶a gəbəṯa alo yi-Suriya nəŋələŋini nano ṯa, Alyawuḏ yerṯo ŋen ŋaməɽa ŋəmageiya, orn nəŋəməlëd̶i ŋen nəŋoɽəbaṯe alo yi-Makəḏuniya. 4 Na Sobaṯrus galo yi-Bariya, id̶ia gə-Bairus, labəla Bulusga, na Arisṯarkus na Ṯikikus na Ṯrufimus lalo y-Asiya. 5 Ildi pred̶ labəɽo nëiñua ldəndəṯurṯi alo yi-Ṯruwas, 6 orn nanda ñagatwod̶o alo yi-Filibi id̶əpundr d̶eŋau ndə ñoman ñəŋgaṯo led̶a ləso Aicəba Gaicəfa, na ndə ñoman ñəŋgaṯo d̶enəŋ nəñarəmaṯe alo yi-Ṯruwas nəñələfid̶i d̶əge, nəñaɽaŋəlda alo yakəl ñoman d̶enəŋ ñəməñe ñəɽijan.
Ŋen Bulus gəfo alo yi-Ṯruwas
7 Na eloman lənëiñua igusbwo, ndə ñagərraid̶o ldəɽo ṯa ñagere aicəbano, na Bulus ṯaŋəɽwatiṯu led̶a na gafo gwonaṯa gəbəṯa alo yerto eloman leṯeɽe nṯia ṯaŋërrəŋaicu led̶a ŋen ŋə-Rəmwa kaiñ, uləŋgiano nəŋəɽeṯe. 8 Na ñamba nafo ñwaiña alo isi ñagərraid̶au egeɽa pəlelo. 9 Na ëd̶əmwa gafo gənəŋ gəbërnia Afṯikus gəɽaŋa alo esobak. Orn ŋen ŋanṯa Bulus gaɽwato ŋen ŋwalano nəŋurid̶ nəŋəmape kaiñ nəŋiɽəṯi pəlalo nəŋapənia gaiyo. 10 Orn Bulus nəŋəmiruwəṯi nano nəŋəmëndiano nəŋəlwaɽəṯi led̶a ṯa, “Ñerṯe ñagakərd̶ia. Maje gaməṯo.” 11 Na ndə Bulus goɽəbaṯo elo na nəŋəgere aicəbano nəŋəse d̶əge nəŋoɽəbaṯe nole ṯalɽwataid̶o ṯwanaŋ alo nəyakarṯe, na nəŋəɽe d̶əge. 12 Na led̶a ldəmame ëd̶əmwa gəməṯo ldəmaiyoɽəbaṯe egeɽa ldəŋəreṯe nano kaiñ.
Ŋen Bulus gətwod̶o alo yi-Ṯruwas nəŋeṯa alo yi-Miliṯus
13 Na nanda nəñafəd̶e nëiñua nəñënṯi id̶əpundr d̶eŋau nəñaɽe alo yibërnia Asus na ñagwonaṯa ñagəmama Bulus ñaɽəlda tu ŋen ŋarno gəlwaɽəṯənde ṯa ñaɽe ñaldopəd̶aid̶e tu ŋen ŋanṯa gid̶i aŋela rəmandra alo. 14 Ndə ñagəfid̶əma alo y-Asus nəñënṯəlda id̶əpund nəñaɽe alo yi-Miṯilini. 15 Na ñagatwod̶o tu na eloman leṯeɽe alo yi-Kiwus, na eloman leṯeɽe igei nəñarəmaṯe alo yi-Samus, na eloman leṯeɽe gwomən təŋ nəñarəmaṯe alo yi-Miliṯus. 16 Ŋen ŋanṯa Bulus gafo gwonaṯa gabəla taltal gaber gwonaṯa gəd̶ərwa alo y-Afəsus, ŋen ŋanṯa liga lero gəɽaŋa alo y-Asiya gwonaṯa gərəmaṯa alo yi-Ursalim ndə gəɽwad̶aṯa eloman ləbërnia Alkamsin.
Ŋen Bulus gəlwaɽəṯu nələŋ nəkanisa d̶alo y-Afəsus ndə ləfo alo yi-Miliṯus
17 Na alo yi-Miliṯus nəŋəd̶waid̶e alo y-Afəsus nəŋundəd̶i nələŋ nəkanisa ṯa anəmeta nano. 18 Ndə neṯəma nano Bulus nəŋəleiṯi ṯa, “Ñaŋ ñagaləŋeṯo ŋen ṯa ləgafr ṯau təŋgalo liga pred̶, liga ŋen egeṯo ŋen ŋəɽənda alo y-Asiya. 19 Ñagaləŋeṯo ṯa igaduɽədənṯu Eləŋ Yesu araga gəta, na ŋwalŋa na ŋenŋa ŋubwa iŋi ŋeṯəñe nano ŋenŋa ŋəŋaməɽa ŋ-Alyawuḏ yëɽu. 20 Ñagaləŋeṯo ṯa egero egabakaɽalo ṯa indəɽwatiṯi ŋen pred̶ iŋi ŋəɽwad̶aṯa ŋəndaməd̶aṯa na igërrəŋaicənde ŋen led̶a nëiñua pred̶ na eneɽa pred̶ com. 21 Igërrəŋaicu Alyawuḏ na Alyunaniyin ŋen ŋopia ṯa aləŋgiṯi ŋen ŋeicia aloɽəbaṯe Rəmwa nano na alerṯe d̶wonaṯa eg-Eləŋ igëndr Yesu Almasiya. 22 Na d̶əñid̶i ñagaiñəseica egabəṯa alo yi-Ursalim. Usila gə-Rəmwa gaiñəmamṯa tu na egero egəɽwad̶aṯa egəned̶a, orn egaijəba ŋen iŋi ŋid̶i aŋəñeṯa nano tu, 23 illi Usila Gətəɽe gaɽo d̶aməd̶aṯa egare gəlëɽəñi ṯa d̶ëɽənia isijən na ŋen ŋubwa laiñəṯurṯia alo pred̶ isi iguwəninia. 24 Orn egaber egərəmoṯwa etam gəlëɽəñi illi egwonaṯa eɽiñad̶aṯe ŋen iŋi Rəmwa rənaicəñe na ŋəmëɽria iŋi Eləŋ Yesu gənaicəñe ṯa egaɽo d̶aməd̶aṯa d̶əŋen ŋəŋəra ŋəd̶əbwid̶ia na ŋəd̶amia d̶ə-Rəmwa. 25 Na d̶əñid̶i egaləŋeṯo ṯa ñaŋ ñəŋgi egakaldaico eñaŋ igërrəŋaicənde ŋen ŋəŋələŋe ŋə-Rəmwa na ñagaber ñagid̶i ñanwane isiano ilëɽəñi təŋ. 26 Na d̶əñid̶i igandəlwaɽəṯia ṯa egero ŋen ŋənəŋ ŋəṯed̶ənu ñi nano eŋen ŋəŋəfəni eŋalo, 27 ŋen ŋanṯa egero egabakaɽalo ṯa indërrəŋaici ŋen pred̶ ŋə-Rəmwa ŋəd̶aiña ŋero ñi nano. 28 Rəmoṯr ŋen iŋi eŋalo na ŋəled̶a pred̶ ildi Usila Gətəɽe gənaicəndəlo ṯa ñaɽrəmoṯe ṯa ñəsi yaŋala y-Eləŋ Yesu isi gilid̶əlo ŋəfəniŋa ŋəlëɽəŋu. 29 Egaləŋeṯo ndə egəbəɽo d̶əge alkəraiñ yeicia kaiñ yid̶i aindeṯa nano yero ŋəbaiyanano eyaŋala, 30 na led̶a lëni ləmaṯan lid̶i altwod̶e eñaŋ d̶urri alɽwate ŋen ŋəfo mənna ṯa ṯaləmis aiyəlteṯe. 31 Nṯia apr Sindua, ñəleldəŋəd̶eini eŋen ṯa nṯəlia niɽijin igërrəŋaicənde ŋen uləŋgi na ëd̶əñin, egero igəŋgiṯia ŋen lomanəŋ, na egaməd̶aṯənde ñaŋ pred̶ ŋwalŋa isi. 32 Na d̶əñid̶i eganaid̶ənde ed̶əŋ d̶ə-Rəmwa, na eŋen ŋəd̶ənaica məɽəməɽeñ id̶i d̶erṯo ŋabəɽa ṯa ad̶əndoɽre eŋen na ṯa ad̶əndənaice d̶ərraṯa eŋen led̶ala pred̶ ildi ltəɽe. 33 Egero egwonaṯa wagənəŋ egalo, faḏḏa walla ḏaəb walla ndrenia. 34 Ñaganəñaŋ ñagaləŋeṯo ṯa fərəŋ irri igid̶iliya ŋəmëɽria pred̶ ŋəlëɽəñi na ŋəmajanda ildi ñagəfəlda. 35 Ejen pred̶ iŋi igërrəŋaicənde ŋen ṯa ñaləŋeṯe ṯa ŋen iŋi ŋaɽo d̶eṯəm ñagaməd̶aṯa led̶a ildi laijəba ləbəd̶ia ŋəmëɽria, ŋahəɽa ŋero, ŋen ŋanṯa ñalëldəŋəd̶eini eŋen Eləŋ Yesu gəlwaɽo, ṯa, ‘Đəbuŋṯia d̶afo ed̶ənaid̶ia laŋge d̶əməñaṯo d̶əmama’.”
36 Na ndə gəlwaɽo ṯia nəŋwod̶əñiṯe ndria nalo na led̶a pred̶ ildi ləfəlda nəŋəṯurṯi Rəmwa. 37 Na ṯalaro pred̶ na ṯalmakëndu ano ṯalmananaico salam ëiñuaya endrel eŋen ŋəd̶əbwid̶ia. 38 Ṯalwano kaiñ eŋen iŋi gəlwaɽo ṯa, “Laber lid̶i alseici isiano ilëɽəŋu lomanəŋ təŋ.” Na ldəmaiyeɽe d̶əpundria nano d̶eŋau.